"Dugousko" ne izlazi iz mode

Mada Ustav izricito zabranjuje prisluskivanje kao metod za prikupljanje podataka i saznanja u radu sluzbi bezbjednosti, neko se punu deceniju ili rado igra "stjenicama" ili bar brizljivo njeguje strah od njih

AIM Skopje, 27. 12. 2000.

"Makedonske tajne sluzbe uveliko krse Ustav i zakone prisluskujuci telefonske razgovore gradjana a postoje indicije da su pod policijskom "opservacijom" i telefoni clanova, funkcionera i poslanika opozicije, ali i vladajucih partija, dramaticno je ovih dana upozorio predsjednik parlamentarne Komisije za kontrolu djelovanja Direkcije za bezbjednost i kontraspijunazu te obavjestajne Agencije, poslanik opozicionog Socijaldemokratskog saveza Ljubomir Popovski. Dakle upravo covjek koji bi u zemlji trebao biti jedan od "posvecenih" u rad tajnih sluzbi. On je potvrdio nagadjanja da specijalizovane policijske sluzbe prisluskuju telefonske razgovore "sumnjivih" gradjana, iako je to Ustavom i zakonima izricito zabranjeno. Popovski je izrazio nadu da ce se poslije njegovog obracanja javnosti, javiti i drugi upuceni koji ce moci podrobnije i argumentovanije posvjedociti o policijskim prisluskivanjima telefonskih razgovora gradjana i funkcionera opozicije i vladajucih partija. "Ova saznanja se u posljednje vrijeme sve vise potvrduju, a na to ukazuje i nabavka visoko sofisticirane opreme za prisluskivanje cak i mobilnih telefona, koju je, iz Izraela, za 5-6 miliona maraka, uvezla Direkcija za bezbjednost i kontraspijunazu. U parlamentu ce se postaviti pitanje, iz kojih sredstava je nabavljena oprema, budzetskih ili nekih drugih tajnih izvora, koja se nalaze na posebnim racunima i, sto je najvaznije, za koje ciljeve. Jer, prisluskivanje je Ustavom i zakonima zabranjeno bez obzira sto postoje razlicite inicijative da se promjeni ta odredba i da se ovaj metod prikupljanja podataka legalizuje", kaze Popovski.

Nekoliko dana prije izjave Popovskog koji je na zatvorenoj sjednici Komisije zatrazio i posebnu parlamentarnu raspravu o policijskom prisluskivanju, u intervjuima za skopske listove slicne optuzbe na racun vlasti i policijskih sluzbi iznijeli su i celnici opozicionih stranaka, Branko Crvenkovski, lider Socijaldemokratskog saveza i Vasil Tupurkovski, predsjednik Demokratske alternative, donedavnog koalicionog partnera u vladi Ljubca Georgievskog.

Bivsi ministar policije Pavle Trajanov, sada celnik opozicionog Demokratskog saveza (ostao zapamcen kao onaj koji je u ime vec nepostojece Koalicije za promjene poslije parlamentarnih izbora u jesen

1. zabranio praksu prisluskivanja) sada tvrdi da se prisluskuju telefonski razgovori i cita posta na Internetu. Precizira da je oprema za prisluskivanje nabavljena prije nego je on preuzeo rukovodjenje Ministarstvom unutrasnjih poslova. Aparate za prisluskivanje mobilnih i fiksnih telefona imaju dva ministarstva, policije i odbrane te Direkcija za bezbjednost i kontraspijunazu. Izlazuci se riziku da preuzme ulogu generala poslije bitke, Trajanov kaze da se prisluskuju razgovori politicara, da su ozvucene prostorije opozicionih stranaka kao i stanovi opozicionih lidera. Covjek koji ima rejting prvoklasnog profesionalca prilicno nedvosmisleno sugerise da mozda postoji svojevrsni paralelizam struktura - drzavni i partijski.

Premijer Ljubco Georgievski je nonsalantno odbio optuzbe da se bilo ko bavi ovakvim nedozvoljenim aktivnostima: "Ministarstvo unutrasnjih poslova i druge agencije koje se bave bezbjednoscu imaju svoja zakonska ovlastenja i zna se sta je ciji posao", rekao je predsjednik vlade. Istovremeno je "oprao" i partiju kojoj je na celu ( vladajuci VMRO-DPMNE) naglasivsi da "niti je postojala takva ideja niti se razgovaralo o tome".

Slicna potvrda je stigla i iz vrha vladine Direkcije za bezbjednost i kontraspijunazu. Ali, javnost je ostala podjeljena na one koji vjeruju vladajucim strukturama i one koji bezrezervno vjeruju opoziciji. Jer, nije bilo davno, pocetkom februara i vladajuca partija "poigrala se" uvijek atraktivnom senzacijom o prisluskivanju.

Konkretno, mediji su tada lansirali senzacionalnu vijest da se kabinet ministarke unutrasnjih poslova Doste Dimovske prisluskuje. Strucnjaci Ministarstva otkrili su instalacije za prislusne uredjaje koje su postavljene u novije vrijeme, najvjerovatnije poslije posljednje tehnicke provjere prostorija 1998. godine. U ponudjenoj verziji se tvrdilo da su slicni uredjaji postavljeni i u kabinete drugih visokih funkcionera -premijera, predsjednika Republike, ministara. . . Medjutim, indirektno prozvani bivsi ministar Trajanov je pruzio logicno objasnjenje: radi se o instalacijama koje postoje od ranije. Reklo bi se, javnost mu je povjerovala.

Trajanov je tom prilikom podsjetio da su aktuelni drzavni celnici praceni i prisluskivani sve do pobjede na izborima 1998.Tada je on (Trajanov) prisluskivanje zabranio. Kako god bilo, u politickim krugovima slucaj je pompezno prozvan:"Makedonski mini-Watergate".

Ekspert za prava covjeka i profesor skopskog Univerziteta Zvonko Jankulovski problemu "dugih usiju" pristupa akademski. Prema njegovom misljenju, Makedonija ima jednu od najdemokratskijih odredaba u ustavu smatrajuci je ipak licemjernom: "S aspekta prava covjeka radi se o demokratskom dostignucu no, s druge strane, otvaraju se mogucnosti za konspirativno djelovanje policije skriveno iza vela tajnosti". Prakticno, ne postoje nikakve mogucnosti kontrole sluzbi koje se bave prisluskivanjem posto Zakonom nisu ni predvidjene, ne moze se znati ko odredjuje ciljeve pracenja, koje komunikacije ce biti pracene ili vrijeme trajanja prisluskivanja i, najzad, u koje svrhe ce rezultati prikupljanja podataka biti koristeni. "Svjetska iskustva pokazuju da se prisluskivanje primjenjuje s jakim razlozima - slucajevi suzbijanja teskih oblika kriminala kao sto su trgovina drogom,

sofisticirani oblici spijunaze, terorizam, trgovina "bijelim robljem"..." objasnjava Jankulovski.

Najavljujuci novi Zakon kojim ce biti uredjeno prikupljanje podataka prisluskivanjem, direktor Direkcije za bezbjednost i kontraspijunazo Goran Mitevski napominje da je predvidjeno da naredbu za prisluskivanje mogu izdati cetiri osobe: ministar unutrasnjih poslova, ministar odbrane, javni tuzilac Makedonije i direktor Obavjestajne agencije. Posljednju rijec ima sud. Prisluskivanje ce zakonski biti ograniceno na 60 odnosno, u i znimnim slucajevima, na 90 dana. Mitevski je optimista da ce do zakonske promjene doci vec u januaru cime ce se konacno izbjeci fama koja vlada oko problema prisluskivanja.

Donosenje odgovarajuceg zakonskog propisa je uslovljeno intervencijom u najvisem aktu zemlje. Pravni strucnjaci procjenjuju da ce Ministarstvo unutrasnjih poslova inicirati donosenje ustavnog amandmana kojeg bi usvojilo Sobranje. Medjutim, nije mnogo onih koji dijele optimizam trenutno kontraobavjestajca nr. 1 Mitevskog s obzirom na aktuelni jaz izmedju vlasti i opozicije i nepostojanje saglasnosti cak o lijepom i ruznom vremenu u Sobranju. U medjuvremenu neko ce se i dalje igrati "stjenicama" ili bar njegovati njihov kult.

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC