Ko je prodao jasenovačku zbirku?

Banjaluka, 25. Januar 2001. (AIM)

Buka oko prebacivanja jasenovačke muzejske zbirke u Vašington još se ne stišava. Za mnoge učesnike polemike problem nije samo političke prirode, nego i krivičnopravne. Ko je donio odluku o ustupanju kulturno-istorijske građe, zaobilazeći zakonsku proceduru i ignorišući nacionalne i državne interese? Da li se radi o političkoj trgovini, običnom kriminalu ili političkom diletantizmu vlasti u Republici Srpskoj (RS)?

Podsjećanja radi, dijelovi arhivske građe iz jasenovačkog muzeja, koji su bili smješteni u Arhiv RS, prebačeni su iz Banjaluke u Vašington na osnovu sporazuma između RS i Američkog memorijalnog muzeja holokausta u Vašingtonu, koji su 27.oktobra prošle godine potpisali predsjednik vlade RS Milorad Dodik i direktor ovog muzeja Danijela Salcman. Nakon što je o brižljivo čuvanoj tajni nedavno javno progovorio Simo Brdar, direktor Spomen područja 'Jasenovac-Donja Gradina', čitav slučaj je poprimio obilježja skandala, izazvavši veliku pažnju u nekoliko država i velikog broju institucija.

Iako su se o ovoj neobičnoj transakciji izjašnjavali mnogi stručnjaci, ministri, ali i obični građani, pozadina slučaja je ostala nerazjašnjena. Jasenovačka zbirka se od oktobra 1991.godine nalazila na prostoru BiH, odnosno RS, kada je iz devastiranog Jasenovca građu spasio kustos Muzeja Simo Brdar i prenio je u Bosansku (kasnije Kozarsku) Dubicu. Hrvatska strana je Brdara optužila za krađu zbirke. Zanimljivo je da je hrvatski Građanski odbor za ljudska prava pozvao Hrvatsku radio televiziju da uputi izvinjenje javnosti, zbog navoda da su 'dokumente iz devastiranog muzeja u Jasenovcu, koji su se pojavili na izložbi u Muzeju u holokaustu u Vašingtonu, ukrali Srbi', sa obrazloženjem da ovakva retorika podsjeća na 'govor mržnje'.

Sve do 1999.godine Brdar se brinuo o zbirci i tražio adekvatan smještaj za nju, smatrajući da će se o tome kome pripada ovaj izuzetno vrijedan istorijski materijal odlučivati u procesu sukcesije, jer je Spomen područje Jasenovac obuhvatalo 118 hektara zemljišta na hrvatskoj i 116 na bosanskohercegovačkoj strani. Po nalogu vlade RS Brdar je u septembru 1999. godine zbirku predao Arhivu RS u Banjoj Luci, a 'Arhiv se obavezao da će zbirku čuvati, popisati i vratiti u Donju Gradinu'.

Umjesto toga, Arhiv RS je u novembru prošle godine originalnu arhivsku građu bespovratno ustupio Muzeju u Vašingtonu. U nezvaničnoj verziji Sporazuma između Arhiva RS i Muzeja holokausta, stoji da se 'predajom predmeta na staranje Muzeju, RS odriče staranja i kontrole nad predmetima'. Pored toga, 'po odricanju staranja i kontrole, Republika će takođe da se odrekne svih mogućih potraživanja prema Muzeju u odnosu na predmete i time neće smatrati Muzej obaveznim prema predmetima'. Pravu uzbunu u javnosti RS izazvala je izjava ministra kulture u Vladi Republike Hrvatske Antuna Vujića, da je 'dolazak jasenovačke zbirke iz Muzeja Jasenovac u Muzej holokausta samo etapa u povratku u Hrvatsku, do kojeg će doći do kraja ove godine'.

Ovakav sporazum je inače u suprotnosti sa svim međunarodnim zakonima o muzejskoj građi, kao i sa zakonima u RS. Za bilo kakav aranžman u kome kulturno istorijsko naslijeđe izlazi izvan granica zemlje potrebna je saglasnost Republičkog zavoda za zaštitu kulturnog, istorijskog i prirodnog naslijeđa i mora biti konsultovano Ministarstvo nauke i kulture RS. Dosadašnji ministar nauke i kulture Živojin Erić tvrdi da to nije učinjeno. 'Ja u tome nisam učestvovao, to je išlo nekim drugim kanalima', kaže. Donedavni premijer Milorad Dodik nije smatrao za potrebno da objašnjava kako je na ovaj način mogao raspolagati imovinom koja ne pripada samo RS. 'Prebacivanje zbirke u Vašington od nemjerljive je koristi za Srbe jer će se na taj način svjetska javnost upoznati sa svim što se dešavalo u Drugom svjetskom ratu', izjavio je Dodik, dodajući da ovaj Muzej posjećuju svi državnici koji dolaze u SAD i da pretpostavlja da zbirka neće biti isporučena Hrvatskoj jer je u tom Muzeju, kako je rekao, 'jak jevrejski lobi'. Hrvatska je, međutim, u septembru 1999.godine zvanično zatražila povrat te dokumentacije, navodeći da zbirku žele ponovo staviti u funkciju i prezentirati je javnosti. U martu prošle godine Ministarstvo kulture RS je odgovorilo da ne prihvata zahtjev za povrat.

Jedinu podršku Dodiku pružio je Milan Bulajić, direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu, koji smatra da je Muzej u Vašingtonu dobro rješenje za jasenovačku zbirku. Bulajić pominje da je nekadašnja Vlada RS na Palama, odobrila Muzeju u Beogradu da kopira jasenovačku zbirku, ali je kasnije promijenila odluku navodeći da se radi o nacionalnom blagu RS, koje se ne može iznositi u inostranstvo. Bulajić smatra da jasenovačka zbirka legalno pripada Hrvatskoj, jer je uzeta iz Jasenovca, a da je najveću grešku napravio Simo Brdar što građu nije iskopirao.

Na kraju je reagovao i direktor Arhiva RS Dušan Vržina. Zatražio je objašnjenje od Muzeja holokausta navodeći da je Arhiv podnio zahtjev Vladi RS za reviziju Sporazuma sa Muzejom u Vašingtonu i zatražio povrat građe u RS. On je naglasio da je Arhiv RS kao institucija već uputio dopis premijeru da zatraži izmjenu Sporazuma između Muzeja holokausta i RS. Vjerovatno su na takvu odluku uticale I sve intenzivnije glasine da jasenovačka zbirka nije ustupljene besplatno nego je skupo plaćena. 'U stručnom pogledu smatramo da je napravljen dobar potez slanjem građe u Vašington. Međutim, smatramo da je u Sporazumu nesretno ili nespretno, upotrijebljeno nekoliko termina koji dovode u dilemu da li se ta preuzeta građa poslije potrebnih zahvata može ili ne može vratiti u RS', kaže Vržina. Direktor Službe za odnose sa javnošću Memorijalnog muzeja holokausta Tom Kuni, je u intervjuu jednom banjolučkom listu, izjavio da prema Sporazumu i tumačenju Memorijalnog muzeja nema nikakve dileme da ovaj Muzej ima jedino ovlaštenje za zaštitu jasenovačke građe.

Dodatnu zabunu u čitavu priču unosi saznanje da je Srpska pravoslavna crkva takođe sačuvala jedan dio originalne muzejske zbirke Jasenovac- Donja Gradina i pohranila ga u jedan od svojih manastira. SPC se odlučila da spasi taj dio muzejske zbirke nakon saznanja da će premijer Milorad Dodik potpisati Sporazum sa Muzejom holokausta u Vašingtonu o nepovratnom ustupanju zbirke tom Muzeju, kao i da će zbirka preko Vašingtona biti isporučena Hrvatskoj, navode crkveni izvori.

U međuvremenu je Narodna skupština RS formirala Anketnu komisiju od devet članova, koja treba da ispita okolnosti pod kojima je jasenovačka arhivska građa iznesena iz RS. Komisija je već zatražila od Vlade podatke o tome da li je o svemu raspravljala Vlada ili je odluku donio neko drugi. Dobro upućeni izvori kažu da iza Dodikove vlade nisu ostali tragovi koji bi doveli do željenog cilja.

Mladen Milosavljević (AIM)