Katolička crkva u glasačkoj kutiji?

Najava referenduma koji je raspisala Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) za 11. novembar, na sam dan izbora u BiH, po atmosferi i reakcijama, umnogome podsjeća na poznata događanja iz 1992. godine.

AIM, SARAJEVO, 04.11.2000 Sve je javno počelo održavanjem Hrvatskog narodnog sabora u subotu 28. oktobra u Novom Travniku (središnja Bosna) koji je nedvosmisleno kroz usta hrvatskog člana Predsjedništva BiH, predsjednika HDZ-a i najnovija titula - predsjednika Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Ante Jelavića, ukinuo Federaciju BiH! Jednoglasno usvojena Deklaracija o pravima hrvatskog naroda u BiH, u najkraćem, zahtijeva drugačiji teritorijalni ustroj države BiH. Po Deklaraciji "suverenitet hrvatskog naroda u BiH je neupitan i neotuđiv; zahtijeva se puna ustavna i stvarna jednakost sva tri suverena i konstitutivna naroda u BiH koja se jedino može ostvariti istovjetnim ustavnim i administrativno-teritorijalnim unutarnjim ustrojem cijele BiH; primjena načela konsenzusa u odlučivanju i paritet u sudjelovanju i rotacije na čelnim mjestima tijela i institucija uz nesporno pravo hrvatskog naroda na samostalni izbor zastupnika u Domove naroda i člana Predsjedništva BiH". Osim Deklaracije jednoglasno je usvojena i odluka o raspisivanju referenduma, a što je sve popraćeno euforičnim izjavama, tipa "Danas smo potvrdili suverenitet hrvatskog naroda i dali potporu decentralizaciji BiH" (Josip Muselimović, predsjednik povjerenstva za provedbu referenduma), te uvjerenja da će "Sabor djelovati kao trajna politička institucija hrvatskog naroda u BiH" (Ante Jelavić, predsjednik Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH).

Posebnu pažnju i niz pitanja o aktuelnom odnosu Katoličke crkve spram politike HDZ-a prouzrokovala je činjenica da su Saboru u Novom Travniku prisustvovali nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, nedavno izabrani provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan i predsjednik Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" dr. Franjo Topić, i sam svećenik.

Kako se radi o gorućoj temi u BiH brojne su reakcije kako medija, opozicionih stranaka i nevladinih organizacija koje u "izbornoj panici HDZ-a jasno raspoznaju staru ideju razgradnje BiH stvaranjem trećeg entiteta". Međunarodna zajednica- OSCE i OHR- smatra da bi održavanje referenduma hrvatskog naroda 11. novembra predstavljalo kršenje predizborne šutnje, odnosno da bi Izborna apelaciona pokomisija OSCE-a sankcionisala sve uključene partije. Za Ured visokog predstavnika organizovanje referenduma je neustavan čin i kao takav ne može dovesti ni do kakvih ustavnih promjena. "To je, ustvari, samo istraživanje javnog mnijenja, a ustavne promjene se mogu postići jedino podnošenjem amandmana ustaljenom parlamentarnom procedurom" ( Kris Bird , glasnogovornik OHR).

Na sve to Ante Jelavić odgovara kako referendum može spriječiti "jedino operativna akcija međunarodnih snaga". Istovremeno je, na pres-konferenciji u Mostaru 31. oktobra podvukao kako u skup u Novom Travniku "nije bio skup jedne ili dvije političke stranke. Više od 75 odsto legalnih predstavnika hrvatskog naroda donijelo je svoju deklaraciju o pravima i položaju hrvatskog naroda i odluku o referendumskom pitanju: "Jeste li za uređenje BiH u skladu sa donesenom Deklaracijom". Jelavić je kako su izvjestili BHP/Habena također rekao kako je na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (održana 30. oktobra) izraženo zadovoljstvo podrškom vrha Katoličke crkve u BiH - kardinala Vinka Puljića i provincijala Bosne Srebrene fra Mije Džolana.

Istovremeno, Hrvatsko narodno vijeće (ovdašnja nevladina organizacija), oštro reaguje, a njihova konferencija za novinare pobudila je iznimno veliko interesovanje. Dovoljno provokativna bila je tema - Odnos prema deklaraciji tzv. Hrvatskog narodnog sabora i Referendumu koji je raspisao HDZ, kao i imena učesnika ove konferencije: fra Luka Markešić, književnik Ivan Lovrenović, don Luka Brković i fra Petar Anđelović, donedavno provincijal Bosne Srebrene.

"Deklaracija i Referendum HDZ s nemaju za pozadinu brigu za hrvatski narod već političku manipulaciju. Radi se o procjeni HDZ-a da sa svojim koalicionim partnerom (SDA) u Federaciji BiH stvori prostor u kojem se rezultati izbora mogu delegalizirati", ocijenio je predsjednik HNV dr. Ivo Komšić.

Svoju kritiku fra Luka Markešić je započeo riječima kako se u Travniku zapravo radilo o tzv. saboru jer je to bio samo skup jedne stranke i nekoliko manjih strančica, trabanata HDZ-a, a o čemu se to radilo vidi se po točkama Deklaracije. Tako je za prvu, fra Markešić kazako kakogovori samo o suverenitetu hrvatskog naroda u BiH, a ništa o suverenitetu Bosne i Hercegovine, a "bez suvereniteta BiH, nema suvereniteta ni Hrvata ni bilo kojeg drugog naroda". Deklaracija , po njegovim riječima, "uvijek o Bosni govori samo kao o jednom prostoru, nigdje kao o državi, što pokazuje šta je politika HDZ-a mislila o BiH - da je treba podijeliti, pa da nestane". Kometirajući drugu točku Deklaracije, Markešić je podcrtao da se u pominjanju hrvatskih institucija na prostoru čitave BiH, nigdje ne kaže ništa o zajedništvu tih institucija sa istim institucijama drugih naroda, a "vjerske institucije se uopšte ne pominju, iako se HDZ uvijek lijepi uz Katoličku crkvu". Dajući osobni komentar na nepominjanje Katoličke crkve, ovaj svećenik je rekao da je to zbog toga što je Katolička crkva u BiH institucija koja je prva priznala BiH kao državu a što potvrđuje i formiranje Biskupske konferencije BiH.

Za Markešića je zanimljiva i treća točka Deklaracije koja kazuje o administrativno-teritorijalnom ustrojstvu BiH, "u čemu se prepoznaje stara politika HDZ-a o podjeli BiH. Praktično preko trećeg entiteta, zemlja bi bila podijeljena, a Herceg-Bosna pripojena Hrvatskoj. Potvrđuje to i prisustvo u Novom Travniku starih hadezeovaca iz Hrvatske". A termin "zajednički" u Deklaraciji se pominje samo i jedini put u točki 4, u kojoj se govori o "diobi vlasti u zajedničkim institucijama u BiH", što se, kazao je fra Markešić, očituje kao još jedno licemjerstvo jedne oligarhije koja svoj narod zatvara u politička i kulturna geta".

Idući dalje, fra Markešić se osvrnuo i na točku 5 Deklaracije u kojoj se "govori o obveznosti svih legalnih predstavnika hrvatskog naroda", poziva zapravo na legalnost i legitimitet, pa se postavlja logično pitanje: zašto su onda mimoišli legalne institucije države, u krajnjem zašto su sabor održali u Novom Travniku a ne u Sarajevu. "Očito je ,izričit je bio fra Markešić, da se tu radi o jednoj ideji koja postoji od početka formiranja tronacionalne vlasti, koja otpočetka radi na diobi".

Fra Petar Anđelović je govorio kao bosanski fratar, podsjećajući ili bolje poredeći ova događanja sa onim iz 1992. godine kada je kao provincijal Bosne Srebrene reagirao napisavši pismo svim franjevcima i koje je imalo iznimno veliki odjek u trenucima "kada su franjevci sa strepnjom (kao i sada) promatrali stvaranje novog političkog reljefa i kada su i njima predlagane nekakve pogodbe". Citirajući neke dijelove tog pisma, fra Petar je podcrtao kako je "rušenje Bosne, izdaja Bosne i naše duše", te kako nikakve pogodbe u 700. godišnjem njihovom poslanju bezuvjetne ljubavi i služenja narodu ne dolaze u obzir:

"Mi Mi nismo političari, a još manje strančari. Dok sam bio provincijal, imao sam s kardinalom nepisani dogovor da ne odlazimo na stranačke skupove. Toga smo se i držali. Mi fratri ćemo reći svoje samo u prekretnicama vremena, a to je i ovo danas. Kad je danas u pitanju BiH, mi smo s onu stranu političarenja i strančarenja, zajedno sa svojim pukom za samostalnu suverenu BiH. Bosna je zemlja nama dosuđena a i mi njoj, a ovakvi potezi kao Sabor u Novom Travniku, pa i cijela politika HDZ-a stvaraju takvu atmosferu koja nosi prijetnju ne samo Hrvatima, već i svim drugim narodima , cijeloj Bosni ."

A don Luka Baković je kazao kako je zanimljivo da se jedanaest mjeseci HDZ ne zanima za crkvu, a onda pred izbore "iskoče iz busije", pa se na Saboru pojavi i sam kardinal. "Smatram da su se po skliznim cijenama crkveni dostojanstvenici inkasirali u glasačku kutiju HDZ-a", kazao je don Luka, objašnjavajući to "simbolikom utiska" - ako je kardinala u Travniku slušalo dvije hiljade hiljade ljudi, barem za 200.000 je posredstvom medija daleko važnije samo njegovo prisustvo, a ne šta je govorio.

I književnik Ivan Lovrenović je istakao da ono što je šokantno za sve, jeste kako se moglo dogoditi da visoki dostojanstvenici Katoličke crkve učestvuju nqa tako nečemu. "To je jedana zagonetka, pa i rezerva iko ne prejasno izražena. Najgori politički antihrvatski i antibosanski gest", kaže Lovrenović, pojašnjavajući da iako je kardinalov govor na Saboru bio nadpolitički, nadstranački , on je "pristao da bude lutka u rzukama Ante Jelavića, pa nas to pogađa ne sentimentalno već egzistencijalno". "Likovi poput kardinala i prvincijala su ikone snažnog političkog značenja, koje igrom pokvarenih telefona poručuju - Glasajte za nas!"

Nada SALOM (AIM, Sarajevo)