U potrazi za nezavisnim sudstvom

Banjaluka, 4. januar 2001. (AIM)

"Potreba izgradnje i funkcionisanja pravne države" je rečenica sa najčešćim opticajem u političkoj retorici na svim nivoima. Zamjerke koje se upućuju na račun pravosudnih institucija su neefikasnost, nesamostalnost i prevelika sprega sa politikom. Boginja pravde, kako izgleda, nosi povez preko očiju da ne bi vidjela ni pravo ni pravdu. To su uvidjeli i predstavnici međunarodne zajednice, tako da je Madridskom deklaracijom Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini inicirana reforma pravosuđa u oba bosanskohercegovačka entiteta . Potom je u RS formirana vladina komisija za izradu nacrta Zakona o sudovima i sudskoj službi , koji je u junu ove godine usvojila Narodna skupštini RS.

" Zakonom o sudovima i sudskoj praksi i suštinski je započela reforma pravosudnog sistema u RS", tvrdi Jovo Rosić, predsjednik Vrhovnog suda RS. Suština reforme pravosudnog sistema, prema njegovim riječima, ogleda se u promjeni procedure izbora i imenovanja sudija. Rosić pojašnjava da je do usvajanja novog Zakona o sudovima i suskoj praksi imenovanje sudija bilo u nadležnosti ministra pravde, dakle stranačkog čovjeka. "Ustavom svake demokratske države vlast je podjeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku i novim zakonom se željelo da sudska vlast dobije svoje mjesto u podjeli vlasti", kaže Rosić.

Sa usvajanjem novog zakona o sudovima stvorile su se pretpostavke za osnivanje nezavisnog i nepolitičkog tijela koje će predlagati izbor i razrješenje sudija, koje će nositi nazuiv Visoki sudski savjet. Visoki sudski savjet broji 13 članova i, osim sudija, čine ga i predstavnici advokatske komore, te pravni eksperti.

Visoki sudski savjet, prema zakonu, vrši i provjeru svih do sada izabranih sudija i predsjednika sudova u RS. U postupku, koji će trajati osamnaest mjeseci, u prvoj fazi će se obaviti preliminarna provjera
svih sudija da se utvrdi da li su na zakonit način izabrane i imaju li potrebne kvalifikacije za posao koji obavljaju. Uz stručnost, provjerava se i moralna podobnost za obavljanje sudijske funkcije, ali i rezultati dosadašnjeg rada.

Visoki sudski savjet pozvao je javnim oglasom sve građane BiH da prijave sudije za koje smatraju da su nepodobne da vrše sudsku funkciju. Prema riječima gospodina Rosića, koji obavlja funkciju predsjednika Visokog sudskog savjeta, do konca novembra blizu stotinu takvih prijava uloženo je u dosijee sudija. Svaki član sudskog savjeta pregledaće određen broj dosijea i o svakom dati mišljenje. Svi dosijei koji budu sporni ići će na naknadnu provjeru kako bi se na potpuno objektivan način odredila podobnost sudija. Prijave, ističe Rosić, ne mogu biti anonimne pa se i na taj način otklanja svaka mogućnost manipulacije.

Primjedbe koje su građani uputili Visokom sudskom savjetu odnose se najčešće na sporost u rješavanju predmeta i nepodobnost sudija. Zanomljivo je da je Visokom tužilačkom savjetu, koji je na istim principima formiran za javnotužilačku oblast pravosuđa, podnesena samo jedna pritužba na rad tužioca. Republički javni tužilac Vojkan Dimitrijević tvrdi da problema ima i u tužilaštvima, te da će učiniti sve da se svi problemi riješe.

Osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta u sudijskoj struci izazvalo je podjeljena mišljenja. Svi pokušaji da nam neko od sudija iznese stav ostali su bezuspješni. Ono što kažu "bez mikrofona" i imena može se svesti na nezadovoljstvo. Naime, sudije smatraju da će postati predmet manipulacija ili ličnih obračuna. U isto vrijeme tvrde da su svoj posao obavljali isključivo u skladu sa Ustavom i zakonima. Istina, priznaju da je pravosudni sistem mogao biti i efikasniji, ali za to okrivljuju prije svega nedostatak adekvatnih uslova za rad, a ne bilo kakvu vrstu spoljnih pritisaka ili koketiranja sa vlašću.

Dugačije mišljenje imaju građani, ali i njihovi pravni zastupnici.
Zoran Butorac, pravni zastupnik Merhameta, ističe da su godinama predmeti iz oblasti imovinskog i radnog prava, kada su se kao tužitelji pojavljivali Bošnjaci i Hrvati,"gurani u ladice", gdje su na zakazivanje čekali tri, četiri pa i pet godina. "Tek je poslednjih godinu dana učinjen neki napredak", kaže Butorac. Sličnu priču čuli smo i od niza građana koji su zbog otkaza sa posla, zasnovanog na etničkoj pripadnosti, tokom ratnih godina poveli sudski spor. "Tužbu zbog otkaza protiv "Energomonta" sudu sam podnijela u proljeće 1993. Godine, a prvo ročište mi je bilo zakazao u maju 2000. godine", izjavila je Bisera R. iz Banja Luke. "Niko me ne može ubijediti da to što sam toliko čekala nije politika", kaže ova žena.

Advokat Krstan Simić pozdravio je osnivanje Visokog sudskog savjeta, ali je zamjerio što Advokatskoj komori nije dozvoljeno da sama izabere svog predstavnika u to tijelu. Simić se slaže da je pravosuđe u RS neefikasno, no smatra da orkestriranih političkih pritisaka na rad sudova nije bilo, već da je riječ, ako je toga i bilo, o pojedinačnim slučajevima. Stoga, kaže Simić, dobra je stvar što se novim Zakonom imenovanje sudija izdvaja od političkih struktura, čime se stvara bitna pretpostavka za nezavisnost pravosuđa.

Za razliku od advokata Simića, obični građani misle da su do sada na sudove imali veliki uticaj i političari. Svoje sumnje oni potkrepljuju činjenicama da do sada niti jedna velika "afera", nastala u toku ili poslije rata, poput 'golfova', raznih sumnjivih radnji sa naftom, kafom itd. , do sada nije dobila sudski epilog.

Na pitanje mogu li primjedbe koje su uputili građani biti razlog da sudija bude razrješen sa funkcije, sudija Rosić odgovara:" To sam pitanje i ja postavio međunaronim predstavnicima koji su učestvovali u izradi i Zakona i Poslovnika o radu sudova. Moj prijedlog je bio da se u Zakon i Poslovnik ugrade odredbe prema kojima bi sudije koje nisu izvršavali norme ili imali visok stepen ukidnosti budu razrješene". On kaže da je ugradnja ove odredbe
osporena, dodajući da i dalje misli da sudija ne može ostati na funkciji ukoliko ne ispunjava svoje obaveze iz zakona,posebno ako prioritetne predmete iz oblasti imovinskih i radnopravnih odnosa ne rješava u skladu sa zakonom. "Ako je sudija šest godina držao predmet u ladici znači da je prekršio Evropsku konvenciju o temeljnim ljudskim pravima i slobodama, koja je inkorporirana u naš Ustav, i takav čovjek ne može obavljati sudsku funkciju", kaže Rosić.

Stiče se utisak da su prvi ljudi u pravosuđu RS saglasni da se profesionalnost pravosudnog sistema mora po svaku cijenu obezbjediti kako bi se svim građanima pružila objektivna i efikasna zaštita pred sudom. Rosićeve riječi ohrabruju: "Ja znam da će ovo biti bolni trenutci za neke ljude. Ja sam svjestan i kompletne političke situacije u Republici Srpskoj, ali to me neće omesti da ovaj posao dovedem do kraja, jer želim da pravosuđe Republike Srpske dovedem u porodicu pravosudnih sistema razvijenih zapadnih zemalja".

Gordana Katana (AIM)