Izbjeglice: Hoteli kao alternativni smještaj

Banjaluka, 27. Februar 2001. (AIM)

Premijer RS Mladen Ivanić je, već prilikom preuzimanja dužnosti, javno obećao da nijedan njegov ministar neće dobiti stan, dok se ne raspuste svi kolektivni izbjeglički centri u Republici Srpskoj. Sve su prilike da će premijer, protivno srpskim narodnim običajima, održati obećanje: i ministri i izbjeglice će , izgleda, bar neko vrijeme, stanovati u hotelima.

To, međutim, ne znači da će hoteli postati novi izbjeglički centri. Predstavnici međunarodnih organizacija smatraju da bi hotelske sobe mogle poslužiti kao alternativni smještaj. Dakle, u njih se neće preseliti izbjeglice koje već više od pola decenije spavaju na strunjačama po fiskulturnim salama, nego oni koji će biti deložirani iz 'napuštenih' bošnjačkih i hrvatskih kuća i stanova.

Što se, pak, tiče prihvatnih centara, kojih u RS još uvijek ima 50, oni bi trebalo da budu raseljeni na drugačiji, sretniji način. Do kraja godine, kako planira Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, za oko 4900 izbjeglica iz kolektivnog smještaja, trebalo bi da se izgradi više od 3000 kuća i stanova. Predviđeno je da ove stambene jedinice budu veličine od 24 kvadrata, koliko će dobiti izbjeglice samci, do 90 kvadratnih metara za porodice sa više djece. Dakle, ako se obećanja Vlade obistine, nevoljnici iz kolektvinih centara će konačno biti 'nagrađeni' za svoje dugogdišnje patnje i beskrajno strpljenje.

Za dva mjeseca vladavine nova Vlada RS je uspjela da raspusti dva kolektivna centra: u Zvorniku i u Srbinju. Do kraja godine trebalo bi da se raspusti i 50 preostalih, od kojih se jedan nalazi u Banjoj Luci. "Program za raspuštanje prihvatnih centara naslijedili smo od prethodne Vlade koja je već ugovorila oko 70 odsto radova na izgradnju montažnih kuća, kućica i zgrada za potrebe ove kategorije izbjeglica. Program je namijenjen prvenstveno za one izbjeglice čija je imovina u ratu porušena i koji nemaju gdje da se vrate. Naravno, oni kojima je imovina u Federaciji BiH vraćena, nemaju pravo na ovaj program", navodi ministar Mićić, dodajući da će raspuštanje izbjegličkih centara Vladu RS koštati oko 12 miliona maraka.

Poseban problem je alternativni smještaj za one izbjeglice koje po sili zakon moraju da napuste tuđe kuće i stanove, koji su im u ratnim godinama dodjeljivani na privremeno korištenje. Taj alternativni smještaj obavezni su da im obezbijede lokalni organi vlasti. A lokalni organi vlasti, opet, nemaju prostora za alternativni smještaj. Ovaj začarani krug je po mišljenju predstavnika međunarodne zajednice, glavna prepreka povratku izbjeglica, koji je, i pet godina poslije Dejtona, jedan od najvećih problema poslijeratne BiH.

Da bi se Bošnjaci i Hrvati mogli vratiti u svoje domove u Republici Srspkoj, srpskim izbjeglicama valja naći privremeni smještaj, dok ne riješe pitanje svoje imovine. Tako je rođena ideja da se hoteli, koji ionako nisu naročito posjećeni, stave u funkciju uspostavljanja lanca povratka i konačne primjene imovinskih zakona. "Neki naši ljudi su sasvim pogrešno shvatili da pravo na alternativni smještaj znači da neko treba da im da stan. Alternativni smještaj je samo privremeno rješenje, nužni smještaj do povratka u svoju imovinu", kaže ministar Mićić.

Mada ministar Mićić smatra da ideja o hotelima kao alternativnom smještaju 'i nije tako loša', ona nije prihvaćena sa oduševljenjem: ni kod izbjeglica, ni kod lokalnih vlasti, ni kod direktora hotela. Skupština Opštine Prijedor nije prihvatila prijedlog da se hoteli u ovom gradu upotrijebe za alternativni smještaj izbjeglica, ali OEBS i UNHCR i dalje insistiraju na tome. Ni nedavni susret predstavnika OEBS-a, UNHCR-a i republičkog ministra za izbjeglice sa predstavnicima lokalnih vlasti u ovom gradu , nije bio naročito uspješan. Direktori hotela 'Balkan' i 'Prijedor' Željko Macura i Ranko Radanović su napustili sastanak, uvrijeđeni što predstavnici međunarodnih organizacija nisu htjeli da salušaju njihovo mišljenje. Ipak, odlučeno je da se 'pregovori' o ovoj temi nastave za dva dana.

Nakon Prijedora uslijedili su slični razgovori u Tesliću, a na upotrebi hotela za alternativni smještaj deložiranih izbjeglica insistiraće se i u Gradišci i drugim gradovima RS, svuda gdje ima hotela koji već godinama ne služe svojoj svrsi jer u njima nema gostiju. "Za izbjeglice koje se privremeno smjeste u hotelima mi ne mislimo plaćati komercijalnu cijenu hotelskog smještaja. Mi za to nemamo novaca, a hoteli su ionako prazni. Zajedno sa opštinama, Ministarstvo će plaćati samo troškove održavanja tih hotela", kaže Mićić.

Postoje i ideja da se neki hoteli pripvremeno izuzmu iz privatizacije, na godinu ili dvije, i da se u njih smjeste izbjeglice za koje ima nade da u dogledno vrijeme dođu u posjed svoje predratne imovine. Vlada je donijela odluku da, takođe za potrebe alternativnog smještaja, preuzme i Dom penzionera u Doboju. Međutim, sasvim je izvjesno da navedeni kapaciteti ni izbliza neće moći riješiti problem alternativnog smještaja deložiranih. Jendostavno, izbjeglica je u RS neuporedivo više nego raspoloživih hotelskih soba. Primjera radi, u Prijedoru ima 17 hiljada izbjeglica, a u dva hotela u gradu tek pedesetak soba.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica nema tačne podatke o tome koliko ljudi trenutno ima pravo na alternativni smještaj, ali se zna da je do sada podneseno oko 70 hiljada zahtjeva za povrat imovine.

Ipak, kako navodi ministar Mićić, hoteli će biti 'tranzitni centar' kroz koji bi deložirane izbjeglice trebalo samo da prolaze, na putu povratka ili nekog drugog trajnog rješenja. Ministarstvo za izbjeglice će izdavati rješenja za boravak u hotelima samo na tri mjeseca. Oni kojima u tom roku bude vraćena njihova imovina, više neće imati pravo na hotelski smještaj i na njihova mjesta će dolaziti drugi. Oni koji ne uspiju za tri mjeseca riješiti pitanje svoje imovine, dobijaće ponovo rješenja na tri mjeseca.

Istina, ni taj 'tranzitni program' neće moći riješiti sve probleme, ali je ipak dobar za početak. "Mislim da tu ideju ne treba u startu odbiti: uostalom ne bi bilo dobro da nam predstavnici međunarodne zajednice prigovore kako nam oni nude rješenja , a mi, eto, nećemo da ih prihvatimo", kaže ministar Mićić.

Milkica Milojević (AIM)