Vlada osniva ured za borbu protiv mafije

Aim, Zagreb, 6.11.2000.

Scene iz američkih filmova koje uključuju mafijaške obračune usred bijela dana odavno su se preselile na zagrebačke ulice. No, pravi razmjeri organiziranog kriminala u Hrvatskoj tek se naslućuju. Nedavno započeto suđenje sedamnaestorici pripadnika tzv. zločinačke organizacije, odnosno skupini reketara, kamatara i ubojica, uhapšenih koji mjesec prije izbora ne bi li bivša HDZ-ova vlast pridobila naklonost javnosti, danas se prometnula u sudski proces na kojem će "pravna država Hrvatska" položiti ispit ili ga pasti. A pad na ovom ispitu ujedno bi značio svekoliko udaljavanje od najavljenih integracija u evropske i svjetske organizacije, bez kojih je izlazak iz svekolike krize države i društva prosto nemoguć.

Suđenje tzv. zločinačkoj organizaciji zanimljivo je po još nekoliko elemenata. Nakon nepune godine dana provedene u pritvoru, Tomislav Marin, jedan od 17 optuženih, odlučio je progovoriti. Cinkarenjem svojih dojučerašnjih kolega Marin pokušava kupiti manju kaznu za sebe, ali bez obzira na razloge i na točnost njegovih svjedočenja - u što mnogi sumnjaju zbog njegove lažne i prenapuhane (auto)biografije objavljene svojedobno u medijima - netko je napokon progovorio, a taj netko je koliko jučer bio visoko pozicioniran u organizaciji za koju je protuzakonito stjecanje materijalnih dobara bilo toliko važno da se nisu libili ni ubijanja pripadnika suparničkih klanova.

Zločinačka organizacija, nazvana još i Bagarićev klan - prema Zlatku Bagariću, glavnom među njima, svakako nije jedina takva organizacija u Hrvatskoj. No, koliko je takvih ili sličnih organizacija, tek se naslućuje. Niti pravosuđe niti mediji (poslovično bolje upućeni nego što je to slučaj s nadležnim institucijama) nemaju potpunu sliku organiziranog kriminala u Hrvatskoj. Zna se da su korupcija i organizirani kriminal proželi skoro svaku poru društva, pa se na sitnije oblike korupcije, tzv. ulično podmićivanje, skoro nitko niti ne osvrće.

Ne bi li se ovako porazna slika stanja društva ipak promijenila, uobičajeno neodlučna hrvatska Vlada povukla je potez za koji su mnogi mislili da ga povući neće: pristupila je osnivanju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, skraćeno nazvanoga USKOK. Osnivanje ovog Ureda najavljeno je prije nepunih dva mjeseca, pa nedavno prihvaćanje projekta ustroja USKOK-a djeluje toliko neobičnije, pogotovo na do sada pokazivanu i uobičajenu Vladinu sporost u rješavanju problema. Što se sada dogodilo - pitanje je na koje javnost kao da traži odgovor?

Prošlotjedna krivična prijava protiv Nevenke Tuđman, kćeri pokojnog hrvatskog predsjednika, uključila je pet kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminala, činjenjem kojih si je ista priskrbila materijalnu korist oko 600.000 DEM. Nevenka Tuđman imala je i pomagače, a osim Igora Kneževića, prodavača i montera telefona i telefonskih centrala koji je iste prodavao i montirao uz svesrdno Nevenkino korištenje vlastitog "ugleda i društvenog položaja" za što je - kako je početkom godine izvijestio Feral Tribune - u gotovini primila 2,6 milijuna kuna (više od 700.000 DEM), policija traga i za ostalima potencijalnim suradnicima nečasne rabote.

I ponovo povratak na zločinačku organizaciju. Naime, u optužnici koja sadrži 250 stranica, ime Vjeke Sliška, "kralja zabavnih igara u Hrvatskoj" i navodnog vođe drugog, Bagariću suprotstavljenog klana, spominje se tek usputno, najčešće kao osobe na koju su pripadnici Bagarićeva klana dva puta neuspješno pokušali atentat, s tim što je u jednome poginuo slučajni prolaznik. Neslužbeni izvori u Ministarstvu pravosuđa navode kako bi jedna od prvih istraga koju bi Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala mogao povesti bila istraga upravo protiv Vjeke Sliška i njegovog klana.

Isti izvori navode kako bi se na meti USKOK-a mogli naći i bivši visoki državni dužnosnici, mahom pripadnici Hrvatske demokratske zajednice, stranke koja se danas, nakon silaska s vlasti, nepovratno raspada. Naime, višegodišnji izvještaji Državne revizije o poslovanju tijela državne uprave i lokalne samouprave, na stotinama tisuća stranica bilježe neumjereno velik broj nezakonitog trošenja novca, kao i nepostojanje računa na osnovu kojih su vršene brojne isplate. A takav način poslovanja prakticiran je kako u samom Uredu Predsjednika i Vladi, tako i svakom pojedinom ministarstvu i državnoj instituciji. Osim toga, u medijima se spekulira kako bi USKOK napokon mogao razriješiti i enigmu stvarnog vlasnika Večernjeg lista, jedne od najvećih i još uvijek nerazjašnjenih afera bivše vlasti, vrijedne desetke milijuna njemačkih maraka.

Sam USKOK, o kojem bi do kraja godine trebao biti donijet poseban zakon, radit će na principu državnog odvjetništva, s tim što će imati mnogo veće ovlasti. Zbog njegovog osnivanja Hrvatskoj predstoje izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, kojim bi se povećale ovlasti istražnih organa i olakšala im se istraga, ali i kako se ne bi - kao što do sada jest - događalo da im potencijalni okrivljenici zbrišu pred nosom ili se jednostavno proglase siromasima koji nemaju ni za koricu kruha, a kamoli da posjeduju milijune zarađene na švercu i preprodaji droge ili ukradenih automobila.

USKOK će koordinirati rad postojećih državnih tijela koja mogu pomoći u sprečavanju organiziranog kriminala - Financijske policije, Porezne uprave, Carinske uprave, Ureda za sprečavanje pranja novca, policije. Planirano je da USKOK ima ovlasti koje postojećim tijelima neće ostavljati prostor izvrdavanja naredbi koje stižu iz ovoga Ureda niti opstrukciju istraga koje će USKOK voditi. Štoviše, predviđeno je da bi jedna policijska jedinica bila pod izravnom komandom USKOK-a, a planirano je i osnivanje specijalne postrojbe koja će se baviti zaštitom djelatnika USKOK-a i zaštićenih svjedoka ili svjedoka-pokajnika, institucija još nedovoljno razrađenih u postojećim zakonima.

Na čelu USKOK-a bit će posebni tužitelj koji će sa samo sedam zamjenika (svi sa statusom državnih odvjetnika) i nekoliko stručnih suradnika - financijskih, informatičkih, kriminalista. prikupljati dokumentaciju, provoditi istragu i surađivati sa sličnim, odnosno nadležnim organizacijama u svijetu, ne bi li se široko rasprostranjenom kriminalu u Hrvatskoj napokon stalo na kraj ili ga bar suzbilo u što je moguće većoj mjeri. Projekt, koji je izradio zamjenik državnog odvjetnika Dragan Novosel (vjerojatno i budući prvi čovjek USKOK-a), baziran je na talijanskom modelu i uspješno provedenoj akciji "Mani Pulite", kojom je otkrivena korumpiranost i kriminalna djelatnost najviših predstavnika državne vlasti u Italiji.

No, koliko će ovaj projekt uspjeti u Hrvatskoj, kojoj je za osnivanje USKOK-a već obećana i materijalna pomoć iz Evrope, zavisit će prije svega od kvalitete Zakona o USKOK-u, koji bi trebao biti donesen najkasnije do kraja godine. U Ministarstvu pravosuđa upravo se osniva radna skupina koja bi trebala izraditi nacrt zakona, kojemu potom slijedi saborska procedura, i usvajanje vjerojatno po hitnom postupku. Dakle, upravo će Sabor imati zadnju riječ u formiranju i davanju ovlasti USKOK-u. A kako u njemu sjede mnogi koje se može smatrati odgovornima za nekontrolirano bujanje mafije u Hrvatskoj, valja očekivati burnu raspravu i brojne opstrukcije

Milivoj Đilas