Hrvatska protiv dvojezične i autonomne Istre

Aim, Zagreb, 18.4.2001.

U utorak, 9. travnja, tradicionalno najneposlušnija hrvatska regija, Istra, proglasila je svojevrsnu autonomiju. Nakon dvosatnog zasijedanja skupštine Istarske županije u Pazinu, statut te hrvatske regije je, s 27 glasova "za" i šest suzdržanih - bez ijednog glasa protiv - izmijenjen. U novi tekst statuta unesene su značajne izmjene u odnosu na onaj dosad važeći. Prije svega, talijanski je jezik na području Županije stekao ravnopravnost sa hrvatskim, pa će u svim mjestima i općinama te tijelima javne vlasti gdje postoji osjetna talijanska skupina, talijanski jezik biti službeni. To, praktički, znači da će sve isprave, službeni obrasci, nazivi ulica, isl., biti ispisani na dva jezika. Sama Skupština Županije istarske također je, već sad, dobila i drugi, talijanski naziv: Dieta Istriana. Novi statut županije predviđa i mogućnost iskazivanja posebne regionalne pripadnosti, istrijanstva, kao izraza pripadnosti istarskoj multietničkoj zajednici. U statut je unesena i vrijednost supsidijarnosti - načela po kojemu sve što mogu obaviti niže razine vlasti ostaje na njima, dok se na više razine prenose samo neizbježne funkcije - te na koncu, regionalizam, odnosno, podrška transnacionalnoj regionalnoj suradnji. Manje više, riječ je o istim onim sadržajima koje je Županija istarska već jednom imala u svojem statutu, prije tri godine, no tada je Ustavni sud poništio odluke županijske skupštine. Okolnosti su tada bile bitno različite: državom je vladala Hrvatska demokratska zajednica, a IDS je bio u debeloj oporbi. IDS je danas sastavni dio hrvatske vladajuće koalicije, HDZ je već zaboravio kako izgleda biti na vlasti, no čini se da je sve drugo ostalo vrlo slično.

Pazinsko događanje autonomije izazvalo je, naime, tako žestok otpor kontinentalnih političkih snaga - osuđeno je teškim političkim psovkama o "autonomaštvu" i "separatizmu" - da su neupućeni posmatrači mogli pomisliti kako je riječ o goloj reprizi prijašnjeg sukoba IDS-a i HDZ-a. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić ocijenio je potez IDS-a preuranjenim, politikantskim, predizbornim gestom, zaprijetivši raspadom šestorke ukoliko statut ostane na snazi. Premijer Račan ustvrdio je kako će odluku Skupštine istarske županije Vlada, po svemu sudeći, dati na razmatranje Ustavnom sudu, zaprijetivši njenim poništenjem. Dražen Budiša, treći važan partner u šestorci, dodao je svemu tome ocjenu kako u Istri talijanski i hrvatski jezik ne mogu biti u ravnopravnoj službenoj upotrebi, iz niza razloga od kojih nije na zadnjem mjestu činjenica da ni u Italiji ne vrijede slična pravila za naselja i pokrajine gdje su u većini Hrvati, poput regije Molisi. I Tomčić i Budiša istakli su, kao potencijalnu opasnost, mogućnost da se za istarskim uzorom povedu i neke druge regije, odnosno, neke druge manjine u Hrvatskoj. Čak su se i vrlo liberalne stranke šestorke, poput HNS-a Vesne Pusić suprotstavile ovoj odluci IDS-a, škarama odrezavši one istarske kadrove unutar stranke, koji se nisu suprotstavili izglasavanju "autonomaškog statuta". Napadima na potez IDS-a zamjetan je prostor dala državna televizija, dok je pet koalicijskih partnera IDS-a u Zagrebu sastančilo cijeli božji dan utrkujući se, u odustvu IDS-a, u traženju što oštrijih riječi osude za potez Istrijana.

Jedino je iz Liberalne stranke Zlatka Kramarića bilo moguće čuti izraze razumijevanja za pazinske odluke. Iz oba su se tabora čule ultimativne ocjene, po kojima je teško zamisliv opstanak vlade u postojećem sastavu. Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke - trećeg po snazi koalicijskog partnera - ostanak IDS-a u Vladi uvjetovao je povlačenjem Statuta. Istrijani su, pak, opstanku statuta dali prednost pred sudjelovanjem u radu vlade. "Politička načela na kojima stojimo već deset godina nećemo prodati za ministarska mjesta" rekao je Ivan Jakovčić, predsjednik IDS-a i ministar evropskih integracija u Račanovoj vladi. "Utvrdi li Ustavni sud da su naše odluke bile utemeljene u zakonu i Ustavu, očekujemo ispriku od svih koji su nas napadali, a ne isključujem ni mogućnost raspada vlade". Dodatnu mogućnost - da se šestorka restrukturira, tako da izbaci neposlušne male stranke poput IDS-a i LS-a, Jakovčić je ocijenio nepoštenom. "U tom bi slučaju bilo korektno trčati nove izbore, jer birači svoje povjerenje na zadnjim parlamentarnim izborima nisu poklonili trojci, već koaliciji šest stranaka i prekomponiranje vlade značilo bi, pod tim uvjetima, prijevaru".

Jakovčić je, zbog skorih lokalnih i regionalnih izbora, zatražio i što hitnije očitovanje vlade o ovom problemu, davši joj rok do 15. svibnja. Po njemu, prilikom promjene Statuta županije nije izveden nikakav politički relevantan čin: radi se, jednostavno, o provođenju u život hrvatskih zakona, prije svega, Ustava i zakona o lokalnoj samoupravi, koje je nedavno izglasan u Saboru, i koji pruža potpun pravni okvir za sve donesene odluke. Napade na IDS Jakovčić je ocijenio politikantskim, a na tvrdnje kako IDS ovim potezom želi privući podršku birača na predstojećim izborima, izjavio je kako on to isto može reći za svoje oponente. Po njemu će, naime, ostale stranke kampanju u Istri bazirati na napadima na IDS, pa im je cijela dreka bila potrebna samo zbog izbora. U tom su pogledu i Jakovčić i njegovi oponentni u pravu. Teško je, naime, ne vidjeti da je odluka o promjenama statuta Županije istarske doista pala pred sam početak predizborne kampanje u Hrvatskoj.

Statut je, osim toga, doživio prilično drastične promjene. Obzirom na činjenicu da u Istri živi tek između sedam i osam posto Talijana, dosegnuta razina zaštite manjinske skupine predstavlja gotovo usamljen primjer u Evropi, što priznaje i sam Jakovčić. S druge strane, neokrnjena, skoro desetljeće duga vladavima IDS-a uzdrmala je pozicije te stranke na najvećem hrvatskom poluotoku. Među lokalnim stanovništvom daju se u zadnje vrijeme čuti ocjene o apsolutnoj vlasti IDS-a u Istri, nepotizmu, korupciji, isl. IDS-u je, stoga, izvrsno došla negativna kampanja iz Zagreba. Sva ta metropolitanska povika, hajka bez prave mjere, sasvim će sigurno homogenizirati istarsko biračko tijelo i na birališta dovesti velik broj onih koji su, do sad, mislili apstinirati. Strankama iz koalicije koje napadaju IDS, ova će povika, pak, pomoći da ponešto poprave svoj rejting u "domoljubnim" krugovima, kod kojih je svaka pomisao na autonomiju Istre ravna mahanju crvenom krpom.

Bez obzira na političke, odnosno, predizborne motive IDS-a i njegovih oponenata, iz priče oko statuta moguće je izvesti dva dalekosežna politička zaključka. Prvo, Račanova je vlada nesklona širenju manjinskih prava, kako u Istri tako i u ostatku Hrvatske. Tu možda i leži pravi razlog otporu prema potezu istarske skupštine. Naime, službeni se Zagreb plaši da bi takav potez mogao izazvati želju, prije svega, srpske manjine da na većinskim prostorima izglasaju slične odredbe u predstavničkim tijelima. Takav bi potez u Hrvatskoj izazvao neviđenu buru. Već je preimenovanje ulica u Donjem Lapcu - inače, neprijeporno u skladu sa zakonom - izazvalo strašne reakcije hrvatskih političkih stranaka, koji su već vidjeli nove balvane na prometnicama kroz Liku, Baniju i sjevernu Dalmaciju. Milan Đukić, lider Srpske narodne stranke odmah je, naravno, pozdravio potez IDS-a.

Drugi važan politički poučak jest onaj o očitoj strukturnoj slabosti koalicijske vlade. Analitičari tvrde da je, odmah nakon lokalnih i regionalnih izbora krajem svibnja, moguće očekivati ne samo najavljenu kadrovsku rekonstrukciju vlade, već i stranačku. Po njima, veliki su izgledi da četiri velike,odnosno veće stranke (SDP, HSLS, HSS i HNS) naprosto izbace dvije male stranke, ideološki različite (IDS i LS) i stvore novu vladu. Konačni zaključak ipak bi, bez obzira na sve, mogao biti pozitivan. Iz nastale buke svi bi mogli ušićariti poneku korist. IDS će, sasvim sigurno, do trenutka izbora imati praktički besplatnu predizbornu kampanju. Ovim potezom, oni će dobiti snažnu podršku u Istri i zadržati vlast na poluotoku, do čega im je najviše i stalo. Ostanu li bez mjesta u Vladi, koalicija šestorke će se rekonstruirati pa će, izlete li IDS i LS izvan vlade, moći oblikovati jaku i utjecajnu "lijevu" opoziciju postoječoj vlasti, kojoj su se do sada suprotstavljali jedino hadezeovci i pridružene desničarske stranke pravaške orijentacije. Račanova će vlada i partnerske mu stranke, pak, također steći nešto simpatija na poluotoku, ali i u Hrvatskoj, demonstrirajući zavidnu razinu domoljublja, kojeg se - u nekim aspektima - ne bi posramio ni HDZ. Tako oštra reforma vlade dala bi, povrh toga, Račanu novo vrijeme, što se u današnjoj hrvatskoj situaciji čini prilično vrijednim dobitkom.

Odluka o legalnosti Statuta istarske županije sada leži na Ministarstvu pravosuđa. Ono bi u dogledno vrijeme trebalo dati svoj pravorijek o usklađenosti teksta statuta sa zakonom. Kako je više nego izvjesno da će se Ministarstvo (koje drži Račanov SDP) o tome očitovati negativno, krajnje će odluka biti na Ustavnom sudu. I ona će, također, vjerojatno biti negativna pa se prognoze o raspadu vladajuće koalicije čine dosta vjerodostojnim. U cijeloj priči oko istarskog statuta, negativna je - pa i žalosna - tek jedna činjenica. Da se nova hrvatska vlast, i nakon HDZ-a, boji svojih manjina i da im želi dati samo onoliko prava koliko mora.

Boris Rašeta