Kresanje javne administracije

AIM Skopje, 25.12.00

Makedonska vlada je dobila ultimatum od Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF) da do kraja januara otpusti s posla 3.000 zaposlenih u javnoj administraciji koji dobijaju plate iz drzavnog budzeta ili – nema kredita od 46 miliona dolara. Jer, to je prva etapa reforme javne administracije na koju su se svojevremeno obavezale i stara i nova makedonska vlada. Osim toga, ako MMF otkaze kredit sto ga je nedavno dodijelio Makedoniji, vise je nego sigurno da ce zemlja izgubiti i aranzman sa Svjetskom bankom vrijedan 50 miliona te najavljenu nepovratnu pomoc i kredite Evropske unije ciji se pojedini grantovi i krediti procjenjuju i na 100 miliona dolara; novac koji se dobija pod izuzetno povoljnim uslovima. Ukoliko se to desi, bice to krupan propust partija na vlasti sto ce opozicija, sasvim izvjesno, iskoristiti da bi poentirala. Ovo moze rezultirati znacajnom politickom nestabilnoscu sto ce ponovo zakociti ekonomske reforme.

Sad se vlada zaista nasla u skripcu jer mora za ekstra-kratko vrijeme otpustiti 3.000 zaposlenih i to jos pretociti u zakonsko rjesenje koje se nece kositi s Ustavom odnosno koje nece ponistiti Ustavni sud kako se vec dogodilo s preghodnim Zakonom kojim je bilo prijevremeno penzionisano vise od 3.000 zaposlenih u javnoj administraciji. Vijest je poput bombe odjeknula u medijima. Stavise, prvobitna informacija je glasila da s posla mora otici 4.500 zaposlenih u javnoj administraciji. To je prvi prosle nedjelje saopstio ministar finansija Nikola Gruevski za vrijeme pregovora s predstavnicima MMF koji su ovo postavili kao ultimatum vladi. Upravo zbog toga je vlada pocetkom nedjelje odrzala vanrednu sjednicu na kojoj je raspravljano samo o ovom pitanju pri cemu je odluceno da broj onih koji ce biti proglaseni tehnoloskim viskom bude 3.000 zaposlenih. Nije niposto rijec o tome da su vladini pregovaraci ubjedili predstavnike MMF vec je na vladinoj sjednici bilo dogovoreno da s posla odu zaposleni s visim platama tako da se suma novca iz budzeta za koju je MMF trazio da se smanji i ne daje za plate postignuta sa 3.000 bolje placenih umjesto 4.500 sitnih cinovnika. Prema najavama, najjaci udar ce osjetiti Ministarstvo obrazovanja gdje ce “metla” dohvatiti 1.500 zaposlenih. U svim drugim ministarstvima pojedinacno cifra nije veca od 100 ljudi. Najavljeno je kao blaze rjesenje kojim ce se amortizovati revolt javnosti i socijalne tenzije da ce 1.000 sluzbenika biti penzionisano prije vremena. To znaci da ce otici zaposleni kojima nedostaju tri godine staza da bi bili prijevremeno penzionisani, s tim sto ce im drzava uplatiti doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje koji su im potrebni. Stoga je premijer Ljubco Georgievski apelovao na sve cinovnike koji imaju tri godine do penzije da,sto rece “ prihvate prijedlog kako vlada ne bi bila primorana proglasavati tehnoloskim viskom njihove mladje kolege”. Predvidjeno je da o 2.000 preostalih koji ce se naci na spisku odlucuje svaki ministar ponaosob; znaci, ako odlucuje, ima diskreciono pravo rjesavati, koliko i koji zaposleni ce dobiti otkazna rjesenja. Planirano je da se sacini nova sistematizacija radnih mjesta u ministarstvima cime ce se smanjiti njihov broj i stvoriti pravna osnova za predstojecu “upotrebu metle” u javnoj administraciji.

Ipak, postoje cinjenice koje ukazuju na to da vlada nije odabrala pravi nacin da amortizuje udar i ne izazove revolt u javnosti otpustanjem administrativaca. Kao prvo, ministri nisu prihvatili prijedlog Nikole Gruevskog, ministra finansija, koji je predlozio na vanrednoj sjednici vlade da se svim administrativcima koji ce dobrovoljno dati otkaz ponudi odsteta od 7.500 DM. Kao alternativa onima koji ce dobiti rjesenje kojim se proglasavaju za tehnoloski visak da bude isplaceno po 3.500 DM. Tako, dobrovoljno bi otislo 2.000 sluzbenika i, zajedno sa 1.000 prijevremeno penzionisanih, zaokruzice se brojka koju je kao uslov postavio MMF.

Po misljenju poznavalaca prilika, to je najbezbolnije i jedino zakonski odrzivo rjesenje. Jer, dobrovoljnim napustanjem radnog odnosa nece biti tenzija u javnosti a ministri ce izbjeci obavezu da otpustaju sluzbenike sto u situaciji besposlice u zemlji predstavlja najbolnije rjesenje. Osim toga, prema Gruevskom, realno je ocekivati da prijedlog za otpustanje sto ga je pripremilo Ministarstvo pravde na cijem je celu Xhevdet Nasufi ponovo padne na Ustavnom sudu posto ne sadrzi sustinske izmjene u odnosu na Zakon koji je Sud ponistio prije nekoliko mjeseci. Znaci, moze se desiti i da vlada ne ispuni uslov MMF-a time sto je zakonsko rjesenje koje ce ponuditi protivustavno cime ce izgubiti kredite i nepovratnu pomoc MMF-a, Svjetske banke i Evropske unije.

Sto se tice privatnih medija, oni su dali prioritetno znacenje informaciji o cistki u javnoj administraciji, no uzdrzali su se od komentara cime, na neki nacin, podrzavaju ovu reformu na koju se Makedonija obavezala pred medjunarodnim finansijskim institucijama i Evropskom unijom.

Cudno je to da opozicione partije do sada nisu napale vladu povodom najavljenog poteza. Ali, ocekuje se da ce poceti zestoko kritikovati kad zapocne najavljena cistka.

U pogledu reforme javne administracije, vlada se pred Evropskom unijom, MMF-om i Svjetskom bankom obavezala da ce smanjiti broj cinovnika za vise od 40.000 u narednih pet godina. Prvobitno je predvidjeno da se dio javnih institucija u kojim radi vise od 10.000 ljudi koji primaju platu iz budzeta privatizira. Ovo je planirano za Elektro-privredu Makedonije i druga lokalna javna preduzeca, neke institute, vladine agencije i biroe sto su sada pod drzavnom kapom. Takodje, manji dio zaposlenih cinovnika u narednih nekoliko godina ce ispuniti uslove za penzionisanje cime ce se dopunski smanjiti broj onih koji ce biti predmet akcije “metla”. Ipak, iduce godine broj zaposlenih koji primaju blatu iz budzeta treba se smanjiti za 5.000 da bi broj do 2004. Dostigao 30.000 s tim da bi do 2005. Broj zaposlenih u javnim ustanovama ne bi smio biti veci od 45.000 sto je dvostruko manje u odnosu na sadasnjih 90.000 Tako, naredna vlada ce, bez obzira na sastav, imati mucan i tezak zadatak posto ce zasegnuti u egzistenciju mnogih.

Opsta je konstatacija da je javna administracija u Makedoniji prekobrojna oko cega postoji konsensus, jedan od rijetkih kod svihpolitickih partija. Podatak da 37% novca iz budzeta ide na plate budzetara dovoljno govori, koliko je opterecena drzavna kasa rashodima za plate cinovnika. Bas zato MMF i zahtijeva da se ta suma skrese a vise novca iz budzeta odvaja za razvoj zemlje. U poredjenju s drugim zemljama u tranziciji, Poljskom, Ceskom, Ukrajinom i drugim gdje suma nije veca od 20% budzeta, potvrdjuje se da je broj zaposlenih cinovnika prevelik. Usljed toga, vlada je u novembru donijela zabranu za nova zaposljenja u javnoj administraciji.

AIM Skopke

NIKOLA STOJANOV