Kad studenti progone profesora

Crnogorski ťOtporŤ ponovo na djelu

Na meti ťOtporaŤ grupe studenata zaslijepljenih nacionalistickom mrznjom, nasao se jedan od najuglednijih crnogorskih istoricara profesor Serbo Rastoder

AIM Podgorica 17.05.2001. godine

Predizborna kampanja uoci vanrednih parlamentarnih izbora koji ce u Crnoj Gori biti odrzani 22. aprila "obogacena" je brojnim zakulisnim radnjama. Kao najaktivniji su se pokazali dio studenata Filozofskog fakulteta u Niksicu koji se predstavljaju kao clanovi crnogorskog "Otpora".

Njihova nova zrtva je profesor Serbo Rastoder, predavac na katedri za istoriju, kojeg grupa studenata tereti da se "ogrijesio o svoju profesiju iznoseci pogresno teze o navodnom zlocinu nad Crnogorcima poslije 1918. godine od strane srpske, odnosno jugoslovenske vojske". Rastoder je optuzen da je "svjesno zloupotrebio arhivske snimke i koristio za raspirivanje mrznje medu bracom uoci predstojecih izbora u Crnoj Gori".

Medijska kampanja je krenula nakon objavljivanja fotografije u podgorickom dnevnom listu "Vijesti" uz feljton profesora Rastodera. Ispod spornog snimka kojim je ilustrovan tekst je pisalo "Vjesanje crnogorskih rodoljuba na Cetinju 1920." Radilo se o gresci koju su vec narednog dana "Vijesti" same priznale pojasnjavajuci da autor feljtona nema nikakve veze sa propustom i da je odgovorna redakcija. Ispostavilo se da je bio u pitanju snimak vjesanja Srba u Trebinju iz 1914. godine.

Ipak, crnogorski "Otporasi" nijesu uzeli u obzir cinjenicu da su ťVijestiŤ same ispravile vlastitu gresku i da dr Rastoder nije opremao tekst u pomenutom dnevnom listu, pa su poceli zestoko i javno da napadaju Rastodera najavljujuci bojkot njegovih predavanja zbog ťnjegove antisrpske djelatnostiŤ. Potom je, posredstvom listova ťDanŤ i ťGlas CrnogorcaŤ, zapocela zestoka kampanja protiv dr Rastodera.

No, kampanja bojkota izgleda nije urodila plodom: predavanja ovog profesora su posjecenija nego ikada - tvrde studenti niksickog Filozofskog fakulteta koji pohadaju Rastoderove casove. Ipak, iz dana u dan listovi ťDanŤ i ťGlas CrnogorcaŤ ne propuste priliku da se ťocesuŤ o dr Rastodera, fokusirajuci njegovo nacionalno opredjeljenje kao ťnespojivoŤ i ťlos preduslovŤ za procavanje srpsko-crnogorskih odnosa, teme kojom se dr Rastoder decenijama vec bavi.

A koji su grijesi profesora Serba Rastodera? Jedan od najvecih sigurno je taj sto se drznuo da izade iz poznate matrice istrazivanja i prikazivanja crnogorske istorije kao dijela srpske istorije. I ne samo to. Profesor Rastoder je svojim naucnim radom uspio da osvijetli brojne skrivane traumatske dogadaje iz crnogorske nacionalne istorije, prije svega one vezane za 1918. godinu (kapitalno djelo dr Rastodera je ťskivana strana istorijeŤ, cetvorotomna studija o istoriji Crne Gore u vremenu 1920 godine u doba ťBozicne pobuneŤ Crnogoraca).

Sada je izvjesno da je politika na velika vrata usla na Univerzitet Crne Gore. "Radi se o ponovnom pokusaju da se stranacki i nacionalisticki animoziteti i konfesionalna netolerancija uvuku u okvire Univerziteta", kaze dekan Filozofskog fakulteta prof. dr Miladin Vukovic. On tvrdi da se radi o klasicnom vidu manipulacije studentskom javnoscu i fakultetom.

Slicnan stav ima i profesor sa istog fakulteta, dr Novak Kilibarda: "Ovo sto se desilo je odraz jedne klerikalne i bajate politikantske atmosfere koja je djelimicno zavladala Filozofskim fakultetom u Niksicu. To je recidiv nase bliske proslosti - a od takvih izjava do krvavoga noza nije daleko. Siguran sam da onima koji su pripremali protest ne smeta kod profesora Rastodera nista osim toga sto se zove Serbo Rastoder i sto je priredio jednu izvrsnu knjigu o ujdurmama srbijansko - pasicevske politike kada se ukidala Crna Gora", tvrdi Kilibarda.

Problem je, kao sto je vec napomenuto, sto su se kampanji protiv dr Rastodera pridruzili i neki crnogorsi dnevni listovi. Tako je u "Glasu Crnogoraca" objavljen tekst u kojem se tvrdi da se "poslije tog uzasnog, neprofesionalnog akta pojavilo u Crnoj Gori nekoliko pokusaja zlostavljanja Srba", potkrepljujuci navode "cinjenicom" da su "podstaknuta tim falsifikovanim arhivskim snimkom zlostavljana i djeca srpske nacionalnosti". Pri tom, nije pomenuto ko je, gdje i kada cinio ťzlostavljanje SrbaŤ u Crnoj Gori.

No odjeci ovih desavanja i polemike oko strucnosti i naucnog kredibiliteta Serba Rastodera nijesu ostali samo u granicama Crna Gore. Kako ovakva slika "demokratskih teznji" tzv. "Otpora" u Crnoj Gori izgleda nekome ko je posmatra izvana?

• Bilo bi blize stvarnosti da se ova grupacija zove "crnogorski Hitlerjugend", sto po svome karakteru i jeste, ali to vjerovatno njenim pripadnicima i ideoloskim vodama ne zvuci bas tako dobro kao "Otpor", tvrdi grupa ceskih balkanologa u pismu povodom slucaja medijskog nasrtanja na Serba Rastodera.

"Ono sto smeta laznim crnogorskim otporasima nijesu stavovi profesora Rastodera. Njegov naucni i javni rad im je evidentno nepoznat, jer u njemu ne bi mogli naci svjedocanstva o njegovoj toboznjoj mrznji prema Srbima i pravosljavlju", istice se u pismu iz Ceske, uz napomenu da "otporasima" profesor Rastoder smeta kao simbol svega onoga sto im se ne svida u Crnoj Gori. "Napadaju one koji predstavljaju modernu, svijetu otvorenu i demokratsku Crnu Goru i brane njen multinacionalni i multikonfesionalni karakter, sa gotovo ironicnim objasnjenjem da izazivaju nacionalnu, rasnu i vjersku mrznju, koje je Crna Gora u prosloj deceniji imala vise nego dovoljno", dio je pisma pomenutih balkanologa iz Praga.

U meduvremenu, organizacija pod nazivom "Otpor" je registrovana u Ministarstvu pravde kao nevladina organizacija i sada joj se vise ne moze pripisati nelegalnost ili tajnovitost. Medutim, prema rijecima dekana Filozofskog fakulteta, rad ovakve organizacije i njeno politicko djejstvo nije moguce na fakultetu, bar prema zakonu, jer je Univerzitet depolitizovan.

Medutim, "Otpor" i dalje djeluje. Crnogorska javnost, ionako uzburkana pred izbore koji bi trebalo konacno donijeti odgovor o buducnosti Crne Gore, dodatno je uznemirena aktivnostima ove organizacije. Hoce li NVO pod "pozajmljenim" nazivom "Otpor" u jeku predizborne kampanje pronaci nove zrtve, birane po nacionalnom, vjerskom, profesionalnom ili nekom drugom kljucu ili ce istrajati u satanizovanju profesora Rastodera?

Marijana KADIC (AIM)

NN: HAJKA NA PROFESORA [ERBA RASTODERA

N: Neskrivana strana mr`nje

PN: Kako se jedan od najuglednijih crnogorskih istori~ara na{ao na udaru grupe studenata zaslijepljenih nacionalisti~kom mr`njom

**************************

TXT: Predavanja profesora [erba Rastodera su posje}enija nego ikada - tvrde studenti nik{i}kog Filozofskog fakulteta koji poha|aju ~asove ovog profesora na Katedri za istoriju i geografiju.

A kako se, i kojim povodom, posje}enost ne~ijih predavanja na Univerzitetu Crne Gore na{lo u centru pa`nje ovda{nje javnosti?

Krenimo ispo~etka. Grupa studenata Filozofskog fakulteta u Nik{i}u, koji se predstavljaju kao ~lanovi "Otpora", najavili su krajem marta bojkot predavanja profesora [erba Rastodera na katedri za istoriju. Profesora optuuju da je "svjesno zloupotrebio arhivske snimke i koristio ih za rasprostranjivanje mrnje me|u bra}om uo~i predstoje}ih izbora u Crnoj Gori".

Tako je u javnost krenula lavina optubi na ra~un profesora Rastodera. "Glas Crnogoraca" objavio je fotografiju koja je u jednom broju "Vijesti", gre{kom iza{la kao ilustracija za Rastoderov feljton. Izvinjenje uredni{tva "Vijesti" bilo je uzaludno. "Obje{ene Srbe 'Vijesti' objesile kao Crnogorce", stajalo je pod fotografijom u "Glasu Crnogoraca", a "otpora{i" su jo{e{}e nasrnuli na profesora.

A koji su grijesi profesora [erba Rastodera? Jedan od najve}ih sigurno je taj {to se drznuo da iza|e iz poznate matrice istra`ivanja i prezentovanja crnogorske istorije kao dijela korpusa srpske istorije. I ne samo to. Profesor Rastoder je svojim nau~nim radom uspio da osvijetli brojne sakrivane traumatske doga|aje iz crnogorske nacionalne istorije, prije svega one vezane za 1918. godinu. Profesorova "drskost" je u o~ima srpskih zaslijepljenih nacionalista tim ve}a {to profesor Rastoder nije Srbin - pravoslavac.

Izvjesno je - politika je na velika vrata u{la na Univerzitet Crne Gore. "Radi se o ponovnom poku{aju da se strana~ki i nacionalisti~ki animoziteti i konfesionalna netolerancija uvuku na ilegalan na~in u okvire Univerziteta", kae dekan Filozofskog fakulteta prof. dr Miladin Vukovi}. "Ovo je klasi~ni vid manipulacije studentskom javno{}u i fakultetom", kae u izjavi za "Monitor" profesor Vukovi}.

Sli~nog mi{ljenja je i profesor sa istog fakulteta, dr Novak Kilibarda: "Ovo {to se desilo je odraz jedne klerikalne i bajate politikantske atmosfere koja je djelimi~no zavladala Filozofskim fakultetom u Nik{i}u. To je recidiv na{e bliske pro{losti - a od takvih izjava do krvavoga noa nije daleko. Siguran sam da onima koji su pripremali protest ne smeta kod profesora Rastodera ni{ta osim toga {to se zove [erbo Rastoder i {to je priredio jednu izvrsnu knjigu o ujdurmama srbijansko - pa{i}evske politike kada se ukidala Crna Gora", kae u izjavi za na{ nedjeljnik profesor Kilibarda.

Odjeci ovih de{avanja i polemike oko stru~nosti i nau~nog kredibiliteta [erba Rastodera nijesu ostali samo u granicama Crna Gore. Kako ovakva slika "demokratskih te`nji" tzv. "Otpora" u Crnoj Gori izgleda nekome ko je posmatra izvana?

• Bilo bi bli`e stvarnosti da se ova grupacija zove "crnogorski Hitlerjugend", {to po svome karakteru i jeste, ali to vjerovatno njenim pripadnicima i ideolo{kim vo|ama ne zvu~i ba{ tako dobro kao "Otpor", tvrdi grupa ~e{kih balkanologa u pismu koje je stiglo na adresu na{eg nedjeljnika.

"Ono {to smeta lanim crnogorskim otpora{ima nijesu stavovi profesora Rastodera. Njegov nau~ni i javni rad im je evidentno nepoznat, jer u njemu ne bi mogli na}i svjedo~anstva o njegovoj tobonjoj mrnji prema Srbima i pravosljavlju", isti~e se u pismu iz ^e{ke, uz napomenu da "otpora{ima" profesor Rastoder smeta kao simbol svega onoga {to im se ne svi|a u Crnoj Gori. "Napadaju one koji predstavljaju modernu, svijetu otvorenu i demokratsku Crnu Goru i brane njen multinacionalni i multikonfesionalni karakter, sa gotovo ironi~nim obja{njenjem da izazivaju nacionalnu, rasnu i vjersku mrnju, kojih je Crna Gora u pro{loj deceniji imala vi{e nego dovoljno", dio je pisma ~e{kih balkanologa.

U me|uvremenu, organizacija pod nazivom "Otpor" je registrovana u Ministarstvu pravde kao nevladina organizacija i sada joj se vi{e ne mo`e pripisati nelegalnost ili tajnovitost. Me|utim, prema rije~ima dekana Filozofskog fakulteta, rad ovakve organizacije i njeno politi~ko djejstvo nije mogu}e na fakultetu, bar prema zakonu, jer je Univerzitet apoliti~an.

Me|utim, "Otpor" i dalje djeluje. Ho}e li ova NVO u jeku predizborne kampanje na}i neke nove `rtve, birane po nacionalnom, vjerskom, regionalnom ili nekom drugom klju~u ili }e istrajati u satanizovanju profesora Rastodera?

Marijana KADI]