Privatizacija: (Ne)povjerenje u privatizacione fondove

Banjaluka, 8. novembar 2000. (AIM)

Do danas je u Republici Srpskoj (RS) na račune Društava za upravljanje privatizacionim investicionim fondovima (PIF) izvršen prenos 9.700.000, od 53 miliona emitovanih vaučera. Samo tri Društva stekla su uslove za osnivanje fonda: Cepter invest, Invest nova i Kristal fond. Jezikom statistiku, u privatizacione fondove nije uloženo ni 20 posto emitovanih vaučera.

Društvima za upravljanje PIF-a mogu u narednih 7 dana da ubijeđuju građane da svoje vaučere povjere njima i time ostvare zakonom predviđeni cenzus od milion vaučera. Petnaestog novembra ističe drugi, produženi rok za prikupljanje vaučera, a Direkcija za privatizaciju najavljuje da novog produženja roka neće biti.

Od ukupno 12 društava, koliko je registrovano do danas, samo Društvo za upravljanje PIF "Cepter invest fond" je uspjelo da u prvom roku (do 15. oktobra)ispuni zakonom predviđeni cenzus. Bio je to jasan signal da rok za privatizaciju treba produžiti. Uslijedila su i objašnjenja stručnjaka. "Bilo je dosta tehničkih razloga. Jedan od njih je i veliki broj korekcija dodatnog broja vaučera i otklanjanje tih grešaka. Treći razlog je kasna dostava kontrolnih izvoda građana od strane pošte i štrajk poštara. I na kraju, nedovoljna propusna moć Službe platnog prometa i kasno uključenje svih društava u ovaj proces", objašnjava zamjenik direktora Direkcije za privatizaciju RS Radovan Rodić.

U Direkciji za privatizaciju se pozivaju na iskustva drugih zemalja, koje su prošle ove procese. Kao primjer navode Sloveniju, gdje je bilo registrovano 36 društava za upravljanje PIF-a, a prikupljanje vaučera je trajalo 2 godine. Cenzus od 5 miliona vaučera ispunilo je u tom roku 13 društava.

Ekonomski stručnjaci tvrde da građani nisu bili dovoljno upoznati sa funkcijom fondova i njihovom značaju u provođenju procesa privatizacije. "Direkcija za privatizaciju RS je trebala učiniti više na edukaciji običnih ljudi koji trebaju donositi odluke o investiranju. Jedna televizijska emisija o tome nije dovoljna, i to u vrijeme kad na drugim programima idu neke popularnije serije, koje zabavljaju narod", kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Rajko Tomaš. Za njega je razumljivo nepovjerenje u fondove zbog negativnih iskustva u zemljama koje su provele privatizaciju.

Nepovjerenje u cijeli proces vaučerske privatizacije, kaže profesor Tomaš, je razumljivo i zbog toga što ulagačima niko ne može ništa sigurno obećati. "Možemo pričati da ćemo dijeliti dividende za šest mjeseci, godinu, dvije, tri, ali to podrazumijeva da ćemo radikalno promijeniti stanje u našoj ekonomiji, a ako toga ne bude, sve priče padaju u vodu", kaže Tomaš.

Običnim ljudima je jasno da stanje u ekonomiji može mjenjati država svojim ekonomskim programima i ekonomskom politikom, a ne fondovi. Zbog toga su razumljive njihove nedoumice.

Profesor Tomaš misli da građani nisu dovoljno edukovani za modalitete u procesu privatizacije i još uvijek imaju neku nadu u alternativno riješenje u kojem će možda bolje uložiti svoje vaučere. "Produženje roka će omogućiti još nekom društvima za upravljanje PIF-a da ispune cenzus. Ja očekujem da će tri do četiri PIF biti formirana, s tim što će ovi, uslovno rečeno, jači fondovi sticati sve veće povjerenje kod građana, koji postaju sigurni da će oni investirati u vaučer prodaji i neće vraćati vaučere njihovim vlasnicima", kaže Tomaš. On lošu stranu prolongiranja roka vidi u činjenici da samo odlaganje stvara psihologiju da ništa nije tako sigurno definisano i da nijedan rok ne mora biti potpuno obavezujući.

Profesor Tomaš zamijera društvima za upravljanje PIF-ovima da nemaju jednostavnu strategiju pristupa građanima. "Reklama fonda ne smije da se odvija kao da je u pitanju običan proizvod. Fondovi su suviše i olako davali obećanja. Građani su to dosta brzo uočili, jer oni žive u ovoj zemlji i mogu realno procijeniti šta mogu očekivati za godinu dve ili tri" poručuje Tomaš.

Profesor ekonomske politike na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Mladen Ivanić misli da treba učiniti mnogo više na edukaciji građana, kako bi se smanjile mogućnosti propadanja vaučera i pomoglo građanima koji nisu dovoljno informisani. On u tome vidi veliku moć medija za koje kaže da se trebaju samoinicijativno uključiti u emisije edukativno-informativnog karaktera. O privatizacionim fondovima ovaj ugledni ekonomski stručnjak,kaže: "Prikupljanjem vaučera u fondove najbolje se smanjuje rizik njihovog propadanja, ali je odluka da li će ga uložiti u fond ili preduzeće ipak na samom imaocu vaučera, što podrazumijeva da bi trebalo što prije raspisati vaučer ponudu kako bi garđani imali mogućnost poređenja".

Za razliku od profesora Tomaša, u Komisija za hartije od vrijednosti, koja prati rad društava za upravljanje fondovima, misle da bi oko sedam do osam fondova moglo ispuniti zakonom predviđeni cenzus. Takvu procjenu iznosi i zamjenik direktora Direkcije za privatizaciju RS Radomir Rodić.

Prema jednoj anketi, koju je ovih dana proveo časopis 'Privatizacija i vi', 30,9 posto anketiranig građana nije čulo za privatizacione investicione fondove. Od onih koji nešto znaju o fondovima, 25 posto u fondove nema uopšte povjerenja, a 48 posto nema dovoljno povjerenja. Samo 27 posto građana vjeruje da je ovo dobar način ulaganja vaučera.

Petra Ivić (AIM)