Postoje li jos uvijek montirana sudjenja?

To je pitanje koje se namece na sudjenju optuzenima za ubistvo trojice policajaca na ulazu u Aracinovo pocetkom godine. Nakon zahtjeva za preispitivanje presuda u slucaju "kicevski bombasi", namece se i drugo: zasto se ovakvi istrazno-pollicijski slucajevi, takoreci po pravilu, desavaju Albancima?

AIM, Skoplje, 24. novembra 2000.

Ono sto se desava na sudjenju optuzenima za ubistvo trojice policajaca koji su vrsili rutinsku kontrolu u noci 11. januara ove godine, odavno je farsa kako sudjenje jednako i istraga sto su je vodili pripadnici Ministarstva unutrasnjih poslova, istrazni sudija te optuznica na kojoj se zasniva samo sudjenje.

Prije neki dan jedan od svjedoka na sudjenju svojim iskazom je dao alibi dvojici optuzenih. jedan sanker u skopskoj diskoteci je potvrdio da su u noci kad se dogodilo ubistvo policajaca, bas u vrijeme kad je ubistvo izvrseno, Baskim i Ramil Asani bili gosti u diskoteci. S obzirom da je to izrekao pod zakletvom i posto, po zakonima fizike, nije moguce istovremeno biti na dva mjesta, sasvim je jasno da ce tuzilac tesko moci oboriti ovo svjedocenje koje, pak, nije ni prvo ni posljednje koje pobija dijelove sve klimavije optuznice.

jedan bivsi visoki funkcioner Ministarstva unutrasnjih poslova, shef Sluzbe drzavne bezbjednosti i "prvi covjek" Obavjestajne agencije u vrijeme njenog osnivanja, Slobodan Bogoevski u intervjuu za nedjeljnik "Denes" za "slucaj Aracinovo" kaze: "Iz informacija sa sudskog procesa cijela javnost moze slijediti a oni malo bolje upuceni vrlo jasno znaju da na optuzenickoj klupi sjede nevini ljudi u smislu optuzbe za ubistvo a da su ubice na slobodi, jedni na Kosovu, drugi u Makedoniji. Nadam se da ce u bliskoj buducnosti biti otkriveni narucioci ovog gnusnog zlocina a narocito da ce biti rasvjetljena pozadina ovog dogadjaja".

nekoliko dana ranije, na sudjenju treceoptuzeni Muca Bajrami je ustvrdio da je ubistvo bilo smisljeno tokom tajnog susreta covjeka s vrha i covjeka iz sjene te kako su njemu licno "podmetale dvije sluzbe" ukazujuci da su jedna od njih - tuzioci. Ovaj optuzeni je od suda zatrazio zastitu jer je dobijao prijetnje da ce biti likvidiran posto se ne drzi scenarija sudjenja. I roditelji zrtava, prema pisanju "Utrinskog vesnika", smatraju da se proces rezira.

Nedjeljnik "Zum" pisuci o "slucaju "Aracinovo" pod naslovom: "Rasplice li se ubistvo u Aracinovu?" tvrdi: "Potvrdjuje se da pored kriminogenih za ubistvo postoje i politicki motivi. Ponovo je otvoreno pitanje, da li su policajci u Aracinovu ubijeni? Visoki funkcioner umijesan u citav slucaj na kojeg je mislio Muca Bajrami je ministar pravde Xhevdet Nasufi".

Tako se pokazuje vrlo vjerovatnom pretpostavka da je "sudjenje koje je prakticno na sredini, vec sada toliko konfuzno da sigurno nece biti uspjesno. kakav god bio njegov finale, vuci ce se kroz sudsku proceduru na razlicitim nivoima jos dugo vremena jer, umjesto da daje odgovore postavlja sve nova i nova pitanja".

Ove nedjelje je na skopskom aerodromu Petrovec uhapsen Hasim Limani, deportovan iz Svajcarske gdje je boravio bez dozvole. Hasim je sin Bekira Limanija kojeg je 1996. godine ubila policija prilikom upada u porodicnu kucu pri pretresu za otkrivanje skrivenog oruzja. prema sluzbenoj verziji, policija je pomislila da je u trenutku kad je odlucio da im se preda, dok je izlazio iz kuce u ruci drzao bombu te ga je ubila. Fatmir Limani, njihov brat i sin, nalazi se na izdrzavanju kazne u zatvoru Idrizovo nakon sudjenja u slucaju koji ovdasnji mediji nazivaju "kicevski bombasi". Naime, radi se o osobama koje su osudjene za seriju podmetnutih bombi uglavnom pred policijske stanice tokom 1998. godine. Hasim Limani je, ipak, pritvoren mada, kako je pisao "Utrinski vesnik" prenoseci izjavu njegovog advokata Krste Karakamiseva "protiv njega nema optuznice".

Skopski "Dnevnik" informaciju o hapsenju Hasima Limanija (20) je naslovio: "Pritvorena "veza" izmedju bombasa i Veliua" aaludirajuci na vezu izmedju slucaja "kicevski bombasi" i afere "Fazli Veliu", slucaj nerealizovane ekstradicije covjeka za kojeg se tvrdi da je bio "duhovni otac" podmetanja bombi, afere u koju je bio umjesan i ministar pravde Xhevdet Nasufi.

Proces "kicevskim bombasima" poodavno je od strane medija na albanskom nazvan "montiranim sudskim procesom". Trazi se njegova revizija i amnestija od strane predsjednika Borisa Trajkovskog. Na nedavnom itingu u Tetovu u znak podrske za oslobadjanje albanskih zatvorenika po zatvorima u Srbiji, prvi put u novije vrijeme otkako je Demokratska partija albanaca dio vlasti, bilo je pomenuto postojanje politickih zatvorenika-Albanaca u makedonskim zatvorima. List "Vest" je tvrdio da je Arben Xhaferi usmeno trazio od predsjednika Borisa Trajkovskog oslobadjanje "kicevskih bombasa" posto smatra da nisu krivi (ovo je kasnije demantovano). Prema pisanju dnevnika "Vest", ocjena Demokratske partije Albanaca je da je sudski process protiv njih "klasican politicki proces pa zato trebaju biti pusteni na slobodu".

Zalba na presude i zahtjev za reviziju procesa se nalaze pred bitoljskim apelacionim sudom. Pozivajuci se na izjave advokata osudjenih, "Dnevnik" pise da su podnijeli zalbu bitoljskom sudu zbog sustinskih povreda u presudi i sudskom postupku. List citira i izjavu poslanika Demokratske partije Albanaca Fadila Bajramija prema kojoj, slucaj ce se preispitati i pred nadleznim medjunarodnim institucijama. "Pratio sam sudjenje u Kicevu i ubjedjen sam da je to politicki montiran proces bivse vlasti. Nisu bili obezbjedjeni nikakvi dokazi da ti ljudi imaju vezu s terorizmom. Iako je bilo pokusaja za iznudjivanje izjava, indikativno je to da je prije njihovog hapsenja pod jos uvijek nerazjasnjenim okolnostima ubijen otac prvooptuzenog u slucaju Fatmira Limanija" izjavio je Bajrami.

na sve ove dogadjaje moze se gledati i iz nesto drukcijeg ugla. Slicni policijski, istrazni i sudski epilozi, u najmanju ruku, govore o sprezi politika-pravda u negativnom no i pozitivnom smislu u odnosu na optuzene i osudjene. U slucaju "albanska paravojska" koji je, prema misljenju tadasnjeg ministra unutrasnjih poslova Makedonije Ljubomira Frckovskog, nastao kada su "Sali Berisa i Albanija bili zateceni skinutih gaca" vecina glavnih osudjenika je pomilovana od strane tadasnjeg predsjednika Kire Gligorova kao rezultat politickog pritiska kao sto je, uostalom, afera i nastala. Ili, u slucaju dvojice gradonacelnika i predsjednika opstinskih savjeta u Gostivaru i Tetovu, sudjenja su bila klasicna politicka pod pritiskom tadasnje vlasti pa je i ishod imao isti biljeg - pomilovanje na osnovu Zakona o amnestiji, prvog sto ga je usvojila Koalicija za promjene poslije parlamentarne pobjede 1998. godine. No, simptomaticno je sto svi ovi, manje ili vise montirani procesi, uvijek za aktere imaju Albance.

AIM, Skoplje

ISO RUSI