Bosna poslije izbora -čekajući vlade

Treniranje živaca

AIM, SARAJEVO, 23.11.2000. - Dok Misija OSCE u BiH požuruje političke stranke da se dogovore oko formiranja vlada na svim nivoima, jer "BiH nema vremena za čekanje", iz gotrovo svih stranaka poručuju da "nema nikakvih pregovora o koalicijama - to je samo treniranje živaca ". Ovakve izjave čude tim prije što je nakon što je OSCE objavio "konačne preliminarne nepotvrđene" sasvim jasno da je samo HDZ BiH u prilici da sam formira vladu u tri kantona. Na svim drugim područjima BiH i na svim nivoima vlasti tek valja pregovarati.

"Djevojka sa najviše ponuda" bez daljnjeg će biti Stranka za BiH Harisa Silajdžića, koja je svugdje "ni tamo ni ovamo". Tu je i veliki broj drugih, takozvanih malih stranaka koje nemaju dovoljan broj glasova za jedno puno poslaničko mjesto, pa će njihov ulazak u parlamente zavisiti od politike OSCE kod dodjele nepotpunih mandata. Naime, u ranijim izbornim procesima OSCE je u takvim slučajevima išao "na ruku" malim strankama zbog ostvarivanja multietničnosti ili šarenila parlamenata, pa je takav princip očekivati i ovaj put. Na taj način "male stranke" postaće poželjne udavače, ali je pitanje šta će one tražiti zauzvrat i šta su "veliki" spremni dati. Valja imati na umu da u lokalnim sredinama vrijede neka sasvim druga pravila u odnosu na državni ili entitetski nivo i stoga niti jedno iznenađenje nije isključeno. U svakom slučaju, kantonalni parlamenti trebalo bi da budu uspostavljeni desetak dana, a parlamenti na entitetskom i državnom nivou trideset dana nakon objavljivanja konačnih rezultata. A oni će se znati kada OSCE napravi još jednu reviziju prebrojavanja i kada Apelaciona potkomisija odgovori na sve žalbe - ima ih oko dvije stotine i moguće je eventualno oduzimanje nekih mandata. I dok se očekuje kraj revizije i raspodjela mandata po osnovu otvorenih lista, "slobodni proračun" AIn-a bi izgledao ovako:

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BiH: Stranke iz Federacije BiH za jedno poslaničko mjesto u Parlamentu BiH trebalo je da osvoje najmanje 3,57 odsto glasova. Po toj računici, od 28 poslanika iz F BiH, iz SDP BiH i SDA moglo bi biti po osam; iz HDZ BiH pet, Stranke za BiH četiri i a po jedan poslanik iz Nove hrvatske inicijative, Demokratske stranke penzionera BiH i Demokratske narodne zajednice. Naime, ove tri posljednje stranke imaju manji broj glasova od potrebnog, ali ipak više od pola broja glasova potrebnih za jedno mjesto.

Stranke iz RS trebalo je da osvoje više od 7 odsto glasova za jedno mjesto u Parlamentu, pa bi taj dio parlamentarne Skupštine BiH mogao biti sastavljen od: pet ili šest poslanika iz SDS-a i jednog ili dva iz Koalicije SNSD i DPS (naime, SDS ima glasova za 5,5 a SNSD i DPS za 1,5 mandat); dva iz PDP-a, po jednog poslanika SDA, Stranka za BiH i SDP BiH iz RS, te po jednog iz Socijalističke partije RS i Srpskog narodnog saveza RS -Biljana Plavšić. Inače, državni parlament ima 42 poslanika: 14 iz RS i 28 iz Federacije BiH, s tim da sve političke partije imaju pravo konkurisati na mjesta iz oba entiteta ukoliko one same tako odluče. Upravo zbog te mogućnosti SDP, SDA i Strankla za BiH osvojili su mandate iz oba entiteta, a primjera radi, Dodikovi SNSD nisu uspjeli u Federaciji skupiti dovoljan broj glasova za jedno poslaničko mjesto u državnom Parlamentu, ali iz F BiH.

Ukoliko bi sada, kako se i govorka po kuloarima, SDP, Stranka za BiH, Nova hrvatska inicijativa, Demokratska narodna zajednica, Partija demokratskog progresa, Dodikovi SNSD i Plavšićkin Srpski narodni savez uspjeli dogovoriti koaliciju, mogli bi nasuprot koalicije SDS-SDA-HDZ formirati Vladu. No, to je još veoma upitan dogovor. Čelnici svih ovih stranaka ili negiraju da pregovori uopšte postoje, ili samu mogućnost koalicije. Kako SDA, HDZ i SDS zajedno imaju 19 mandata, a za većinu im treba 22, ipak je očito da će stranke sa po jednim mandatom imati veliku težinu u pregovorima. AIM prognoza jeste moguće očekivanje pomoć od NHI, DNZ ili Penzionera, ali je vrlo neizvjesno šta će uraditi Stranka za BiH, Biljana Plavšić, ali i PDP (Ivanić tvrdi da nema govora da sarađuje sa Silajdžićem dok ovaj zagovara uklanjanje entiteta!) i Radišićevu SP RS, pa čak i SNSD za koji se vjeruje da će se osmjehnuti Lagumdžiji jer se njemu Lagumdžija osmjehnuo u predizbornoj kampanji, sugerišući svojim biračima da im Dodik bude druga preferenca za predsjednika i potpredsjenika RS.

FEDERACIJA BiH: U Parlamentu F BiH će sjediti po 38 poslanika SDA i SDP BiH, 25 poslanika HDZ BiH, 21 Stranke za BiH, tri poslanika Demokratske narodne zajednice BiH, po dva poslanika Bosanskohercegovačke patriotske stranke i Nove hrvatske inicijative, te po jedan poslanik Stranke penzionera F BiH, Republikanaca, Hrvatske stranke prava, BOŠ-a, SNSD (iz RS), Demokratske stranke penzionera BiH i Liberalno-demokratske stranke. Gotovo sve stranke koje su osvojile po jedan mandat imaju malo manevarskog prostora da im bude dodijeljen i drugi mandat, istina neke manje neke više, ali bi se za po jedan mandat mogle "ogrebati" i HKDU BiH, GDS BiH, HŠS BiH, pa možda i Socijalistička partija RS. Ni u ovoj kombinaciji SDA i HDZ sa 63 mandata u zbiru ne mogu sami formirati vladu, ali ne mogu ni SDP, Stranka za BiH, DNZ BiH, Penzioneri BiH i NHI zajedno. Kako sve druge stranke imaju ili bi mogle imati po jedan glas - oko njih će se voditi žestoke borbe.

REPUBLIKA SRPSKA: Slično bi moglo biti i u RS. Tamo jedno poslaničko mjesto u Narodnoj skupštini "teži" 1,25 odsto biračkih glasova, pa bi u tamošnje klupe moglo zasjesti 29 poslanika SDS-a, po deset poslanika SNSD-a i PDP-a, šest iz SDA, po četiri iz SDP, Stranke za BiH i Socijalističke partije RS, po tri iz Demokratske socijalističke partije i Demokratske narodne stranke, po jedan iz Penzionerske stranke RS i Srpskog narodnog saveza Biljane Plavšić (njenih možda čak i dva), a za pojedan mandat možda bi se mogle "ogrebati" i Nova hrvatska inicijativa, Demokratska stranka RS, pa čak i Radikalna stranka RS i DPS - Predrag Radić. Ni ovdje trenutno nema jasne kombinacije za formiranje vlade, a čelnici pojedinih političkih partija govore da se uopšte ne razgovara o koalicijama, te da su prognoze i pisanja medija samo "treniranja živaca"!

UNSKO-SANSKI KANTON ILI KANTON 1: Skupština Unsko-sanskog kantona broji 30 poslanika i mogla bi biti sastavljena od 13 poslanika SDA, po pet iz SDP-a i DNZ-a, četiri iz Stranke za BiH, te najvjerovatnije po jednog poslanika iz BOŠ-a, SNSD-a i SP RS. U ovom kantonu Vladu bi mogla formirati koalicija SDP-DNZ-Stranka za BiH ukoliko se Milorad Dodik, Živko Radišić ili Mirnes Ajanović ne priklone SDA-u ili ukoliko se pak Haris Silajdžić ne prikloni svojim dojučerašnjim Koalicionim partnerima. Neesdeaovska Vlada bila bi velika promjena za ovaj kanton, ali, sa druge strane - SDA Vlada ne bi bila iznenađenje jer je ovaj kanton sve vrijeme važio za najjaču utvrdu ove stranke. Inače, ovaj kanton u Dom naroda parlamenta F BiH daje četiri Bošnjaka, tri Hrvata i dva iz reda ostalih.

POSAVSKI KANTON ILI KANTON BROJ 2: Posavski kanton ima 21 poslanika u Skupstini i nakon ovih izbora to bi najvjerovatnije mogli biti devet iz HDZ BiH, četiri iz SDP-a, trii ili četiri iz NHI BiH, jedan ili dva iz SDA (SDA je nešto bliži dva mandata nego NHI četiri), a po jedan mandat je na dohvat ruke Hrvatskoj stranci prava, Stranci za BiH i HŠ BiH. Ovo bi moglo značiti da će ovdje HDZ BiH uz malu pomoć svojih prijatelja formirati Vladu što nije ništa novo u odnosu na raniju situaciju. Inače, HDZ BiH se nakon što je prvih dana poslije izbora gromoglasno najavljivao da neće učestvovati u formiranju vlasti nakon ovih izbora "ušutio" i u OSCE-u vele da oni jesu čuli za te njihove najave, ali kako one nisu bile zvanične - za OSCE nemaju stvarnu težinu. Podsjećanja radi - ovaj kanton shodno OSCE-ovoj odluci, za Dom naroda "daje" dva Hrvata i jednog iz reda ostalih.

KANTON BROJ 3 - TUZLA: Skupština Kantona Tuzla broji 35 poslanika i tamo će najbrojniji biti SDP BiH - 15 ili 16, SDA 12, Stranka za BiH tri (možda čak i četiri), jedan mandat Demokratska stranka penzionera BiH, a po jedan mandat mogli bi uzeti i BOSS, HDZ BiH, BPS, pa možda čak i LDS BiH. Ukoliko se Silajdžić prikloni SDP-u - oni formiraju Vladu, ukoliko ne - biće tijesno! Ovaj kanton je karakterističan po tome što je u glavnom gradu, Tuzli, sve vrijeme na vlasti SDP-ovac Selim Bešlagić i još niti jedan put na izborima mu se niti jedan protukandidat nije sasvim približio. Stoga su mnogi očekivali da će se oblak socijaldemokratije sa Tuzle proširiti na cijeli kanton i za sada je to moguće ukoliko neko (Stranka za BiH) ne izda! Iz ovog kantona u Dom naroda "ide" sedam Bošnjaka, četiri Hrvata i tri ostala.

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON - BROJ 4: U Skupštini Zeničko-dobojskog kantona od 35 poslanika najbrojniji će biti SDA - 12, potom SDP sa 10 ili 11, Stranka za BiH sa mogućih čak i šest, HDZ sa dva, a BPS, NHI i Stranka penzionera F BiH SA po jednim mandatom. Istovremeno, male šanse za jedan mandat ima i Demokratska stranka penzionera BiH. U ovom kantonu bi SDP BiH sa par koalicijskih glasova mogla formirati Vladu bez mnogo problema i to bi samo potvrdilo aprilsku pobjedu SDP-a u Zenici. Ovaj kanton će u Dom naroda Parlamenta F BiH imenovati po pet Bošnjaka i Hrvata i tri ostala.

KANTON GORAŽDE ILI BROJ 5: Goraždanski kanton u Dom naroda imenuje po jednog delegata iz reda Bošnjaka, Hrvata i ostalih, a u Skupštini ima 25 poslanika. Nakon ovih izbora vlast gotovo ravnopravno dijele SDP i SDA sa po osam poslanika i Stranka za BiH sa seadm. Mogli bi im se pridružiti Republikanci BiH i BPS, a postoje i male šanse za jednog poslanika Liberalno demokratske stranke. Formiranje Vlade i ovdje umnogome zavisi od Silajdžićeve Stranke za BiH.

SREDNJA BOSNA ILI KANTON BROJ 6: Skupština ovog kantona ima 29 poslanika i oni bi mogli biti -devet iz HDZ BiH, seadm iz SDA, pet iz SDP BiH, četiri iz Stranke za BiH, jedan iz NHI, a po jedan bi mogao doći i iz BPS i HSP-a, pa čak i jedan iz HKDU! Ovdje HDZ i SDA imaju čistu natpolovičnu većinu i očekivati je njihovu Vladu, i to tim prije što se HSP smatra bliskom HDZ BiH i što je očekivati da im prikloni svoj glas. Ovaj kanton u Dom naroda Parlamenta F BiH delegira po četiri Hrvata i Bošnjaka i 2 iz reda ostalih.

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI ILI KANTON BROJ 7: HDZ BiH je u ovom kantonu osvojio 15 od ukupno 30 poslaničkih mjesta. Najbliži su mu SDA sa pet, SDP sa četiri i Stranka za BiH kod koje se "vaga" između tri i četiri poslanička mjesta. Sa po jednim poslanikom mogli bi im se pridružiti HSP, BPS i istina malo teže, ali ipak, i SNSD. Kao i Srednja Bosna i ovaj kanton za Dom naroda bira po četiri Hrvata i Bošnjaka, te jednog "ostalog".

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI ILI KANTON BROJ 8: Zapadnohercegovački kanton je jedan od rijetkih sredina u kojima je sve jasno - od 23 poslanička mjesta HDZ BiH je osvojio 70,5 odsto ili 16 mjesta. Nezavisna lista privrednika "Radom za boljitak" osvojila je dva mjesta, a HSP jedno. Sa po jednim poslanikom mogli bi im se pridružiti HKDU BiH, Hrvatski kršćanski domovinski preporod i Nezavisni pravaši, a možda i HSS BiH. Ovaj kanton će u Dom naroda delegirati samo tri Hrvata.

SARAJEVO ILI KANTON 9: U Sarajevskom kantonu Skupština broji 35 poslanika i pobjedu je odnio SDP - 36,5 odsto ili 13 poslanika. Ali i ova pobjeda je u stvari vrlo relativna ukoliko se Silajdžić sa svojih devet poslaničkih mjesta odluči za koaliciju sa SDA koja je osvojila osam. No, u ovom kantonu poslanička mjesta bi trebalo da dobiju i Republikanci, HDZ BiH, BOŠ, BPS i Stranka penzionera F BiH i one bi mogle uspostaviti neku ravnotežu, ali ipak je sve opet do - Silajdžića. Kanton 9 u Dom naroda delegira pet Bošnjaka, dva Hrvata i šest ostalih.

LIVNO ILI KANTON 10: Livanjski kanton će među 25 poslanika imati 14 HDZ-ovaca, dva SDA-ovca, dva SNSD-ovca, po jednog poslanika iz HSP-a, HKDU BiH, SDP BiH, Stranke za BiH, HSS BiH i vjerovatno Demokratske socijalističke partije i Nove hrvatske inicijative. Vladu će očito formirati HDZ sa svojim satelitima. Iz ovog kantona u Dom naroda odlaze dva Hrvata i jedan ostali.

SREBRENICA: U Srebrenici je pobijedila SDA, ali tek nakon što je OSCE SDS-u oduzeo veliki broj glasova zbog lošeg ponašanja u Srebrenici na sam dan izbora. Rezultati bez OSCE-ove intervencije nisu baš ohrabrujući po Srebrenicu - kako je moguće da je u gradiću gdje su prije rata Bošnjaci bili većinsko stanovništvo SDS dobio više glasova nego sve druge stranke u zbiru, pa čak i one koje bi razjedinjeni bošnjački korpus mogao preferirati?! (No, valjda je zbog toga tu OSCE i uopšte mašinerija medjunaordne zajednice?!)

PREDSJEDNIK I POTPREDSJENIK RS: U trci za predsjednika i potpredsjednika u posljednjim trenucima/procentima "zasvirana" su preferencijalna prebrojavanja. Naime, u posljednjem trenutku se desilo da SDS-ovi kandidati nemaju potrebnih barem 50,1 nego 49,8 i u trenutku dok nastaje ovaj tekst još se ništa ne zna! Listići se izvlače iz skladišta u Rajlovcu ( u blizini Sarajeva gdje su već pohranjeni nakon prebrojavanja na biračkim mjestima), razvrstavaju i ponovo prebrojavaju, samo ovoga puta druge preference! Kao na Floridi, kažu Amerikanci na privremenom radu u BiH. Zaista - kao na Floridi... Ili je na Floridi kao u Bosni?!

Postaje očito da su pobjednici ovih izbora, svako na svoj način, Stranka za BiH i HDZ. HDZ je profitirao iz OSCE-ove nesmotrenosti sa određivanjem datuma objavljivanja načina popunjavanja Doma naroda i svog plakata na kome je zlokobno pisalo "Opredjeljenje ili istrebljenje". Sa druge strane, pak, Stranka za BiH je profitirala direktno iz borbe između SDA i SDP BiH - SDA nije tražila da građani BiH glasaju za nju nego da ne glasaju za SDP nakon čega su se oni koji zaista nisu namjeravali glasati za SDA opredjeljivali za Stranku za BiH. među kojima je sigurno i veliki broj onih koji su se opredjeljivali samo za Harisa Silajdžića. Izgleda da su svi ostali poraženi. Malih stranaka nema ni u tragovima, primjera radi GDS koja je u sve ušla vrlo ambiciozno, čak i sa kandidatima za predsjednika i potpredsjenika RS, na državnom nivou osvojila je svega 0,5 odsto ili nešto manje od 5.000 glasova. Neke stranke su osvojile manji broj glasova nego što imaju članova, a pojedini nezavisni kandidati po 11 ili čak 14 glasova - taman za najužu familiju. I nakon ovih izbora ostaje veliko pitanje da li će u naredne dvije godine, dakle prije sljedećih opštih izbora u BioH male stranke doći pameti, ili se ugasiti, ili pregrupisati, ili ujediniti, ili prikloniti nekim većim jer to očito više nije tako unosan posao kao što je bio 1996. kada je OSCE obilato pomagao političke partije koje se kandidiraju za izbore.

Rubina ČENGIĆ (AIM Sarajevo)