Opet zajedno bez politike

Aim, Zagreb, 21.3.2001.

Ukidanje režima viza, uspostavljanje slobodne trgovine i stavljanje u funkciju 10. cestovnog europskog koridora tri su glavna cilja za koje će Hrvatska gospodarska komora i Privredna komora Jugoslavije lobirati kod državnih vlasti, zaključeno je na drugom, uzvratnom susretu jugoslavenskih i hrvatskih direktora. Podsjetimo, oko 400 hrvatskih poduzetnika je prije pet mjeseci posjetilo Beograd gdje je u organizaciji PKJ-u, ali i na inicijativu Nadana Vidoševića, predsjednika HGK-a, održan prvi službeni sastanak hrvatskih i jugoslavenskih gospodarstvenika nakon deset godina "pauze". Tako je probijen "led" podozrenja i nepovjerenja i počeli su prvi oficijelni pregovori na razini gospodarskih komora. Više od 120 predstavnika 80 jugoslavenskih poduzeća i predstavnici 200 hrvatskih firmi izmijenili su u utorak u zagrebačkom hotelu Intercontinental poslovne informacije i razgovarali o skorim poduzetničkim aktivnostima.

"U regiji se mogu ostvariti milijarde dolara prometa, i nigdje drugdje. Vjerujem da će Jugoslavija biti zanimljiva partnerima i zbog činjenice što smo jedina zemlja koja slobodno trguje s Rusijom, ako izuzmemo podatak da imamo Sporazum o slobodnoj trgovini s Makedonijom. Osobno ću se kod jugoslavenske Vlade založiti ne samo za liberalizaciju viznog režima i uklanjanje brojnih drugih birokratskih prepreka, nego i za osnivanje zone slobodne trgovine", izjavio je na skupu Slobodan Korać, predsjednik Privredne komore Jugoslavije. Korać je iskoristio priliku i javno pozvao hrvatske gospodarstvenike da sudjeluju u predstojećoj privatizaciji u Saveznoj Republici Jugoslaviji. "Privatizacija će biti transparentna, više od 70 posto kapitala sedam tisuća poduzeća prodat ćemo na javnom natječaju. Po petnaest posto od ukupnog kapitala tih sedam tisuća poduzeća predviđeno je za prodaju zaposlenicima i podjele vaučerima građanima SRJ. Od tih sedam tisuća poduzeća samo će njih 150 biti pod kontrolom države. Imat ćemo i poseban televizijski kanal na kojem će biti dostupni svi relevantni podaci o privatizaciji sedam tisuća firmi, a i u jednim novinama ćemo pružati što više detaljnih informacija. Želimo to obaviti otvoreno, a ne ispod stola", rekao je čelnik PKJ. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a i Slobodan Korač su u utorak potpisali sporazum o suradnji dviju komora koji bi trebao poboljšati razmjenu informacija o ponudi i potražnji na tržištu, pomoći jasnijem uvidu u zakonsku i carinsku regulativu, te pomoći poduzećima u riješavanju svih problema.

"Ne treba skrivati da nas zanimaju i investicije. To je velika šansa hrvatskim poduzećima da se pozicioniraju u regiji naspram golemih multinacionalnih kompanija. Naša je strategija biti dio Europe, srednjoeuropske zone trgovine i orijentacija prema jugoistoku Europe. Poznajemo ljude na tom području, postoji tehnološka zavisnost i prepoznatljivost robe, a osim toga, nema jezične barijere. Posebno računamo na suradnju u energetskom sektoru, građevinskoj i metalnoj industriji. Vjerujem da će se brzo uspostaviti zona slobodne trgovine, jer je promet između Jugoslavije i Hrvatske povećan s 52 milijuna dolara u 1999. na 136 milijuna u 2000. No, još je pozitivniji podatak koji govori da je od posjeta naših poduzetnika Beogradu, dakle u prošlih pet mjeseci, taj promet udvostručen. Nemojte se iznenaditi ako u vrlo kratkom roku vrijednost trgovinske razmjene između SRJ i Hrvatske dosegne i milijardu dolara", širio je optimimizam šef Hrvatske gospodarske komore. Vidošević i Korać su istaknuli kako je jedan od glavnih zadataka Vlada SRJ i Hrvatske osigurati uspostavu platnog prometa, jer je nedostatak istog veliki kočničar trgovinskoj razmjeni i uspostavljanju jačih poslovnih veza. Uslijed nereguliranog međudržavnog platnog prometa hrvatska poduzeća poput Plive, JANAF-a, Kraša i Podravke su se snalazili obavljajući promet preko Deutsche banke, ali to je slaba zamjena za "normalno" kolanje novca između dviju država. Predsjednici gospodarskih komora su naglasili kako će se kod svojih Vlada posebno založiti za što brže posredovanje u rješavanju blokirane imovine hrvatskih poduzeća u SRJ-u i jugoslavenskih u Hrvatskoj.

Skup je bio organiziran tako da je svako jugoslavensko poduzeće dobilo poseban stol u jednoj od dvorana, a hrvatski poduzetnici su onda prilazili onim stolovima gdje su bila poduzeća koja su ih poslovno zanimala. Naravno, najviše pozornosti su privlačili stolovi bankara, i to stoga što platni promet, kako smo već rekli, još nije profunkcionirao. "Došli smo uspostaviti vezu s hrvatskim bankama, a počeli smo već dolaskom hrvatske delegacije u Beograd. Dogovorili smo se sa Slavonskom bankom i već dogovaramo poslovanje sa Zagrebačkom bankom i Privrednom bankom Zagreb. Očekujemo sklapanje raznih poslova, eto, potpisan je ugovor između Ine i Beopetrola kojem smo mi poslovna banka. Očekujemo i poslove oko mirovina, jer taj posao dugi niz godina uspješno radimo s drugim europskim zemljama", kazala je novinarima Marina Nešić, potpredsjednica mađunarodnog odjela Jugobanke, u kratkoj pauzi između razgovora s hrvatskih poduzetnicima. Kod stola prepunog poslovne dokumentacije za kojim su sjedili predstavnici Galenike, Hemofarma iz Vršca i Veledrogerija, prisutna je bila Sanja Horvatin iz Plive. Galenika i Hemofarm su zainteresirani za plasman lijekova i ostalih proizvoda u Hrvatsku, ali ne ispunjavaju hrvatske uvjete za upis u registar lijekova. Sanja Horvatin je rekla kako su slični problemi nekad postojali u suradnji sa slovenskim farmaceutskim tvrtkama, ali su postepeno riješavani i lobiranjem kod izvršnih i zakondavnih vlasti. " Za razgovore o proizvodnji lijekova i ostalih farmaceutskih preparata ipak je prerano, jer to traži jako uređeno tržište. Nas za sada zanimaju marketing, distribucija, zajednički nastup"," kazala je Sanja Horvatin. Jugoslavenska tvrtka Mitros je značajan jugoslavenski mesoprerađivač i žarko želi povratak na tržište gdje je nekad imao tri distributivna centra. No, izvoz im za sada priječi činjenica da još ne postoji sporazum o veterinarsko-higijenskim uvjetima. "Dogovorili smo se za ambalažu s omiškom tvrtkom Omital", napomenuli su predstavnici Mitrosa, tvrdeći kako bojazan od kravljeg ludila nije ugrozila posao, jer osam godina, velikim dijelom zbog sankcija, nisu ništa uvozili. Krunoslav Beškir, predstavnik Podravke je s jugoslavenskim poduzenticima iz iste branše pregovarao o plasiranju širokog izbora robe u svibnju ove godine na jugoslavensko tržište. On je ustvrdio kako je Podravka među prvima registrirala poduzeće u Jugoslaviji, a već su određene i poslovne banke u Srbiji radi uspostave platnog prometa, kada ovaj krene.

Ivan Bagarić, izvršni direktor najvećeg srbijanskog koncerna u vlasništvu braće Karić BK-Group, izrazio je zadovoljstvo prvim posjetom Zagrebu i dogovorima koje je obavio s direktorima hrvatskih banaka i tvrtki, rekavši kako dogovara poslove sa poduzećima Dalekovod i Telit. Za razliku od beogradskog skupa kada su hrvatske poduzetnike pozdravili predstavnici jugoslavenskih vlasti, nitko iz hrvatske Vlade nije došao u Intercontinental, a i medijski je mnogo manje pažnje, pogotovo kad je televizija u pitanju, pridano zagrebačkom nego beogradskom skupu. U HGK-u su rekli kako su htjeli izbjeći politizaciju skupa, pa zbog toga službeno nije ni pozvan nitko iz hrvatske vlade. Slobodan Korać je iskazao razumijevanje za takav potez izjavivši kako je delegacija PKJ-u naišla na "izvanredan prijem i dobrodošlicu". "Treba biti strpljiv, nakon deset godina mraka i diktatorskog režima Slobodana Miloševića ovi susreti s delegacijom HGK dokaz su da krećemo prema Europi", kazao je Korać. Jugoslavenski poduzetnici su Intercontinental napustili već u 16 sati u utorak, a na put ih je većina krenila u organiziranim autobusima.

Frenki Laušić