Igra imena

Jedno duze vrijeme u odnosima Skoplja i Atine nije bilo stare igre - cjenkanja oko imena Makedonije - cime bi sedmogodisnji spor dvije zemlje najzad dobio rjesenje. Sada su u igri nova imena: ulozi su sada veci - osim imena drzave u "istom paketu" se licitira i imenom Makedonske pravoslavne crkve

AIM, Skopje, 16.02.2001.

Preko grcke stampe, kao i mnogo puta ranije, najprije je pusten balon da je grcka vlada spremna podrzati integraciju Makedonije u Evropsku uniju i NATO ukoliko makedonski drzavni vrh pristane da se ime drzave promjeni iz sadasnjeg Republika Makedonija, recimo, u ime Republika Sjeverna ili Nova Makedonija. Po prvi put, u isti "paket" je spakovan i prijedlog da ce Atina podrzati utonomiju Makedonske pravoslavne crkve prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi ako sadasnje ime, Makedonska pravoslavna crkva promjeni u Ohridska ili Ohridsko-makedonska arhiepiskopija. Pominjano je cak, zauzvrat, ukidanje sengenskih viza za makedonske drzavljane kao i finansijska pomoc same grcke od kojih stotinjak miliona DM. Ponuda vrlo primamljiva a da bi se preko nje preslo olako. Jer, Atina i Skoplje su u visegodisnjem sporu usljed nespremnosti Grka da priznaju ime Makedonije zbog svoje istoimene pokrajine na sjeveru zemlje. S druge strane, Makedonska pravoslavna crkva jos uvijek je nepriznata u pravoslavnom svijetu zbog visedecenijskog nesporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom posto je MPC jednostrano proglasila autokefalnost (samostalnost) dok je SPC spremna na eventualno davanje autonomije.

Sto se prijedloga o imenu drzave tice, shef diplomatije Srdjan Kerim je ekspresno ostro demantovao da se uopste razgovara o imenu.Njegov, pak, grcki kolega Papandreu ni blizu tako rezolutan: u intervjuu za skopsku televiziju A-1 je izjavio da spor oko imena Makedonije usporava bilateralnu saradnju i ocjenio da ce njegovo rjesavanje "otvoriti nove perspektive". Papandreu je dodao da Grcka i Makedonija "imaju podudarne interese u regionu. "kada zelimo da ta zemlja ( misli na Makedoniju - primjedba autora) bude u Evropskoj uniji i NATO-u,to zelimo jer je vidimo kao strateskog partnera". Na pitanje, da li se kao rjesenje spora predlaze da Makedonija svom imenu doda epitet "Nova" ili "Sjeverna",Papandreu je odgovorio da se "culo toliko imena", ali "stvar nije u imenu nego u tome da li ce dvije strane na kraju imati politicke volje da ucine korak naprijed".

Ljubitelji diplomatskih nijansi su povjerovali da je predsjednik vlade Ljubco Georgievski ucinio jedan sitni pomak u odnosu na svog shefa diplomatije zatecen novinarskim pitanjem poslije svecanosti uprilicene povodom pocetka izgradnje takozvanog "Stoelovog univerziteta jugoistocne Evrope" u Tetovu 11. februara. Premijer je tada naime podsjetio da je prethodna vlada vec dopustila promjenu ustavnog imena pristajuci da se u medjunarodnoj zajednici zemlja zove Bivsa Jugoslovenska Republika Makedonija i, stoga, prihvata svaki pokusaj da se zemlja priblizi svom ustavnom imenu - Republika Makedonija. Ali, reakcije, slutnje i upozorenja sto ce se pojaviti u medijima ukljucujuci cak i provladinu "Novu Makedoniju" - da drzavni vrh ne bi trebao zuriti, nagnace Georgievskog, i inace obicno spremnog da odgovori na svaku "zlocestu" primisao javnosti, da bude malcice odredjeniji. Tri dana kasnije on ce reci: "Za nas je najbolje da se u komunikaciji s Grckom upotrebljava ime Bivsa Jugoslovenska Republika Makedonija, alternativa ovom imenu bi bilo samo Republika Makedonija. Varijanta o kojoj se moze pregovarati je - Republika Makedonija" ponovio je predsjednik vlade dodajuci da je cilj pregovora da se "skine sramota" koja je napravljena prosle decenije. "To ne znaci da se zeli ciniti dalje ustupke" naglasio je Georgievski. Ozivio je uspomene sunarodnika da je predsjednik Gligorov bio taj koji je ponudio prijedlog sa dva imena - ustavnim koje bi se koristilo kod kuce i pred svijetom te, drugim, koje bi upotrebljavala samo Grcka. Umirujucu izjavu dao je i predsjednik Republike Boris Trajkovski rekavsi da niko nema pravo davati bilo kakve ustupke oko imena drzave.

U pogledu imena Makedonske pravoslavne crkve zvanican prijedlog za razmisljanje je stigao ravno iz sjedista Vaseljenske patrijarsije u Carigradu a donijela ga je crkvena delegacija koja je tamo nastojala izboriti da u sporu sa Srpskom pravoslavnom crkvom ekumenski patrijarh Vartolomej, prvi medju jednakima u pravoslavnoj porodici, stane na stranu MPC. Prema ideji Vaseljenske patrijarsije, MPC ce koristiti ime Ohridska patrijarsija do konacnog rjesenja spora izmedju Atine i Skoplja oko imena Makedonije. Dio prijedloga je i da MPC dobije cetvorogodisnji autonoman a tek onda autokefalan status.

Crkveni velikodostojnici u MPC priznaju da problem prelazi s crkvenog na politicki teren. Nikakvo cudo kad se zna da je i sam patrijarh Vartolomej Grk kao i da Grcka pravoslavna crkva u Carigradu "stoji dobro". Ipak, ako je suditi po onom sto je objavljeno u medijima, vecina clanova Svetog arhierejskog sinoda je ostavila dovoljno prostora za vjerovanje da bi prijedlog mogao biti prihvatljiv. Prevladava medju vladikama, cini se, uvjerenje da akt o priznanju potpisan od strane Vaseljenskog patrijarha dobija svepravoslavno uvazavanje te ce time zauvijek biti rijesen spor sa SPC oko autonomnog ili autokefalnog statusa. Sam poglavar gospodin Stefan je nedavno rekao da "koliko je Makedonska pravoslavna crkva Ohridska arhiepiskopija, toliko je i Ohridska arhiepiskopija Makedonska pravoslavna crkva". Mediji su objavili i pismo gospodina Stefana patrijarhu srpskom Pavlu u kome ga moli da pristane da Vaseljenska patrijarsija rjesava pitanje statusa MPC. Odgovor iz Beograda bi trebao stici narednog ponedjeljka...

Medjutim, obicno dobro obavijestena televizija A-1 saznaje da Americko-kanadska, Australijsko-novozelandska i Evropska eparhija prijete svojim otcjepljenjem ukoliko se Sinod odluci na promjenu imena u kome se nece zadrzati nacionalna odrednica, dakle makedonska. To bi, kazu, prelilo ionako "punu casu" u losim odnosima crkvenog vrha s dijasporom. Slicnih prijetnji ima i u samoj Makedoniji posto se smatra da su dvojica vladika (inace clanovi osmoclanog Svetog arhijerejskog sinoda( Kiril i Agatangel, izricito protiv.

Mediji koji nisu pod vladinom kontrolom apeluju na crkveni vrh da bi o mogucoj promjeni trebao pitati i vjernike te da se izlaze velikom riziku raskola. Postavljaju i pitanje; sta ce se onda desiti s odlukom Makedonske pravoslavne crkve iz 1967. o proglasenju autokefalnosti od Srpske pravoslavne crkve? Ocito ne snalazeci se najbolje u stvarima Bozjim zanemaruju da principi samoupravljanja ili referendumsko-parlamentarne demokratije u Crkvi ne vaze.

Na scenu opet stupa predsjednik vlade: Georgievski za kojeg se i ranije tvrdilo da ima stanovitu ulogu u dosadasnjim odnosima MPC s Vaseljenskom patrijarsijom i uticaj u crkvenim krugovima je rekao da ce prihvatiti odluku koju clanovi Svetog sinoda donesu jednoglasno. Poducio je novinare po pitanju autonomije i autokefalnosti da je to "normalna procedura". "To je isto kao sto prvo idete u prvi razred a zatim u drugi". Dan-dva prije ove izjave, ne skrivajuci dnevno-politicku zaoku, premijer je prokomentarisao da se sada osvjedoceni "ateisti koji su do juce pljuvali po crkvi vise brinu o njoj od samih vladika".

Ponude, svjetovna i crkvena, su na stolu... Optimisti ohrabreni signalima iz sjedista Evropske unije vjeruju da ce sporo oko imena Makedonije biti prevladan vec na balkanskom samitu krajem iduce nedjelje u Skoplju, Nista manji optimisti, posmatraci crkvenih poslova, mastaju da ce uskoro za isti sto sjesti arhiepiskop Stefan, patrijarh Pavle i patrijarh vaseljenski Vartolomej, pruziti jedan drugom ruku -pomirnicu nakon cega ce Makedonska pravoslavna crkva biti primljena "u bratski zagrljaj" u pravoslavnoj porodici.

Bilo kako bilo, Drzavni i crkveni vrh, ako je sve ono sto je izbilo u javnost tacno, pred teskim su zadatkom. A vrijeme za razmisljanje tece

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC