Ekran bez dna

Skandal u RTV Crna Gora

Kako je bilo moguće napraviti gubitak od sedam miliona maraka u Radio-televiziji Crne Gore i kako će crnogorska vladajuća koalicija "preživjeti" politički skandal

AIM Podgorica, 17.12.2000. godine

"Moraju da nam kažu zašto su smanjene plate, ko će i kada dobiti stanove od televizije, ko je tehnološki višak i ko će ostati bez posla...

Ova i slična pitanja otvorena su na prošlonedjeljnom protestu radnika RTV Crne Gore, čime su nastavljena sporenja vezana za crnogorsku državnu televiziju. Grupa zaposlenih je optužila Upravni odbor RTV CG i Republički sekretarijat za informisanje zbog "teške materijalne situacije i velikog finansijskog gubitka u ovogodišnjem poslovanju".

Stanje u RTV Crne Gore je već mjesecima jedna od udarnih tema u crnogorskoj javnosti. Nakon polugodišnjeg prepucavanja oko uređivačke politike na red je došlo i finansijsko stanje crnogorske državne televizije. U javnosti se, nakon višenedjeljnih glasina, pojavila informacija da je RTV CG za deset mjeseci ove godine napravila gubitak od - sedam miliona maraka. Objavljivanjem faksimila finansijskog izvještaja u dnevnoj štampi ovaj podatak je i potvrđen. Još poraznije izgleda procjena - gubitak će do kraja godine dostići sumu od 11 miliona maraka!

Međutim, dok radnici protestuju, rukovodstvo ove kuće ne pokazuje preveliku zabrinutost, makar u javnim nastupima, tvrdeći da je već godinama RTV u velikim gubicima i da ovogodišnji gubitak nije ništa novo.

"Glavni razlozi ovogodišnjeg gubitka RTV Crne Gore su prevelik broj honorarnih radnika, niska cijena RTV pretplate i ograničena sredstva iz budžeta Republike", kaže finansijski direktor crnogorske državne televizije Milenko Filipović. Slijedi objašnjenje po kome čelnici RTVCG računaju da će se smanjenjem broja radnika, povećanjem RTV pretplate i budžetskih potraživanja izvući iz krize. Međutim, jedino oružje koje im je, bar za sada, na raspolaganju jeste - masovno otpuštanje honorarnih saradnika i smanjenje ličnih dohodaka.

Zato je krajem novembra bez angažmana u RTV ostalo 180, uglavnom honorarnih radnika. Ni oni koji su ostali nijesu u zavidnom položaju. Plate su im već smanjene, a najavljuju se i nova otpuštanja. Primjera radi, prosječan lični dohodak u Radio-televiziji u septembru je iznosio 428, dok je oktobarski smanjen na 360 maraka.

Pravu enigmu predstavlja i broj zapošljenih u ovoj medijskoj kući. Prije samo tri godine RTV CG je imala oko 900 radnika. Danas je tamo 687 stalno zapošljenih, a honoraraca 522. Prošlonedjeljnim otpuštanjima počela je redukcija zapošljenih koja kao krajnji rezultat treba da ima 35 odsto manje honorarnih saradnika.

"Uskoro ćemo napraviti i spisak tehnološkog viška na kojem će biti ljudi koji su dugo na bolovanjima i oni koji ne dolaze na posao", kaže Filipović. Da li će ovim činom, konačno, ostati bez posla i oni koji su, doduše nezvanično, bez radnog mjesta ostali još prije tri godine - tek će se vidjeti. U svakom slučaju, vodeći ljudi RTVCG su izračunali da će reduciranjem platnih spiskova godišnje uštedjeti 1,5 miliona maraka.

Ostaje pitanje - odakle toliki broj zapošljenih, koji do sada ne samo da se nije smanjivao, nego se stalno povećavao i pored finansijskih gubitaka koji su bilježeni iz godine u godinu.

Jedno od nazvaničnih objašnjenja glasi: poslije raspada jedinstvenog DPS-a, a posebno nakon dolaska na vlast "reformsko

• demokratskog" bloka, iskristalisala se potreba za "novom" televizijom. Jedan broj do tada zapošljenih nije se uklapao u novu uređivačku koncepciju. Umjesto njih, angažovani su novi ljudi. "Nepodobni" su ostali neraspoređeni ali su, u najvećem broju, i dalje uredno primali platu. Namjera rukovodstva Televizije da se oslobodi viška zapošljenih zaustavljena je zbog procjena da bi to moglo imati negativne političke efekte ("Znate li koliko je to glasova!?"). Tako se došlo u apsurdnu situaciju da i pored šest stotina stalno zapošljenih, glavnu informativnu emisiju TVCG, drugi dnevnik, uređuju i vode i honorarci.

Čelnici državne RTV ponudili su objašnjenje da je gubitak u iznosu od 7.010.080 maraka nastao "kao rezultat enormnog povećanja sopstvene produkcije i neostvarivanja planiranih sopstvenih prihoda od RTV pretplate i dijelom komercijalnih prihoda", kako piše u finansijskom izvještaju RTV. Nažalost, nema objašnjenja zašto su se u Radio-televiziji "pružali duže od gubera". Ili ono jednostavno nije potrebno, pošto poslovanje sa ekstremno visokim gubicima nije specifičnost državnih medija, već u Crnoj Gori odomaćen način gazdovanja državnim i javnim preduzećima.

Osim toga, pretplata, drugi navedeni razlog gubitka Radio-televizije, još uvijek je neriješena. Upravni odbor RTCG je još decembra prošle godine tražio povećanje pretplate na pet maraka mjesečno. Ali ona je sve do 1. oktobra ove godine ostala 47 pfeniga. Sada, preko telefonskog računa, građani Crne Gore plaćaju 1,5 DM na ime TV pretplate. Da je odobrena tražena suma od 5 maraka "RTV CG bi samo po osnovu pretplate prihodovala preko 4.5 miliona maraka", piše u finansijskom izvještaju.

Ništa nije jasnije ni kada se pogledaju izdvajanja iz budžeta. Naime, iz budžeta Republike su odobrena sredstva za 2000. godinu u iznosu od 8,7 miliona DEM. U postocima, 74,68 odsto ukupnih finansija RTV, dok se ostatak obezbjeđuje od pretplate i komercijalnog programa. Međutim, Filipović tvrdi da su potraživanja RTCG iz budžeta Republike, za ovu godinu, bila 11,8 miliona maraka i da su, izmežu ostalog, i ta tri miliona koja nijesu odobrena iz budžeta stvorila problem. "Prvobitnih 14 miliona potraživanja za ovu godinu reducirali smo na 11, ali ni tu sumu nijesmo dobili", kaže finansijski direktor RTVCG.

Pitanje je kako je moguće trošiti pare koje nijesu odobrene budžetom i za koje ne postoji realno pokriće u prihodima koje ostvaruje RTCG. Ko će i kako izmiriti dugove i pokriti gubitak, ostaje da se vidi. Mećutim, kako je moguće da je Radio-televizija, koja je pod okriljem države, tri godine izbjegavala plaćanje raznih dad`bina? Fondu PIO i zdravstvu nijesu uplaćivani doprinosi, iako u bilansu RTV CG postoji stavka bruto ličnih dohodaka. "Pokušavamo da se dogovorimo o sukcesivnoj isplati sredstava fondovima kojima dugujemo", objašnjava Filipović, tvrdeći da već imaju neke dogovore o isplati duga u ratama.

Razumljivo je da su troškovi RTVCG znatno premašili planirane i zbog intenzivnih spoljnopolitičkih aktivnosti crnogorskog državnog vrha, maratonskih sjednica Skupštine Crne Gore, svakodnevnih saopštenja parlamentarnih stranaka... Sve je to trebalo pokriti slikom i tonom. Nameće se pitanje - zašto onda poslanička većina u Skupštini Crne Gore nije usvojila rebalans budžeta i RTVCG odobrila dodatna sredstva, dovoljna za pokriće troškova.

Nijesu znali ili nijesu htjeli? To će se tek vidjeti. Bili kako bilo, sada se u RTCG vodi bitka za uštedu novca i, prema riječima Milenka Filipovića, "svi troškovi su pod lupom". I dok rukovodstvo sprovodi mjere "opšte štednje" radnici negoduju, doduše prilično tiho i neorganizovano. Ostaje da se vidi kako će se RTV CG izvući iz finansijske krize i hoće li ko odgovarati za enormne gubitke?

U međuvremenu, objašnjavajući finansijsku situaciju RTCG generalni direktor Goran Rakočević je, po ovdašnjem ustaljenom maniru, prenio stvar na teren politike. Rakočević je optužio one koji tešku finansijsku situaciju smatraju proizvodom poslovnih i programskih promašaja kuće - političkim protivnicima Crne Gore.
Rakočević se, očito, nada u staru dobru praksu: kada se nešto zgriješi valja tro pravdati - višim državnim interesima.

Marijana KADIĆ (AIM)