Mafijasi svih zemalja - ujedinice se!?

Skopje Jan 8, 2001

Makedonija ima sve elemente - znatnu korupciju, sve vrste organizovanog kriminala, razvijeno narko-trziste, trgovinu "bijelim robljem", pojave "pranja novca" - a da bi se na nju moglo odnositi nedavno, donekle diskutabilno prorocanstvo americke obavjestajne agencije da bi kroz 15 godina u nekim zemljama svijeta mogla zavladati mafija. Ali, hipnotisana bezmalo jednomjesecnim bajramsko-novogodisnjo-bozicnim odmorom, javnost kao da je precula upozorenje s druge strane "velike vode"

AIM Skopje, 07. 01. 2001.

Podsekretar u americkom Drzavnom sekretarijatu u odlazecoj Clintonovoj administraciji, preiskusni Tomas Peekering, proslog marta je usred Skoplja izrazio bojazan da bi se kroz koju godinu-dvije Makedonija i Albanija mogle naci u poziciji da mafijaske strukture preuzmu neke vazne drzavne poluge. Na mrgodjenje lokalnih medija nesto zatim, iz Washingtona je stiglo "uputstvo za citanje" izjave uglednog diplomate koje je imalo za cilj da amortizuje eventualne negativne efekte. U slicnom tonu bio je intoniran i jedan izvjestaj Evropske komisije koji je, navodno, bio "za internu upotrebu". Ipak, ocekivalo se da ce oni kojima je poruka ili, ako je tako ugodnije, aluzija bila namijenjena razumjeti o cemu se radi...

Ni jedna izborna kampanja, radilo se o lokalnim, parlamentarnim ili predsjednickim izborima, od sticanja nezavisnosti drzave 1991. godine do sada nije prosla a da parola o borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i svih drugih drustvenih devijacija nije bila medju popularnijim. Koalicija za promjene (nedavno se raspala) svoju pobjedu na parlamentarnim Izborima ujesen 1998. ima zahvaliti upravo dobitnoj kombinaciji borbe protiv mafijaskih struktura. Dotadasnja vlast predvodjena Socijaldemokratskim savezom zapetljala se u pipke vlastitog "oktopoda" kojeg je smislila (tepajuci tako cvjetajucem organizovanom kriminalu) i protiv kojeg se, tako je bar sama vjerovala, borila. Narod je kaznio neosjetljivost jedne vlasti koja se diljem Evrope procula krsenjem ekonomskih sankcija medjunarodne zajednice protiv SR Jugoslavije, koja se oglusila o apele evro-birokrata da je kucnuo cas da se krene u istinsku bitku protiv svih vrsta organizovanog kriminala,narocito onog koji prelazi lokalne atare.

Vlast predvodjena VMRO-DPMNE-om Ljubca Georgievskog glumila je u prvim svojim danima cednost da bi vrlo brzo pokazala da ni njoj "nista sto je ljudsko nije strano". To se u velikoj mjeri moze zahvaliti medijima ranije spremnim da zazmire na "nepodopstine" Socijaldemokratskog saveza, naglo osvjestenim i kriticnim prema "novajlijama" na vlasti. Ako se bar letimicno pregledaju kompleti novina za posljednje dvije godine vladavine VMRO-DPMNE i partnera mu u vlasti, tesko se oteti utisku da ne postoji ni jedna oblast drustvenog djelovanja gdje se rado ne pominje rijec "mafija". Stiglo se cak dotle da se u decembru ozbiljno pocelo govoriti o "mafiji bijelih mantila" pri cemu su novine dosle do dragocjenih no istovremeno frapantnih saznanja, da i u sferi zdravlja ljudi, tacnije farmacije caruje kriminal ciji se ucinci mjere ne hiljadama, ne stotinama hiljada nego milionima maraka.

Ukratko, bilo da se govori o svercu svih vrsta, organizovanom transferu ilegalaca, prostituciji, korupciji - redovan zakljucak medjunarodnih analiza ili lokalnih medija glasi: ljudi iz vlasti potpomazu nelegalno djelovanje grupa i pojedinaca! Cak i vise od toga: ucestvuju u svemu! Bas usljed svega ovoga makedonski predsjednik Boris Trajkovski i drugi ucesnici iz ove zemlje na konferenciji ujedinjenih nacija za borbu protiv organizovanog transnacionalnog kriminala proslog mjeseca u Palermu nisu bili samo puki posmatraci. Na Makedoniju sve vise obrcu paznju medjunarodne institucije koje se bore protiv svih vidova organizovanog kriminala. Uzalud je shef drzave pokusavao problem locirati kao regionalni, vise je nego jasno da glavninu posla na sprjecavanju ilegalnog djelovanja grupa i pojedinaca pod zastitom vlasti mora uraditi sama ta vlast.

Strucnjaci za borbu protiv organizovanog kriminala, za razliku od medija i politicara, nastoje biti precizniji tumaceci da je mafija kao takva "jedan specifican oblik kriminalne organizacije, medjutim moze se reci da postoje organizovane kriminalne grupe i kriminalne mreze koje se razvijaju u zemlji u saradnji sa strukturama u susjedstvu". Ovako problem definise jedan od rijetkih makedonskih strucnjaka za transnacionalni organizovani kriminal Sladjana Taseva, bivsi analiticar u Ministarstvu unutrasnjih poslova. Taseva u pogledu kvalifikacija kojima je sklona stampa da su samo pojedine nacionalnosti u zemlji akteri u kriminalnim poslovima napominje da "ukoliko se govori o nedozvoljenoj trgovini drogom ili oruzjem postoji izvjesna strukturiranost medju Albancima, no i kod ovih oblika kriminala je prisutna saradnja medju svim etnickim grupama koje postoje u Makedoniji. To narocito vazi kad je rijec o prostituciji ili trgovini ljudima; mozemo biti sasvim sigurni da je ta saradnja vrlo kvalitetna".

Makedonija je potpisnik medjunarodne Konvencije za borbu protiv organizovanog transnacionalnog kriminala kojom je predvidjena borba protiv korupcije, pranja novca, trgovine ljudima, oruzjem, narkoticima i sl. Osim toga, sastavni dio makedonskog unutrasnjeg prava su i dopunski medjunarodni protokoli. Na zalost, strucnjaci upozoravaju da njihova primjena ide vrlo sporo. kako trenutno stvari stoje, prakticno je nemoguce provesti kvalitetnu istragu ili sudski postupak za neko od ovih krivicnih djela.

U ovom trenutku kriminolozi ukazuju na potrebu nekih intervencija u najvisem aktu zemlje kojim bi se istraznim organima omogucilo prikupljanje potrebnih dokaza za gonjenje vinovnika krivicnih djela u sferi organizovanog kriminala. Ipak, to ne amnestira drzavne organe da i uz postojece propise vode aktivniju borbu za suzbijanje svih ovih pojava. Vladajuci VMRO-DPMNE obecavao je u predizbornoj kampanji u jesen 1998. donosenje, takoreci urgentno, zakona o borbi protiv korupcije. U parlamentarnoj proceduri sve do proslog ljeta su se i pojavlivali nacrti nekog slicnog propisa ali, koliko se zna, sada je takva intencija zamrla. Donosenje Zakona o pranju novca najavljivano je za sami pocetak ove godine no dnevni red narednih parlamentarnih zasjedanja je toliko opterecen da se samo optimisti mogu nadati skorom donosenju jednog tako neophodnog propisa. Pomenute ustavne promjene se za sada tretiraju samo kao zakonska mogucnost: bice usvojene - obicno se kaze; kada? - ne zna se...

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC