Rampa za dinare

Crna Gora i nova jugoslovenska valuta

Uvođenje novog konvertibilnog Dinkićevog dinara izazvalo je obnavljanje ranijih trzavica izme|u beogradskih i podgoričkih monetarnih vlasti, kao i nove nesporazume unutar same Crne Gore

AIM Podgorica, 23.12.2000.godine

Prošle nedjelje Guverner Narodne Banke Jugoslavije Mađan Dinkić proglasio je novi konvertibilni jugoslovenski dinar. Od nastanka SRJ do sada je emitovana 41 vrsta novčanica i 25 vrsta kovanog novca. A ove posljednje novčanice je, zapravo, spremala stara monetarna vlast pripremajući se za postizbornu inflaciju. Inače, u članu 48 važećeg Zakona o NBJ iz 1993. godine, na teritoriji Jugoslavije "dinar je jedina novčana jedinica i dijeli se na sto para". Možda je upravo time mlađani guverner NBJ bio ponukan u najnovijem pokušaju da preuzme nadležnosti i na teritoriji Crne Gore. Naime, savezni Zavod za obračun i plaćanje raspisao je javni konkurs za obavljanje mjenjačkog posla i na teritoriji Crne Gore.

• Zainteresovana pravna lica i preduzetnici iz Crne Gore, piše u saopštenju ZOP-a, mogu se upoznati sa specifikacijom opreme koja je potrebna za obavljanje mjenjačkih poslova i o drugim uslovima, u Filijali ZOP-a u Prijepolju i u centrali te institucije u Beogradu. Naravno, otvaranje takvih mjenjačnica u Crnoj Gori bi faktički vratilo dvovalutni sistem, pa, otuda, na reakcije iz Crne Gore nije trebalo dugo čekati.

Direktor crnogorskog ZOP-a Dimitrije Vešović izjavio je da "nema šanse da bilo ko u Crnoj Gori otvori mjenjačnicu bez dozvole Centralne banke Crne Gore". Predstavnici NBJ to odlično znaju, istakao je Vešović, a njihovo sadašnje ponašanje okarakterisao kao propaganda i novu vrsta pritiska na Centralnu banku. On je istakao da će Centralna banka i dalje kontrolisati ulazak dinara i bilo koje druge valute u Crnu Goru, kao što je to radila i do sada, po propisima koji su ranije doneseni.

Iako je crnogorski parlament nedavno usvojio Zakon o Centralnoj banci, novi Guverner NBJ Mlađan Dinkić smatra drugačije:

• Crna Gora nema svoju centralnu banku, pošto nema svoju valutu - jednostavno poručuje Dinkić. Po takvom osnovu novi Guverner NBJ nije ni zvao predstavnike Crne Gore na prošlonedjeljni sastanak sa predstavnicima monetarnih vlasti nekadašnjih jugoslovenskih republika posvećen raspodjeli zlatnih i deviznih rezervi SFRJ. Pošto je za taj sastanak Monetarni savjet Crne Gore saznao iz novina, on se oglasio sopstvenim saopštenjem u kome ističe da je osnivanjem Centralne banke Crne Gore, jedinog legitimnog predstavnika monetarnog susvereniteta u Crnoj Gori, bivša Narodna banka Jugoslavije izgubila pravo da ostvaruje funkciju monetarne vlasti u Crnoj Gori. Otuda Monetarni savjet Crne Gore smatra nelegitimnim svaki dogovor predstavnika centralnih banaka republika bivše SFRJ, u kome ne učestvuju predstavnici Crne Gore.

Na to je reagovao čak i Zoran Žižić, predsjednik Savezna vlade, takođe nelegitimne za Crnu Goru, izjavivši da je očekivao da će Mlađan Dinkić na sastanak sa guvernerima centralnih banaka Slovenije, Hrvatske, BiH i Makedonije pozvati i predstavnika Centralne banke Crne Gore, kao i da očekuje da će Dinkić na naredne sastanke o podjeli zlata iz bazelske banke pozvati crnogorskog eksperta, kao člana delegacije SRJ.

U međuvremenu u Crnoj Gori se zaokružuje monetarna suverenost, pa je konstituisana i Komisija za hartije od vrijednosti i finansijsko tržište, koja je odmah izdala dozvole za rad Montenegroberzi i prvim crnogorskim berzanskim posrednicima, čime su prestale da važe savezne dozvole za njihov rad.

No, novi dinar je izazvao sukobe i unutar same Crne Gore. Nakon što je Velibor Zolak, direktor Turističke agencije Crne Gore, pozvao turiste iz Srbije da provedu novogodišnje praznike i zmiski odmor u Crnoj Gori obećavajući im da će svoje troškove moći bez problema plaćati jugoslovenskim dinarima reagovao je Direktor crnogorskog ZOP-a Dimitrije Vešović. On je negirao mogućnost da turisti iz Srbije usluge u Crnoj Gori plaćaju dinarima, a Zolakove stavove nazvao riječima nekog ko je "pao s Marsa".

Zolak je, naravno, pojasnio svoje stavove.

• Monetarna vlast turističke zemlje, koja ne omogućava svakom stranom gostu da valutu svoje zemlje - važeću, vrijednu i pokrivenu robama - promijeni u lokalno važeću valutu je loša monetarna vlast. Sasvim je svejedno da li je gost iz Engleske ili Italije, Njemačke ili Srbije. Ako predstavnik monetarne vlasti misli da turizam podrazumijeva da inogost u svojoj zemlji kupuje valutu zemlje u kojoj namjerava provesti odmor, onda je potpuno "odlijepio" od Zemlje! Rado prihvatam da sam pao sa Marsa ako zemlja u koju dolazim da potrošim svoj važeći, robama pokriveni i teško stečeni novac, ne omogućava da to uradim. i to zato što predstavnici monetarne vlasti ne znaju kako da izvedu promjenu valute i šta kasnije da rade sa njom - naglasio je Zolak.

U javnu raspravu o novom dinaru u Crnoj Gori uključio se i neizbježni Nebojša Medojević, član "Grupe 17", i direktor nevladine organizacije Centar za tranziciju. On smatra da crnogorska Vlada treba da prihvati ponudu guvernera NBJ Mla|ana Dinkića.

"Crna Gora nema nikakvog razloga da ne prihvati ponudu za otvaranje mjenjačnica u kojima bi se mijenjao konvertibilni dinar za njemačku marku ili druge devize u Crnoj Gori. Radi se o novoj stranoj valuti i, s obzirom da će pokriće te valute biti u značajnoj mjeri forsirano i finansirano od strane međunarodnih donatora i da će taj novi dinar biti, za odredjeno vrijeme, realno precijenjen u odnosu na strane valute, to će crnogorsku robu koja će se obračunavati u markama na srpskom tržištu činiti jeftinijom", smatra Medojević. Crna Gora bi, smatra on, u tom poslu mogla profitirati. "Crnogorska preduzeća koja prodaju robu na srpskom tržištu dobijaće konvertibilne dinare koje mogu da zamijene za njemačku marku, pa nema nikakvog razloga da crnogorska Vlada ne prihvati tu ponudu i tretira novi dinar kao bilo koju stranu konvertibilnu valutu", rekao je Medojević.

U međuvremenu, u zaleđu ovih monetarnih svađa, stižu upozorenja ekonomista o kastrafolnoj ekonomskoj situaciji. Jedan od osnivača Grupe 17, ekonomista Ljubomir Madžar ukazuje da je ukupan javni dug SRJ oko 21 milijardu dolara, što je 150 odsto godišnjeg društvenog proizvoda

• Mi smo došli u situaciju, ističe Madžar, da bitne životne funkcije države zavise od strane pomoći, što se može nazvati milostinjom. Srbiju je neposredno pred uvođenje konvertibilnosti dinara zahvatio talas poskupljenja. Oktobarski rast cijena na malo bio iznosio je šokantnih 26,6 odsto, pri čemu su pojedine životne namirnice poskupile 100, 200, pa i preko 300 odsto. U istom mjesecu industrijska proizvodnja je pala za čitavih 13,2 odsto. Naravno, sve to je moralo da izazove i pad prometa na malo - za 26 odsto, uvoz je u oktobru bio manji za 15, a izvoz za 13 odsto.

U isto vrijeme ni u Crnoj Gori ne cvetaju ruže. Ova republika već odavno popunjava bud`et inostranim donacijama, a sada je ušla u fazu kada mora liberalizovati cijene. Tako je vekna hljeba u Crnoj Gori poskupila na 50 pfeniga, što je tek prva u nizu socijalno neprijatnih odluka koje će Vlada Crne Gore morati donositi. Počeo je da puca i lanac nelikvidnosti u crnogorskoj privredi. Montenegrobanka, nekada najveća crnogorska banka i simbol decenijskog ekonomskog razvoja ostala je bez novca pošto ne može da naplati potraživanja od dužnika, među kojima su najveća preduzeća u Crnoj Gori. Tokom ove godine cijene u Crnoj gori su (u markama) porasle za 19 odsto što po stručnjacima podgoričkog Instituta za strateške studije i prognoze dovodi do dovodi do godišnje stope inflacije od 24 odsto.

Dakle, bilo sa dinarom, bilo sa markom, slaba privreda stvara iste posljedice.

Dragan ĐURIĆ (AIM)