Reforma bankarskog sistema u RS
Banjaluka, 4. April 2001. (AIM)
Na zadnjem zasijedanju Narodne Skupštine RS, održanom sredinom marta, između ostalih, usvojen je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama i Zakona o Agenciji za bankarstvo RS. Suština izmjena je u određivanju minimalnog iznosa uplaćenog dioničkog i najnižeg iznosa neto kapitala, koji je sa dosadašnjih pet, povećan na 10 miliona KM, s tim da se do kraja godine mora povećati na 15 miliona KM. Sve nove banke koje se formiraju u RS moraju, dakle, posjedovati minimalni depozit od 15 miliona KM. Što se tiče Agencije za bankarstvo, njenog direktora će ubuduće umjesto Vlade, imenovati Narodna Skupština, što će direktoru omogućiti mnogo veću autonomiju u radu, nego što ju ima sada. Izmjenama i dopunama ovih zakona, započetom privatizacijom banaka, dolaskom stranih banaka i otvaranjem filijala banaka iz FBiH u Republici Srpskoj, iz temelja se mijenja čitav bankarski sistem u ovom entitetu.
Ubrzavanje procesa uslijedilo je nakon upozorenja guvernera Centralne banke BiH, Pitera Nikola, koji je izjavio da će Republika Srpska ostati bez bankarskog sistema ukoliko se banke u RS ne počnu privatizovati. Iako se bankarski sistem u BiH u poslednje vrijeme mijenja brzo i nabolje, stvari su se nešto sporije odvijale u RS. >Mislim da za to postoje dva razloga, objašnjava Nikol. Prvi je što u Republici Srpskoj još nema depozitnog osiguranja ni za jednu od državnih banaka, ali zato ima banaka u FBiH, koje imaju osiguranje depozita i koje će aplicirati za otvaranje svojih filijala u Republici Srpskoj. Problem je i to što u RS ima mnogo više državnih banaka nego u FBiH i zato je privatizacija banaka u RS ključni problem". Piter Nikol upozorava da Republika Srpska neće uopšte imati bankarskog sistema ukoliko problem ne shvati ozbiljno.
Da je Nikol u pravu, moguće je zaključiti iz nekoliko objelodanjenih činjenica iz procesa privatizacije banaka. Rok za privatizaciju banaka u RS ističe za nekoliko mjeseci i ukoliko se državne banke do tada ne privatizuju, moraće biti likvidirane. Od 18 banaka registrovanih u RS, 10 ih je u većinskom državnom vlasništvu. Od tih 10 do sada izglede da se privatizuju imaju jedino 'Agroprom' i eventualno 'Razvojna banka', dok za ostalih 8 nije bilo zainteresovanih. Zato će se najvjerovatnije privremeni spas morati potražiti u odluci Narodne Skupštine, koja je za to nadležna, da se sadašnji rok za privatizaciju banaka produži. To, međutim, neće riješiti probleme, pogotovo što se dokapitalizacija banaka i obezbjeđivanje minimalnog depozita ne može vršiti dok se ne završi proces privatizacije ovih banaka. Ostaje jedino da se vidi da li će se na kraju banke privatizovati daleko ispod njihove stvarne vrijednosti, ili će se naći neko bolje rješenje.
Nakon 'Zepter komerc banke', 'Balkan Investment' i 'BSEI banke', koje su registrovane u RS kao banke sa stranim kapitalom, u Banjoj Luci je otvorena i filijala 'Raiffeisen banke', koja svoje sjedište za BiH ima u Sarajevu. Pojava ove banke, kao i najavljeno skoro otvaranje filijale 'Zagrebačke banke', koja je u vlasništvu italijanskog kapitala, iz temelja će promijeniti odnose u bankarstvu Republike Srpske.
'Raiffeisen banka' BiH je dio porodice najveće austrijske privatne bankarske grupacije, koja u BiH već ima osam ekspozitura, a sa 170 ekspozitura u 10 zemalja, danas se svrstava među vodeće banke u jugoistočnoj Evropi. Osim što je najjača banka u Hrvatskoj, 'Zagrebačka banka' je postala i najjača banka u BiH i ima ozbiljne planove u Republici Srpskoj. Iako predsjednik Vlade Mladen Ivanić tvrdi da je insistirao da se ove banke ne bave samo isisavanjem kapitala iz RS, neizvjesno je koliko će te banke biti zainteresovane za investiciona ulaganja u Republici Srpskoj, sem ako se i kreditiranje, po čemu su među građanima i najviše poznate, ne tretira kao investiranje.
Razmišljajući iz ugla svojih interesa, građani su zadovoljni što pojavom stranih banaka na ovom prostoru. One im, prije svega, ulivaju sigurnost, zatim omogućavaju regulisanje elementarnih bankarskih usluga, kao što su brze transakcije novca, mnogo sigurnija štednja nego u domaćim bankama i mogućnost realizovanja kredita, od onih potrošačkih do stambenih i onih za pokretanje vlastitog biznisa. Nije nebitan ni odnos prema klijentima, koji je bitno drugačiji od onog u domaćim bankama. Sve to će sigurno dovesti do naglog privlačenja klijenata i povećanja štednje u ovim bankama.
Poređenja radi, prema najsvježijim podacima Agencije za bankarstvo RS, koji potiču od 30.9.2000.godine, nova štednja građana u svim bankama u Republici Srpskoj, iznosila je 45 miliona KM.
Šta će sva ova kretanja značiti za privredu RS i kakve će sve posljedice imati za bankarski sistem u njoj, takođe je već nagovijestio Piter Nikol. Nije sigurno da su nadležni u RS to dovoljno ozbiljno shvatili, ili to bar ne žele pokazati pred novinarima. Tako je, na primjer, direktorica Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac, u razgovoru sa ovim novinarom bila veoma škrta u davanju informacija i procjena o bankarskom sistemu Republike Srpske. Ona smatra da je dolazak stranih banaka dobar zbog nametanja konkurencije domaćim bankama, ali je i optimista kada su u pitanju domaće, pa i državne banke. 'Te banke su se već promijenile i brzo se mijenjaju, a vjerujem da će se i privatizovati i obezbijediti zakonski minimum depozita', kaže. Na pitanje da li je u BiH i Republici Srpskoj previše banaka u odnosu na stanje i potrebe ekonomije i građana i da li će apsolutnu pobjedu i potpuni primat u RS ostvariti strane banke, izjavila je da očekuje da će doći do konsolidacije nakon privatizacije I uspostavljanja konkurencije, te podizanja nivoa obaveznog kapitala na 10, a potom na 15 miliona KM. "Ne znam koliki bi bio pravi broj banaka u smislu koliko je banaka potrebno u bankarskom sistemu RS, jer o tome odlučuje tržište", izbjegla je direktan odgovor.
Piter Nikol se nije dvoumio ni kad je riječ o tom pitanju: 'Koristim primjer Novog Zelanda, odakle ja dolazim i koji ima isti broj stanovnika kao i BiH. Mi imamo 5 velikih banaka, koje rade na području cijele zemlje i 10 malih banaka koje rade, ili na jednom određenom području, ili u jednom određenom poslu. I to je dovoljan broj banaka'.
Mladen Mirosavljević (AIM)