ŠVERC I KORUPCIJA USPRAVAJU RAZVOJ
BiH, Republika Srpska:ŠVERC I KORUPCIJA USPRAVAJU RAZVOJ
Piše: Branko Perić (Banja Luka)
Republika Srpska (RS) iz rata u BiH izašla je kao poseban entitet sa katastrofalnom ekonomskom i socijalnom situacijom i u potpunoj političkoj i ekonomskoj izolaciji od svijeta. Većina preduzeća bila je prestala da radi ili je proizvodnju svela na minimum.
Značajniji priliv donatorskih sredstava počeo je tek 1998.godine kada i inače dolazi do mnogih političkih i ekonomskih promjena. Republici Srpskoj nedostaje još 1,1 milijarda KM (konvertibilih maraka) da bi dostigla planirani udio u raspodjeli donatorske pomoći, koja je do sada inače najviše korišćena za projekte rekonstrukcije infrastrukture i pomoć ugroženom stanovništvu.
Pokazalo se, medutim, da donatorski model razvoja više ne proizvodi potreban napredak, već samo konzervira postojeće stanje. Nedostatak efikasnih centralnih institucija za upravljanje tranzicijom i razvojem, separirana ekonomska područja, nedostatak ekonomskih sloboda, neefikasnost investicija i donatorske pomoći, mali obim domaće štednje i direktnih stranih ulaganja, sporosti i kontraverze privatizacije, samo su neki od mogućih uzroka.
Na rubu bankrota
Socijalno stanje 1.400.000 stanovnika RS je i dalje veoma teško. Prosječna neto zarada oko 240.000 gradana, koji se vode da su u stalnom radnom odnosu, sada je oko 290 KM. Ako se zna da je potrošačka korpa oko 400 KM mjesečno (u RS nema redovnih izvještaja o tome kolika je potrošačka korpa)nije teško zaključiti kakva je socijalna situacija. Oko 172.000 penzionera prima prosječnu penziju u iznosu od oko 90 KM, dok je istovremeno oko 145.000 ljudi, po zvaničnoj statistici, bez posla, a njihov broj će se nakon procesa privatizacije još povećati.
U saniranju socijalnih problema, kao i u procesu privatizacije, najveći balast sada predstavljaju veliki privredni sistemi, koji su prije rata dominirali bosanskohercegovačkom privredom. Veći dio takvih sistema više nije funkcionalan, kako zbog fizičke štete, nastale tokom rata, tako i zbog kadrovske destrukcije, sprovedene u meduvremenu, zbog zastarjele tehnologije i izgubljenih tržišta.
Iako ima prirodne resurse, naročito energetske i u prehrambenoj industriji, RS ni izbliza ne ostvaruje mogući priliv deviznih sredstava od izvoza. Spoljnotrgovinski deficit RS u poslednje dvije godine iznosi preko milijardu maraka, višestruko premašuje obim pomoći i stranih kredita, a gotovo jedan i po puta veći je od budžeta RS.Ukupan uvoz, i to samo onaj evidentirani dio, je na nivou 80 do 85% društvenog proizvoda.
BiH i RS kao njen dio, nalaze se u ozbiljnoj finansijskoj krizi i vrlo blizu bankrota, zbog deficita u svojim budžetima, izjavio je prije poslednjih izbora u BiH, direktor Misije Svjetske banke u BiH Džozef Ingram. Deficit u budžetu RS iznosi 200 miliona KM, a održivo sužavanje trgovinskog gapa nije dugoročno moguće bez masovnije proizvodnje za izvoz, bez brže internacionalizacije i globalizacije BiH i jačanja preduzetničkog sektora. Stratešku pomoć u tome mogu da daju samo globalni strani investitori, ali RS, kao i cela BiH zbog mnogobrojnih barijera na državnom i regionalnom nivou, ili u samim preduzeća, nisu prijatno mjesto za strane investitore. Većina sistemskih barijera koje kreiraju netržišnu atmosferu za razvoj normalnog biznisa i odbijaju masovniji priliv stranih investitora, proizvod je politike.
Situacija sa cenama u RS je takodje veoma loša. Od 1998.g. one su realno povećane za gotovo 100% i to u uslovima čvrste valute, dok je inflacija u 2000 -toj iznosila 4%.
Korupcija i privredni kriminal su takode izuzetno prisutni i predstavljaju jedan od najvećih problema. Za njihovo suzbijanje nisu stvoreni adekvatni zakonski okviri i veoma ih je teško dokazati.
Predratni nivo - za deset godina
Sadašnji model upumpavanja svježeg inostranog donatorskog novca, kombinovan sa sporom tranzicijom i restrukturiranjem preduzetničkog sektora ne može obezbijediti potreban ekonomski rast. Ti deficiti se sada pokrivaju novim zaduženjima, akumulacijom dugova, potrošnjom stranaca i prilivima sredstava iz donacija, doznaka i povratnika. RS mora medutim privatnom kapitalu, postojećim i novim investitorima omogućiti mnogo liberalnije okruženje, nego što je sada. To podrazumijeva i rušenje sadašnjih brojnih političkih, sistemskih, administrativnih i psiholoških barijera, koje stoje na putu uspostavljanja normalnog poslovnog okruženja, pa i unutar same BIH.
Privatizacija državnog kapitala u preduzećima RS takode ulazi u završnu fazu. Zaključno sa 20. januarom u privatizacione investicione fondove(PIF) uloženo je 25.431.421 vaučera, dok je u 733 preduzeća uloženo 1.820.259 vaučera. Rok za ulaganje vaučera u PIF istekao je 20. januara, ali gradjani imaju pravo do 31. januara ove godine da ulažu svoje vaučere u preduzeća. Direkcija za privatizaciju završila je tender za privatizaciju šest strateških preduzeća iz oblasti drvne industrije, dok za sedam preduzeća traje podnošenje prijava za tender. Na listi strateških preduzeća u RS nalazi se 52 preduzeća.
Ukupno je do sredine decembra privatizovano 67 preduzeća sa državnim kapitalom do 300.000 KM u njima, kao i 15 preduzeća iznad te vrijednosti. U RS posluje i 20 banaka, od kojih je 11 državnih. Vlada RS je odobrila programe privatizacije banaka za koje je utvrdeno da su solventne i da raspolažu kapitalom od 5 miliona KM.
Kroz reformu poreskog sistema, koja je toku, potrebno izvršiti i harmonizaciju poreskih sistema entiteta, kako bi se na jedan način obezbijedilo jedinstveno tržište BiH.
Malo je vjerovatno da će se ekonomski rast u RS u 2001-oj godini odvijati kao u prethodnoj. Procjene su da će u najboljem slučaju još najmanje 10 godina biti potrebno prije nego što se dostigne predratni nivo razvoja. Za izvoz će biti potrebno i više vremena.