Novo radno zakonodavstvo u RS

Banjaluka, 11.decembar 2000. (AIM)

Narodna skupština Republike Srpske (RS) je na svom posljednjem zasjedanju u starom sazivu usvojila novi Zakon o radu i Zakon o zapošljavanju. Usvajanje reformskih zakona iz radno pravne oblasti bio je preduslov da bi RS dosla u poziciju da putem Svjetske banke obezbjedi 20 miliona dolara kao pomoć socijalnom sektoru.

Novo radno zakonodavstvo najviše je interesovalo armiju radnika koji su poslije 31. 12. 1991. godine ostali bez posla i većina ih je još uvijek u izbjeglištvu. Njima je novi zakon omogućio da ostvare kompenzaciju po osnovu prestanka radnog odnosa, ali ne i mogućnost povratka na posao. Objašnjenje: Vlada je išla za tim da utvrdi onaj obim i visinu prava koja realno može i da ispoštuje. "Nismo željeli da radnicima ponovo sipamo lug u oči, utvrđujući prava koja ova država ne može da ispuni", kaže ministar rada u Vladi RS Slobodan Župljanin.

Obrazloženje ministra polazi od prilično jasne ekonomske logike i činjenice da preduzeća danas rade sa stepenom kapaciteta od 0 pa maksimalno do 30 posto, zbog čega je veliki broj ljudi bez posla. "Iskorištenost radnog vremena i onih što rade je veoma niska i onda je nerealno očekivati da se sada svi radnici, koji su po različitim osnovama ostali bez posla, budu vraćeni. Jednostavno, za to nema stvarnih pretpostavki na prostoru cijele BiH", kaže ministar Župljanin.

Radnici koji su u tom periodu ostali bez posla moći će podnijeti zahtjev posebnoj vladinoj komisiji u okviru ministarstvo za rad, a koja će putem otpremnine kompenzirati dio njihovih prava. Njen zadatak će biti isključivo da utvrdi da li je podnosiocu zahtjeva zakonito ili nezakonito prestao radni odnos, te da mu u skladu sa tim odredi otpremninu.

Olukom Komisije ne završvaju se prava radnika. Protiv ove odluke
dozvoljena je apelaciona tužba Sudu BiH i žalba za povredu ljudskih prava Domu za ljudska prava BiH.

Zakoni o radu u oba BiH entiteta nisu usaglašeni, ali su radjeni po istom modelu. U federalnom zakonu je regulisano povezivnje radnog staža, dok to nije slučaj u RS. Advokat Centra za ljudska prava 'Internacional lex' Zoran Bubić smatra da je u normativnom smislu federalni zakon bolje regulisao prava radnika koji su ostali bez posla. "Fedreralni zakon je na pravno kvalitetniji način zaštitio izbjeglice koje se sada nalaze u RS, nego što je to po zakonu RS. Iz sadašnjeg zakona RS ne vidi se obaveza državne komisije da evenutalno vrati radnika na radno mjesto i mogućnost da mu poveže radni staž", objašnjava Bubić. Po njegovom mišljenju, problem je u tome što se federalni zakon ne primjenjuje u praksi. "Pošto je zakonom predviđeno da svaki poslodavac ponaosob razmatra zahtjeve radnika za povratak na posao, najčešće se dobiju obrazloženja tipa: ne možemo još da vas vratimo na posao ili damo otpremninu, jer još nema adekvatnih tumčenja Zakona o radu, kaže Bubić. Bubić rješenje o povezivanju radnog staža smatra dobrim i očekuje da će Visoki predstavnik ovo rješenje uskoro uvesti i u zakon RS.

Ministar Župljanin kaže da su u konsultacijama prilikom donošenja Zakona učestvovali eksperti OHR-a iz grupa za ljudska prava i ekonomske odnose, predstavnici MMF-a, Svjetske banke, Sindikata RS, Privredne komore, različitih udruženja poslodavaca i nevladine organizacije. Po njegovim riječima, eksperati iz OHR-a i Svjetske banke ocijenili su da je zakon u 95 posto svojih odredbi preuzeo normativno pravni okvir kakav je poznat u zemljama Evrope, a i veoma je sličan radnom zakonodavstvu Amerike.

Advokat Bubić objašnjava da se novim zakonom uvodi kompanijsko pravo i znatno drugačije reguliše odnos izmedju radnika i poslodavca. "Osnovna karakteristika je da je on dosta liberalan i da uređuje samo minimum prava u odnosima radnika i poslodavca. Sve ostalo trbalo bi da bude rezultat pregovaranja i zaključivanja kolektivnih ugovora", kaže Bubić.

Zakon predviđa kolektivne ugovore na tri nivoa. Prvi nivo su kolektivni ugovori koje zaključuju Vlada, sindikat i reprezentativno udruženje poslodavaca. Drugi nivo su granski kolektivni ugovori, a zakonom je ostavljena i mogućnost stvaranja pojedinačnih kolektivnih ugovora. Svaki novi poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika obavezan je da donese Pravilnik o radu. Ugovorom o radu, koji potpisuju novi poslodavac i radnik, regulišu se praktično svi međusobni odnosi poslodavca i radnika.

Ministar Župljanin želi da podvuče prednosti novog zakona:"Nema više stare procedure prijavljivanja potrebe za radnicima Zavodu za zapošljavanje, raspisivanja konkursa, utvrđivanja i razrađivanja
različitih kriterija. Ostavljena je jedna maksimalna volja poslodavcu da bira s kim će da zaključi ugovor o radu i radniku kod kog će poslodavca da radi. Drugim riječima stvara se berza rada i radnika i berza poslodavaca".

Na pitanje, ko će voditi računa o nezaposlenim radnicima, advokat Bubić odgovara:"Njima se obezbjeđuju druga prava - novčane naknade pod
određenim uslovima za odredjeni period čekanja. On se nada da neće biti glavno pitanje koga će poslodavac otpustiti sa posla, nego da će sa jačanjem privrede doći i do borbe poslodavaca za neke stručnjake.

U BiH je doneseno mnogo dobrih zakona, ali ih je malo ko provodio. Šta će biti sa Zakonom o radu, vidjeće se u praksi. Za sada zakonom nije zadovoljan samo sindikat, a radnike i dalje niko ništa i ne pita.

Sanela Živković (AIM)