Olimpijada ili ne, pitanje je sad

Kontejneri kao alternativa

AIM, Sarajevo, 06.02.2001. Kandidovati bosanskohercegovačku prijestolnicu za Zimske olimpijske igre 2010. godine ili ne, pitanje je koje je ovih dana uveliko uzburkalo sarajevsku javnost. Gradski oci, prvi ljudi Olimpijskog komiteta, sve političke struje, čak i vlast dijela grada koji pripada Republici Srpskoj ovaj su put složni - pokušati od Sarajeva još jednom napraviti domaćina Igara. Tvrde se da će do Igara 2010. godine ekonomska slika zemlje biti posve drugačija, da je moguće obezbijediti neophodnih stotinu miliona dolara za obnovu uništenih objekata, te da bi od Olimpijade Bosna i Hercegovina mogla još i prosperirati. Ideja da se Sarajevo uopće kandiduje potiče još iz 1994. godine kada su sportski radnici gledali kako u plamenu nestaje Zetra! Bilo je to gotovo suludo u danima kada se činilo da će organizovati ponovo gradski saobraćaj biti teže nego što je bilo ZOI '84!

Vodeći domaći tjednici, "Slobodna Bosna" i "Dani", nisu nimalo ushićeni idejom ponovnog buđenja olimpijskog duha Sarajeva. Prema njihovom pisanju, Bosna i Sarajevo su danas sinonimi za bijedu, lopovluk i jad svake vrste, te je besmisleno uopće pominjati Olimpijske igre u zemlji gdje dobar dio stanovništva bukvalno preživljava, skupljajući hranu čak i iz kontejnera! Istovremeno, Bogić Bogićević, predsjednik Olimpijskog komitata Bosne i Hercegovine, nekadašnji član jugoslavenskog Predsjedništva i jedan od najznačajnijih političara SDP-a, najglasniji je zagovornik ideje da se Sarajevo vrati u olimpijski svijet, i istovremeno veliki opitimista. Jer, ističe, "misli u kategorijama za deset godina". Pored toga, Sarajevo ima veliko iskustvo stečeno '84. godine kada je "pokazalo i svijetu i sebi da može organizovati najbolje Olimpijske igre".

A nakon te '84. godine, Sarajevu su ostale Zetra, proširena Skenderija, skijaške staze sa kompletnom infrastrukturom i pratećim objektima, naselja (639 stanova na Mojmilu, 2.100 na Dobrinji), nove fasade u gradu, RTV dom, moderna aerodromska pista i aerodromska zgrada, Muzej XIV ZOI, studentski domovi, 3036 ležajeva u hotelima A i B kategorije (Holiday Inn, Igman, Famos, SKI itd.), 350 ležaja u pansionima, saobraćajnice, komunalna i saobraćajna infrastruktura. Samo u ugostiteljstvu i turizmu, dijelom i kao rezultat ZOI, broj zaposlenih 1984. u odnosu na 1983. se povećao za 17,7 odsto. Jedan od značajnih efekata, ističu zagovornici kandidature, bilo je povećanje broja turista u Sarajevu sa 442.217. 1983. na 574.784 u 1984... Pa onda slijedi još podsjećanja, "da je u postolimpijskom periodu Sarajevu dodijeljena organizacija značajnih evropskih i svjetskih prvenstava: Svjetsko prvenstvo u brzom klizanju za žene, dva Svjetska prvenstva u umjetničkom klizanju za juniore, Evropska prvenstva u umjetničkom klizanju i brzom klizanju, Evropsko prvenstvo u bobu, Svjetsko juniorsko prvenstvo u sanjkanju, šest trka svjetskog kupa u sanjkanju, šest trka svjetskog kupa u bobu, finale Svjetskog kupa u skijanju, Svjetsko prvenstvo u streljaštvu, Svjetsko prvenstvo u ritmičkoj gimnastici...

Ali, u ovom su trenutku Sarajevo je miljama daleko od idiličnih slika sa razglednica iz 1984. godine. Sarajevo je još porušen grad; Sarajlije su bez posla - samo jučer grad je bio blokiran preko dva sata zbog štrajka radnika nekada velike tekstilne tvornice; mladi ili odlaze, ili opsjedaju vrata ambasada...Gradonačelnik Sarajeva Muhidin Hamamdžić kaže da baš zbog takve slike treba podržati kandidaturu za Olimpijske igre, jer je to, uz ostalo, šansa da gradu ostane nekoliko hiljada novoizgrađenih stanova, te da vrati olimpijske objekte kao pretpostavku za razvoj zimskog turizma. Zato je Grad Sarajevo od Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo već naručio studiju o preliminarnim ocjenama opravdanosti kandidovanja za organizaciju XXI Zimskih olimpijskih igara. Na njenoj izradi su, pored stručnjaka Zavoda, radili i članovi Olimpijskog komiteta, gradonačelnikovi pomoćnici, bosanakohercegovački ekonomisti, a uključeno i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. Bogičević u intervjuu Danima obećaje da ukoliko ekonomska računica pokaže da bi organizacija Olimpijade više koštala nego što bi donijela novca, od kandidature trebalo odustati.

"Ne razumijem zbog čega su mediji toliko skeptični i neblagonakloni. Nemam ništa protiv onih ljudi koji misle da je to utopija, i ona je svakako - primjereno sadašnjoj situaciji - utopistička ideja, ali mnogo je takvih ljudi razmišljalo na isti način i 1978, kada smo za organizaciju Olimpijskih igara 1984. mogli ponuditi manje nego danas. Tada smo imali samo Skenderiju i Jahorinu. Danas imamo i Skenderiju i obnovljenu Zetru, mogućnost da se obnovi pista za brzo klizanje, sve više obnavljamo terene na Igmanu i Bjelašnici, a treba investirati i u obnovu terena na Jahorini. Zato mislimo da taj projekat možemo dobiti", kaže gradonačelnik Hamamdžić. On, takođe, napominje da ne zna tačno koliko će organizovanje Olimpijskih igara koštati, ali da, "koliko god bude koštalo, ceh neće platiti građani Sarajeva, niti BiH".

Ukoliko odluka da se Sarajevo kandiduje bude donesena, onda će ovaj grad biti među prvima koji će objaviti kandidaturu, a odluku o tome gdje će se XXI zimske igre održati donijeće Međunarodni olimpijski komitet dtek 2003. godine. MOK će u međuvremenu, u junu ove godine u Moskvi održati izbornu skupštinu i dobiti novog predsjednika, tako da se ne može više računati na otvorenu podršku i simpatije dosadašnjeg Antonia Samarana, koji Sarajevo nije zaboravljao svih ovih godina. Gradonačelnik Hamamdžić misli, da globalno gledano, iako je pomoć sve manja, privrženost međunarodne zajednice i dalje postoji. "Ni ne treba da očekujemo donatorske konferencije i milostinju. Treba da svijetu pokažemo da smo spremni svojim radom nešto napraviti. Moramo pokazati da smo spremni ponovo ući u olimpijski projekat. Naravno, na odluku MOK-a uticat će niz faktora, prije svih ekonomska i politička situacija. Svjesni smo svih ograničenja, svih negativnih strana, a to ne važi samo za Olimpijske igre - to važi i za bilo šta što želimo napraviti u ovoj zemlji, koja bi konačno trebalo da krene putem prosperiteta", kaže gradonačelnik Hamamdžić. "Kandidatura nije konačna stvar", stav je gradonačelnikova zamjenika Gavrila Grahovca, "Trebamo razmisliti o tome šta bi projekat mogao ostaviti Sarajevu. Ako grad dobija - idemo u projekat. Ukoliko računice ekspertnih timova kažu da je bilans negativan, da će više koštati nego što ćemo u ovom gradu dobiti izgradnjom olimpijskog sela, novinarskog naselja, obnovom svih olimpijskih objekata, brojnom infrastrukturom koja se mora graditi za tu priliku - odustajemo."

Prema procjenama Olimpijskog komiteta, ako se ne računa obnovljena Zetra, u koju je uloženo 30 miliona dolara, neophodno je oko 70 miliona dolara za obnovu olimpijskih objekata. Odakle te pare? Kao jednan od glavnih izvora, nosioci ideje navode prodaju prava prenosa televizijskim kućama. Sarajevo je 1984. godine prodajom prava ABC-u dobilo 97 miliona dolara. Očekuju da bi sada ta cifra mogla biti mnogo veća. "Dvije hilajde i desete godine će se svakako negdje organizovati Olimpijske igre, TV kuće će svakako platiti sredstva za prenose. Naša su očekivanja da sredstva usmjere u Sarajevo, a da mi uzvratimo uspješnom organizacijom Igara. Treba nam razumijevanje međunarodne sportske zajednice, jer ovdje se ni na koji način ne smije računati na sredstva građana već na međunarodna, koja se svakako ulažu u taj projekat, samo je bitno gdje će on biti izveden", riječi su jednog savjetnika gradonačelnika Sarajeva na projektu kandidovanja za održavanje Olimpijskih igara. Također, naglašava se da su u Sarajevu održane prve Olimpijske zimske olimpijske igre koje su ostvarile profit, da su to bile prve Igre koje nije bojkotovao ni Istok ni Zapad, kao i da danas Sarajevo očekuje podršku svih gradova koji su organizirali ZOI, od Chamonixa 1924. do Salt Lake Cityja koji će im biti domaćin 2002. godine. Njihovi gradonačelnici su dobili pismo-poziv za dolazak u Sarajevo i za podršku ideji. Ovi domaći, još se busaju u prsa savršenom organizacijom ZOI '84. godine, ali činjenica je da mnogi 2010. godine uopšte neće biti radno sposobni. Oni koji će biti u punoj radnoj snazi, kako sada stvari stoje, živjeće na nekom drugom kontinentu.

"Između ostalog, to je jedan od ciljeva ideje da kandidujemo Sarajevo. Iskreno, vjerujem da će, ukoliko Sarajevo eventualno dobije kandidaturu, naši mladi ljudi prestati o svojoj budućnosti razmišljati isključivo negdje vani. Ukoliko međunarodni faktori budu imali povjerenja u Sarajevo, to bi mogao biti podsticaj da se ono vrati i našoj mladosti. Osim toga, mi smo našim pokoljenjima malo toga dobrog ostavili. Omogućiti im Olimpijske igre za promjenu bilo bi nešto dobro", kaže gradonačelnik grada koji ne može ići u ravnopravnu konkurenciju i propagandu sa drugim gradovima koji se budu kandidovali. Sarajevo ne može sad izdvojiti dovoljno novaca za štampu knjiga, letaka, propagandnih materijala, videokaseta i CD-ova. Zato je argumentacija kojom planira nastupiti činjenica da se, nažalost, pred očima svijeta i Evrope olimpijski grad ubijao četiri godine.

Pored silnih nastojanja svih trenutno uključenih u projekat da objasne plemenitost i korisnost ideje, novinari najdirektnije uključeni u njegovu promidžbu su se polarizovali. Jedni cijelu ideju nazivaju "najobičnijom budalaštinom oslonjenom na porušene temelje sentimenta i nostalgije koja u Sarajevu neće probuditi sportski duh niti se ekonomski isplatiti jer se to nije dogodilo ni prije sedamnaest godina", a drugi potežu, a šta bi drugo, nego politiku. "Pred onu olimpijadu novinari nikada nisu pisali loše o tome jer je politički ambijent bio takav da nisu smjeli. Sada je, međutim, stanje drugačije. Može pisati ko šta hoće. Novinari traže senzaciju. Ozbiljno se suprostaviti ideji kandidovanja grada je nešto što će sasvim sigurno izazvati veliku pažnju javnosti, odnosno poboljšati prodaju novina. Na takvo što ne treba obraćati pažnju. Niti jedan argument iznesen protiv kandidovanja grada nije relevantan, a građani to, ipak, vide", kaže čovjek koji je 1984. bio samo novinar, a sada je direktor državne agencije BH Press.

Bilo kako bilo, Grad Sarajevo će do sredine ovog mjeseca objaviti da li će biti jedan od pretkandidata gradova ili ne. Nakon pomenute skupštine MOK-a i eventualnog izbora Sarajeva 2003.do 2010. o Olimpijade, po riječima gradonačelnika Hamamdžića, "ima vremena da se predomislimo na pretek, a hraniti se otpacima iz kontejnera uvijek ostaje kao alternativa".

Adriana KUČI (AIM, Sarajevo)