Godina jezika u zemlji polupismenoj

Diplomati mucaju i sopstveni

AIM, Sarajevo, 25.01.2001. Biblijska legenda kaže da je na cijelom svijetu najprije bio samo jedan jezik. Ljudi su spokojno živjeli u ravnici, u zemlji Senarskoj, između Tigrisa i Eufrata. Legenda dalje kaže da su u "tom plodnom međuriječju plivali u izobilju, pa se uzgordiše i odlučiše podići grad i kulu čiji će vrh dodirivati nebo. Bog je sišao da vidi grad i kulu Babilonsku što je zidaju sinovi čovječiji. Razljutila ga je njihova gordost, te im pomiješa jezike da ne razumiju jedan drugog i odatle ih rasu po čitavom svijetu.

Da li zbog ljudske gordosti i Božijeg gnjeva, ali na planeti Zemlji je nas ljudi više je od šest milijardi, a za sporazumijevanje koristimo šest hiljada različitih jezika. Prema istraživanjima iz februara prošle godine, najviše ljudi govori kineskim, mandarinskim jezikom - oko 885 miliona. Španski je na drugom; u brojnim varijantama koristi ga 332 miliona ljudi, a engleski je na trećem mjestu - govori ga 322 miliona ljudi.

Jezik, "ekskluzivni dar" čovjeka, smatra se najvrednijom baštinom neke nacionalne grupe, a poznavanje i drugih osim maternjeg jezika omogućava upoznavanje sa kulturama mnogih naroda. Istovremeno, u vremenima kada se brišu mnoge granice, ukoliko poznajemo više jezika, otvara se mogućnost za posao, pa i gradnju karijere u zemlji koja nam nije "jedna i jedina". Tu je i mogućnost sklapanja prijateljstava, pa i braka sa onima koje do juče ne bismo mogli razumjeti. Poznavanje stranih jezika, kao osnovnog sredstva komuniciranja, jeste i jedan od načina razvijanja tolerancije i razumijevanja među ljudima, odnosno, izbjegavanja konflikta. Svjesni svih tih vrijednosti, ali i činjenice da opada broj zainteresovanih za učenje (osim engleskog jezika koji je postao "esperanto" - dovoljan da bi se ljudi mogli sporazumjeti u bilo kojem dijelu svijeta), Savjet Evrope i Evropska zajednica su 2001. godinu proglasili Evropskom godinom jezika. Ovu inicijativu je podržao i UNESCO. Intenzivnije učenje jezika planirano za ovu godinu obuhvata 47 zemalja, uključenih u Savjet Evrope, kao i zemlje članice Evropske zajednice. Britanska organizacija CILT, kao nacionalni koordinator Godine jezika, pozvala je ljude svih starosnih dobi i svih zanimanja (obrazovanje, kultura, biznis) da sudjeluju u ovom projektu čiji je cilj da podsjeti na vrijednost poznavanja stranih jezika, bez obzira na to da li su iz zemalja članica EZ-a.

Kako stoji u obrazloženju, Velika Britanija izabrana je za koordinatora jer ima vrlo specifično područje kada su jezici u pitanju. Iako se, službeno, govori engleski - jezik za čije učenje i dalje postoji najviše interesovanja, tu su i bogati lingvistički izvori brojnih imigranata. Tako se, samo u Londonu, koristi preko tri stotine različitih jezika. Pored imigranata, u Londonu žive zajednice koje koriste velški, galski i irski jezik. Sve to čini britansku prijestolnicu najmultijezičnijim gradom na svijetu. Drugi razlog za izbor Velike Britanije jeste činjenica da su, bez obzira na sve, na Starom kontinentu Britanaci posljednji na listi zainteresovanosti za učenje stranih jezika.

Zemljama koje podržavaju ideju organizatori predlažu da se registruju kod njih kako bi mogli koristiti prihvaćeni logo i literaturu. Godina jezika biće obilježena brojnim festivalima i proslavama jezika, a aktivisti svake zemlje trebalo bi da organizuju dobrotvorne koncerte i izložbe. Sva sredstva dobijena na ovaj način biće ulažena u naprednije metode učenje.

Gdje je u cijeloj priči Bosna i Hercegovina, zemlja sa tolikim brojem nepismenih (polupismeni se nikad nisu ni brojali) da ni statistički zavodi nemaju tačne podatke? Kako stvari stoje - nigdje. U Ministrastvu za obrazovanje Kantona Sarajevo rekli su nam "kako nisu upućeni u bilo šta u vezi sa Godinom jezika, jer je pomoćnik ministra za obrazovanje otišao u penziju, a njegov nasljednik još nije ustoličen (?!). Mevlida Pekmez, savjetnica za jezike u sarajevskom Prosvjetno - pedagoškom zavodu za AIM kaže da je informisana o projektu Godina jezika, ali da se Zavod nije uključivao u to: "Mi imamo more problema oko donošenja zajedničnih planova i programa za srednjoškolce i osnovce, tako da se nismo stigli na bilo koji način uključiti u akciju. Za sada, nemamo namjeru učestvovati u njoj", kaže savjetnica Pekmez.

Osim u nekoliko eksperimentalnih odjeljenja u sarajevskim školama, osnovci strani jezik uče po prijeratnim metodama - od četvrtog razreda. I to, u četvrtom i petom po jedan školski čas sedmično, a do kraja osnovnog obrazovanja po dva časa sedmično. Ni u srednjim školama se decenijama ništa nije promijenilo. I dalje su pred učenicima, dva puta sedmično, samo profesori, knjiga, sveska i tabla. Ništa od audio i video- metoda koje se svuda u svijetu koriste već godinama. Samo su gimnazijalci obavezni učiti dva strana jezika dok u ostalim srednjim školama učenici nastavljaju, i to samo prve dvije godine, učiti jezik koji su učili u osnovnoj školi, koristeći iste metode.I pored toga što se zna da jezik najbolje i najbrže uče djeca predškolskog uzrasta, u sarajevskim obdaništima ne postoje časovi stranih jezika, osim u nekoliko izuzetnih slučajeva, gdje mališani dva časa sedmično, sa svojom učiteljicom, uče pjesmice i brojalice na engleskom jeziku.

Sadika Kurbegović, direktorica "C Bidge centra za strane jezike" u Sarajevu nije ni čula da je godina, čiji je prvi mjesec već pri samom kraju, proglašena Godinom jezika. Neće ništa mijenjati u dosadašnjoj šemi rada: moguće je učiti pet stranih jezika - engleski, njemački, talijanski, francuski i španski. Cijena jednog kursa koji traje 40 školskih časova je 135 maraka. Časove drže profesori jezika, a, kako kaže direktorica Kurbegović, i pored toga što je konkurencija raznih organizatora kurseva velika, imaju dovoljan broj učenika.

Same Sarajlije najviše zanimanja pokazuju za učenje engleskog, a u posljednje vrijeme sve je više onih koji bi htjeli učiti i španski. U rukovodstvu Centra nam kažu da su to mahom mlađi ljudi, čiji je motiv "upotpuniti" znanje jezika stečeno praćenjem brojnih južnoameričkih sapunica koje se danonoćno vrte u serijama od po preko pedeset nastavaka na svim kanalima kako u FBiH, tako i u Republici Srpskoj.

Francuski jezik može se učiti u Francuskom kulturnom centru, ali zainteresovanost nije velika. Organizacija D. A. D. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu omogućuje pohađanje kurseva njemačkog jezika. Inače, ni na ovom fakultetu na kojem postoji nekoliko katedri za izučavanje stranih jezika, niko se previše ne uzbuđuje zbog Godine jezika.

Ni u Sorošovoj školi za strane jezike u Sarajevu niko nije čuo za to da je 2001. godina Godina jezika. Direktorica Sanja Granov nam je rekla da oni namjeravaju nastaviti svoj rad kao i do sada, ne obazirući se na to:"To što je neko nešto proglasio nama ništa ne znači, jer nam niko ni na koji način nije pomogao. Mi nikoga na osnovu te odluke ne možemo ubijediti da uči jezik, ako već nema interesovanja, niti para, pa se nećemo ni truditi.", kaže direktorica Granov. U Sorošovoj školi se uče engleski i bosanski jezik. Pokušali su i napraviti grupu za njemački, ali nije bilo interesovanja.. Na redovnim kursevima engleskog u ovoj školi je trenutno oko četiri stotine odraslih i stotinu djece. Pored toga, postoje posebni ugovori sa kompanijama za zatvorene grupe učenika. U Sorošovoj školi postoji šest nivoa učenja opšteg engleskog jezika, a kako bi polaznik došao do certifikata da je završio jedan kurs, treba mu oko šest mjeseci. Prvi modul (trećina kursa) košta 180 maraka, a za svako naredno upisivanje popust je deset odsto. Srednjoškolci i studenti od starta imaju popust pet odsto. Pored opštih, postoje i kursevi biznis -engleskog jezika koji koštaju 220 maraka. Nismo mogli pronaći mjesta gdje budući bosanskohercegovački diplomati uče strane, a moralo bi ih biti na desetine, jer se po pravilu (stranačkoj podobnosti) u diplomatiju šalju oni kojima je s obzirom na nivo pismenosti čak i domaći jezik stran!

Adriana KUČI (AIM, Sarajevo)