Na udici – mediji

Posto su usli u najznacajnije strateske sektore makedonske privrede, grcki investitori su odlucili da , poslije “kupovine tijela” “kupe” i “duh” makedonskog drustva - posegnu i za medijima. Ostvari li im se namjera, bice to pionirski pokusaj ulaska stranih investitora u lokalne medije

AIM Skopje, 23.11.2000

Postao je nekakav obicaj da makedonske novine svakog ponedjeljka osvanu s nekom novom senzacijom koju ce tokom citave radne nedjelje razvlaciti svi Ni prosli ponedjeljak nije bio izuzetak. U stampi se pojavila kratka crtica-spekulacija da ce grcki biznismen Kokalis odnosno televizijska kompanija “Alfa” iz Atine kupiti nedjeljnik “Start” i do sada anonimnu Televiziju Skoplje. Malo-pomalo poceli su se nazirati detalji novog transfera vlasnistva u dva skopska medija. Pocelo se shvatati da i makedonski medijski prostor najzad pocinje gubiti svoju nezeljenu cednost tj. da strani kapital najzad dolazi. Ali zasto bas grcki – upitali su se mnogi prilicno i inace alergicni na sve brojnije investicije koje stizu s juga.

Cak je i ekonomskim neznalicama postalo poznato da Grci sve vise preuzimaju vodecu ulogu kao investitori. Do sada su se ubacili u naftnu industriju, bankarstvo, trgovinu Ekonomske analize pokazuju da su Grci za kratko vrijeme, za vladanja aktuelne Koalicije za promjene, napravili munjevit prodor sto ilustruje i podatak da njihove investicije predstavljaju vec trecinu ukupnih ulaganja sto ih je zemlja uspjela privuci od sticanja nezavisnosti prijedevet godina. Na red su, dakle, dosli mediji

Nedjeljnik “Start” pojavio se na makedonskoj berzi ideja nekako odmah poslije poraza Socijaldemokratskoog saveza na izborima u jesen 1998. godine. Osnivaci su mu bili novinari koji su do tada godinama vazili kao “ubojite pesnice” vladinog dinosaurusa “ Nove Makedonije” i njenih izdanja. Stoga, logicno je bilo da ce mladi nedjeljnik odmah na svoju stranu privuci citalacku publiku koja je prethodno vjerovala novinarsko-literarnim socinjeniima medija koji su odrazavali politiku ranije vladajuce partije. Tako, “Start” postade uticajno glasilo novopecene opozicije odnosno, preciznije, Socijaldemokratskog saveza. Sam njegov vlasnik, skopski biznismen Ljupco Palevski je ujedno predsjednik ogranka te partije na nivo glavnog grada. Neke nezvanicne procjene govore da je nedjeljnik u svojim zvjezdanim trenucima dosizao tiraz od kojih 8.000-10.000 primjeraka. Svoj puni medijski sjaj je dozivio kontraverznom aferom u kojoj je tvrdio da je jedna americka firma uplatila milion DM lideru Demokratske partije Albanaca Arbenu Xhaferiju kako bi radio “na rusenju Makedonije” (sudski spor je u toku). Televizija-Skoplje nikad za svog anonimnog bitisanja nije uspjela plasirati nista sto bi postalo prepoznatljivim televizijskim proizvodom.

“Nemam predrasuda prema grckom kapitalu pri prodaji Televizije-Skoplje i “Starta” objasnio je svoj poslovni potez vlasnik Ljupco Palevski. “Tacno

je samo da se pregovara s potencijalnim partnerima za prodaju ovih medija. Do sada smo imali samo preliminarne razgovore a konacan sporazum ce se postici ako budu zadovoljne obje strane” rekao je Palevski. “Nas zakon ne dozvoljava prodaju dobijene koncesije za Televiziju-Skoplje. U ovom slucaju, prodajom ce se ostvariti da strani investitor stekne udio od 35-40%. Kod “Starta” se prodaje pravo na izdavanje” istice Palevski. Da zainteresovanih za kupovinu ima jos potvrdio je i vlasnik preduzeca za sportsku opremu ORKA Jordan Kamcev. Povjerio je novinarima da je njegovo preduzece u fazi pregovora s Palevskim i da trenutno ocekuje odgovor na ponudu.

Mozda je malcice ironicno da je upravo “Start” bio medij koji je najvise kritikovao ulazak grckih investicija i “odsustvo transparentnosti postignutih aranzmana” kako je ovih dana rekao Palevski. Njegovi novinari zaradili su i devet tuzbi o cijoj buducoj sudbini se nista ne zna. Ima najava da bi novi grcki vlasnik zadrzao citavu postojecu ekipu ali bi koncept bio promjenjen: umjesto politickog magazina (sto “Start” trenutno jeste), transformisao bi se u ekonomski nedjeljnik koji bi tumacio politiku Evropske unije ili bar grcko vidjenje te politike u sferi ekonomije.

Koliko ce biti moguce da novi grcki vlasnik ostvari svoju namjeru da zadrzi sadasnji uredjivacki tim tek ostaje da se vidi. Jer, nezvanicno se saznalo da je dosadasnja glavna urednica Nevenka Mitrevska podnijela ostavku; njen zamjenik Josif Dzockov veli da se ne namjerava vracarti u redakcju kad mu istekne godisnji odmor koji upravo koristi. “Nije bilo najava da ce “Start” biti prodat. Imamo dobar tiraz, bili smo uigrana redakcija. Radi se o necemu sto meni nije jasno a sto sadasnji vlasnik treba objasniti. Do nedavno je tvrdio da nema namjeru prodati magazin” rezignirano kaze Djockov. Inace, nedjeljnik je prije par mjeseci napustilo nekoliko dotadasnjih vedeta.

U javnosti vec godinama kruze price da je kupljen ovaj ili onaj, da su stranci investirali cas u jedan cas u drugi pisani ili elektronski medij. U vrijeme smjene vlasti kad se saznalo da drzavno izdavacko preduzece “Nova Makedonija” ima dugove do guse, javnost je povjerovala u pricu da su stranci, navodno jedan prestizni njemacki medijski koncern “bacio udicu” na gotovo neizljecivog bolesnika kakav je nekoc najugledniji dnevnik na makedonskom jeziku. Ali, ubrzo se pokazalo da je samo rijec o “prici o Pepeljugi”. Pouzdano se zna da najtirazniji i najuticajniji skopski dnevni list, privatni “Dnevnik” ima ucesce stranog kapitala od oko 30%. Govorkalo se svojevremeno da su Grci zainteresovani za kupovinu jedne od gledanijih skopskih televizija. Jedno vrijeme “u igri” je bila Sitel-televizija koja ima i nacionalnu koncesiju. U Savjetu za radiodifuziju isticu da ni jedan elektronski medij do sada nije privukao strane partnere.

Postavlja se logicno pitanje, zasto?

Poznavaoci medijskih prilika uvjeravaju da je razlog prost: ono sto bi stranca moglo zanimati –profit – na jednom relativno malom i, sto je mozda vaznije,trzistu siromasnih konzumenata, skoro je nemoguce postici. Slovenija koja se redovno uzima za primjer kad se pravi ma kakvo poredjenje, (ima otprilike jednak broj potencijalnih konzumenata medijskih proizvoda) biljezi, medjutim dvostruke ili cak trostruke tiraze pisanih medija u poredjenju s makedonskim. Kao gornja granica, napominju strucnjaci za medije, jeste tiraz najcitanijeg dnevnog lista – negdje oko 60.000 primjeraka. Nedovoljno da bi se izvukao profit – glasi uobicajeni zakljucak.

Prema vazecim zakonskim propisima, strani investitor moze, radi li se o individualnom fizickom ili pravnom licu,ucestvovati u vlasnistvu do jedne cetvrtine ukupne vrijednosti elektronskog medija. Vise stranih partnera mogu posjedovati najvise 49% kapitala, to ce reci, ne mogu postati vecinski vlasnik. Situacija je slicna i kod pisanih medija s tim sto strani partner stice pravo izdavanja.Ostvari li se, grcki pokusaj bi bio zanimljiv eksperiment. Skeptici bi, istina, rekli: posto su usli u najznacajnije strateske sektore makedonske privrede, grcki investitori su odlucili da , poslije “kupovine tijela” “kupe” i “duh” makedonskog drustva.

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC