Cas politicke matematike

Na svim dosadasnjim popisima stanovnistva u Makedoniji mijenjali su se dobijeni podaci. Medjutim, nesto je uvijek ostajalo isto: popis stanovnistva je redovno prvorazredno politicko pitanje

AIM Skopje, 20.04.2001

Pocetkom godine u Sobranju Makedonije je usvojen Zakon o popisu stanovnistva. Vec prilikom parlamentarne komisijske rasprave naziralo se da "inventura naroda" u ovoj zemlji nije puka statistika nego politika par excelence. Prvobitno je lijepo bilo zamisljeno da se popis odrzi od

1. do 15. aprila. Ali, okolnosti su rezirale da sve bude drukcije.

Dvije vodece parlamentarne partije Albanaca, vladina Demokratska partija Albanaca i opoziciona Partija za demokratski prosperitet, slozno su trazile da u Zakon bude unesena mogucnost da anketni listici budu odstampani i na jezicima nacionalnosti, da u popisne komisije bude ukljucen veci broj Albanaca, da bude omoguceno da se popisu i gradjani koji duze od jedne godine zive u inostranstvu. Partije Albanaca su podsjetile da je vanredni popis 1994. godine, sproveden po Zakonu izradjenom uz strucnu pomoc eksperata Savjeta Evrope i s parama Evropske komisije ponudio neka prihvatljiva rjesenja. Naime, tadasnjim Zakonom je bila predvidjena upotreba jezika nacionalnosti tokom popisne procedure. Tacnije, popisivac je bio duzan obavijestiti gradjane koji se popisuju da imaju pravo izabrati na kome jeziku ce davati odgovore u zavisnosti od nacionalne pripadnosti. Obrasci su popunjavani na sluzbenom makedonskom jeziku i njegovom cirilicnom pismu ili (mada je i oko ovog bilo natezanja) na jeziku gradjanina koji se popisuje (clan 35. Zakona o popisu). Medjutim, Ustavni sud Makedonije je 25. januara 1995. ukinuo ovaj clan Zakona s obrazlozenjem da iz njegove sadrzine proistice da pripadnici nacionalnosti imaju pravo na sluzbenu upotrebu svog jezika na citavoj teritoriji zemlje a ne samo u jedinicama lokalne samouprave gdje zive kao vecina; stoga, pomenuti clan Zakona je proglasen protivustavnim.

To je bilo samo posljednje poglavlje tuzne sage o popisima na makedonski nacin. Na popisu 1991. godine ogromna vecina albanskog naroda nije ucestvovala smatrajuci ga neregularnim posto je, po prvi put, popisni materijal bio iskljucivo na makedonskom jeziku. Popis obavljen deceniju ranije Albancima je bio sporan zbog cinjenice sto se poklopio s nemirima na Kosovu i sto se na njegove rezultate cekalo duze od godinu dana cime je ostavljeno dovoljno sumnje u njegovu objektivnost. Zbog svega toga je 1994, ne bez "gazenja pod stolom" od strane medjunarodne zajednice,
i sproveden vanredni popis uz dosta gundjanja partija koje govore u ime makedonskog naroda. Na tom popisu doslo se do rezultata da Makedonci predstavljaju 66% stanovnistva, Albanci 22,9% kao i da ostale manjine cine nesto manje od petnaestak procenata.

Iz Zavoda za statistiku su uoci donosenja novog Zakona ukazali na svoju spremnost da popisivace i ovog puta opskrbe obrascima na jezicima nacionalnosti sto bi im moglo pomoci pri eventualnim jezickim problemima. U pogledu popisivanja gradjana koji su van zemlje duze od godinu dana, statisticari su se pozvali na preporuku Ujedinjenih nacija u skladu s kojom sve osobe koje su odsutne iz zemlje duze od 12 mjeseci se ne broje u ukupno stanovnistvo jer postoji opasnost da budu brojane i u drzavi u kojoj trenutno borave.

Na kraju novi Zakon je usvojen samo uz izvjesne modifikacije nekih od ovih prijedloga. Obrasci ce biti odstampani cirilicom na makedonskom jeziku. Drzavna popisna komisija je spremna svakom popisivacu dodijeliti primjerak obrasca na jezicima nacionalnosti. Predvidjeno je i prisustvo prevodioca pri popunjavanju upitnika.

Zaokupljena krizom od Tanusevaca pa na zapad zemlje, javnost je zaboravila da je prvobitno bio odredjen datum 1. april kao dan kada ce armija popisivaca izaci na teren. Umjesto toga, Zavod za statistiku je u skladu s vladinom odlukom poceo spremati materijale da bi popis poceo

1. maja i trajao narednih 15 dana. Vladin portparol Antonio Milososki rekao je na jednoj od svojih redovnih konferencija za novinare da "nema mogucnosti za pomjeranje ovog termina posto se radi o zakonskoj obavezi. U ovom trenutku postoje uslovi za sprovodjenje popisa" rekao je Milososki. Ne prodje dugo a vec ga je dezavuisao potpredsjednik vlade zaduzen, pored ostalog, i za kontrolu popisa Zoran Krstevski: "Ako se politicki faktori dogovore, mozemo odloziti sprovodjenje popisa za jesen" rekao je objasnjavajuci da se time ne bi umanjio njegov znacaj nego, naprotiv, ostavio bi se prostor za bolju pripremu. Ocekuje se da se Zakon o popisu ponovo nadje pred poslanicima Sobranja, ako ni zbog cega drugog, bar da se promjeni tacka u kojoj je bio propisan rok za obavljanje popisa - proljece ove godine. Shef poslanicke grupe opozicione Partije za demokratski prosperitet Naser Ziberi najavio je, uostalom, da ce na jednoj od narednih parlamentarnih sesija predloziti promjenu Zakona: najprije ce zahtjevati odlaganje a kasnije i dubinske promjene.

Demografi zastupaju glediste da bi bilo pozeljnije da se popis obavi narednog proljeca nego jesenas posto su, strucno gledajuci, okolnosti slicne, komparacije su uvjerljivije, uostalom, svi dosadasnji popisi su obavljeni s proljeca.

Partije Albanaca su u medjuvremenu ponovo dobrano internacionalizovale pitanje popisa dobivsi blagonaklonost visokog komesara za nacionalne manjine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju Max van der Stoela. Ranijim argumentima je dodat jos jedan: tokom oruzanih dejstava u februaru i martu mnogo gradjana je raseljeno, napustili su svoje domove, zato, vjeruju, rezultati se nece moci smatrati validnim. Nastojale su pridobiti i americkog drzavnog sekretara Colina Powella koji je po zavrsetku proslonedjeljne posjete poucio domacine da se "popis mora sprovesti po medjunarodnim standardima da bi se dobila jasna etnicka slika zemlje". U to ime:" S nekim partijama predlozili smo mogucnost da se popis odlozi sve dok ne dobijemo odgovarajuce standarde koji ce dati pokazatelje o multietnickom karakteru drustva" reci ce Powell.

S nelagodom se ocekuje svaka nova medju ucestalim posjetama visokog predstavnika za odbrambenu i spoljnu politiku Evropske unije Javiera Solane posto se strahuje da je upravo njemu povjereno "peglanje" medjuetnickog dijaloga; u tom sklopu i obavljanje popisa stanovnistva. Najavljeno je da ce se popis naci na dnevnom redu prvog narednog sastanka partijskih prvaka kod predsjednika Trajkovskog, sastanka koji za sada predstavlja mjesto gdje se vodi politicki dijalog.

Profesor Pravnog fakulteta skopskog Univerziteta Gordana Siljanovska napominje da se u medjunarodnoj politici vodi racuna o brojkama te da je "veci broj i veca garancija odnosno veca opasnost po mir".. Poput brojnih svojih kolega Siljanovska misli da bi sve nacionalnosti odnosno nacionalne manjine trebale imati jednaka prava, bez obzira na brojnost.

Iz ustanove koja ce provoditi popis, Zavoda za statistiku upozoravaju da odluku o obavljanju popisa treba saopstiti sto je moguce prije posto, postuje li se prethodni rok da se popis obavi od 15. do 30 maja, sljedece nedjelje treba poceti izbor popisivaca i njihova obuka. U Drzavnoj popisnoj komisiji opominju da pri donosenju odluke treba voditi racuna o bezbjednosti 11.000 popisivaca.

I tako, na svim dosadasnjim popisima stanovnistva u Makedoniji mijenjali su se dobijeni podaci. Medjutim, nesto je uvijek isto: popis stanovnistva redovno ostaje prvorazredno politicko pitanje.

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC