Formirana nova partija – “Nova Demokratija”

Propada mogucnost za prijevremene izbore?

AIM, Skopje, 09. 04. 2001.

Upravo formirana partija “Nova demokratija” definitivno ce promjeniti raspored politickih snaga u koaliciji na vblasti. Njen predsjednik Slobodan Casule je najavio da ce partija uci u vladu te da vec ima sest poslanika, nekadasnjih clanova opozicione Demokratske alternative. Novo pregrupisanje ce otvoriti dvije dimenzije na politickoj sceni Makedonije. Prvo, novi koalicioni partner ce povecati sigurnost i komfor premijera Ljubca Georgievskog posto ce dobiti velik manevarski prostor u pregovorima sa svojim rivalom Brankom Crvenkovskim, predsjednikom Socijaldemokratskog saveza najbrojnije opozicione partije o odrzavanju prijevremenih izbora i stvaranju siroke koalicije. S druge strane, nova poslanicka grupa ce umanjiti znacenje Liberalne partije, najmalobrojnijeg partnera u vlasti (s trojicom poslanika), a time ce se oslabiti pozicije “Makpetrola”, najvece makedonske naftne kompanije cije interese, pak, zastupaju upravo liberali.

Slobodan Casule, predsjednik i osnivac “Nove demokratije” koji radi i kao vladin savjetnik za medjunarodnu politiku, prosle nedjelje je bombasticno najavio da ce nova partija imati sest poslanika iz Demokratske alternative i da je njihov cilj koaliciranje s vladajucim partijama. Casule, i sam do nedavno clan Demokratske alternative, odbio je saopstiti imena svojih aduta, no vise je nego sigurno, u njegovu partiju ce preci bivsi “alternativci” i aktuelni nezavisni poslanici Ljupco Anusev, Cedo Petrov, Natalija Markovic-Dimova, Nikola Jovanov i jos dvoje njihovih kolega cija imena se jos uvijek drze u tajnosti. Poslanici koji ce preci u novu partiju i biti dio vladajuce vecine u parlamentu i do sada su izjavljivali da podrzavaju vladu u njenim reformskim projektima.

Ipak, iza deklarativne podrske pomenuti poslanici ovim potezom dobijaju garanciju da ce zadrzati javne funkcije i svoje privatne biznise.Upravo Cedo Petrov koji ce biti koordinator nove poslanicke grupe “Nove demokratije”, predsjednik je Upravnog odbora i glavni menadzer Metalursko-hemijskog kombinata “Zletovo” iz Velesa, jedne od najprofitabilnijih kompanija i gigant makedonske obojene metalurgije. Ljupco Anusev, cija privatna firma je renovirala parlament, svojom podrskom vlasti i dalje ce dobijati biznis-aranzmane za koje treba naklonjenost vlasti. Dobar “posao” je napravila i Natalija Markovic-Dimova, novopecena clanica “Nove demokratije”. Podrskom sto ce je davati vlasti nece imati problema s otplatom drzavnog kredita od milion DM za koji nije dala ni predvidjenu hipoteku, namijenjen za privatnu firmu njenog muza. Osim toga, zadrzace direktorsko mjesto u Javnom preduzecu “Makedonske poste”. Manji je deal bitoljskog hirurga Nikole Jovanova, takodje eks-alternativca koji ce za surovanje s vlascu dobiti toliko zeljeno direktorsko mjesto bitoljskog Medicinskog centra koje je izgubio kad je njegova bivsa partija izasla iz vlasti. Jos uvijek nezvanicno, druga moguca dvojica poslanika su bivsi alternativci Ohridjanin Tomislav Petrovski i Prilepcanin Trajko Gesovski.

Nova partija koja ce, vise nego izvjesno, uci u vlast ce ucvrstiti parlamentarnu vecinu i omoguciti premijeru prostor za manevar u pregovorima o eventualnim prijevremenim izborima s njegovim najvecim rivalom Brankom Crvenkovskim. Vise je nego sigurno da ce Georgievski odbaciti zahtjev Crvenkovskog za siroku koaliciju ukoliko se bezbjednosna situacija u zemlji stabilizuje i ako pocne dugo ocekivani dijalog o rjesavanju otvorenih statusnih pitanja albanskog dijela populacije. Razlog vise je to sto je Georgievski obezbijedio pulene Slobodana Casula cime se osigurao da ce njegova vlada uvijek imati vecinu u parlamentu. Narocito zato sto je Slobodan Casule nekoliko puta izjavljivao da ce poslanici “Nove demokratije” uvijek davati punu podrsku. Slobodan Casule i njegovi dzokeri, vise je nego sigurno, svoju lojalnost ce nastojati valorizirati i izdejstvovati bar jedno ministarsko i nekoliko direktorskih mjesta u javnim preduzecima.

Da bi se ostvarila nova preraspodjela, prvi na udaru ce biti liberali. Skopski biznismen Risto Gusterov, predsjednik Liberalne partije nece imati mnogo izbora jer njegova partija s tri poslanika vise nece biti kljucni faktor koji obezbjedjuje parlamentarnu vecinu vladi. Sada ce Georgievski, u svakom slucaju, nezavisno od toga da li je s liberalima ili ne, imati najmanje 64 poslanika koji mu daju podrsku.

Liberali su za vrijeme vladine krize, kad je Demokratska alternativa napustila vladajucu koaliciju, da bi usli u vlast, dobili ministarsko mjesto (spoljne poslove – Srdjan Kerim), spikersko mjesto u parlamentu (Stojan Andov), vicepremijersko *Zoran Krstevski) i nekoliko direktorskih mjesta. Osim toga, novom politickom konstelacijom i smanjenjem uticaja koji imaju liberali “Makpetrol” ce izgubiti snaznu logisticku podrsku, posebno Zorana Krstevskog, direktora u toj naftnoj kompaniji prije nego je imenovan za vicepremijera. Predstoji opasnost da “Makpetrol” izgubi povlasteni polozaj s bescarinskim kontingentima za uvoz naftnih derivata sto nosi profite od nekoliko miliona dolara. Ugrozen je i drugi biznis-projekt naftasa: njihov plan za preuzimanje gasovoda GAMA. Sad vlada nece tako lako ustupiti GAMA-u koju “Makpetrol” zeli preuzeti i dobiti monopolsko pravo uvoza i eksploatacije prirodnog gasa koji se koristi kao energens u industriji i kao automobilsko gorivo. Mnogo je vjerovatnije da liberali u novoj situaciji zrtvuju nekoliko javnih funkcija koje sada drze i ipak obezbjede povoljnu poziciju za “Makpetrol” koji je uvijek znacajno podrzavao tu partiju u predizbornim aktivnostima.

AIM Skopje

NIKOLA STOJANOV