Brčko: Učenici i politika

Banjaluka, 3. novembar 2000. (AIM)

Nedavni četverodnevni protesti srednjškolaca bošnjačke i srpske nacionalnosti u Brčkom dolili su ulje na uzavrelu predizbornu vatru u Distriktu. Političke stranke, zavisno od vlastite procjene političkog profita, proteste su podržale ili osudile. Supervizor Geri Metjuz i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) smatraju da je štrajk političke prirode. I načelnik policije u Brčkom misli tako. Izborna apelaciona potkomisija skinula je sa poslaničke liste bivšeg gradonačelnika Borka Reljića, člana Demokratskog narodnog saveza, sa obrazloženjem da je učestvovao u organizaciji demonstracija učenika.

Sve je započelo odlukom supervizora Gerija Metjuza od 5. septembra da srpska i bošnjačka djeca u ovoj školskoj godini koriste iste škole u različitim smjenama, uz zadržavanje postojećih nastavnih planova i programa. Iz 'multietničkih škola' izuzeti su učenici hrvatske nacionalnosti, koji i dalje idu u 'svoju' školu u Seonjicima, sjedištu bivše hrvatske opštine Brčko - Ravne.

Sa početkom nastave, roditelji gimnazijalaca srpske nacionalnosti, na opštem roditeljskom sastanku, usprotivili su se odluci da djeca počinju sa nastavom u sedam časova i da je završavaju u 12,30 časova, bez mogućnosti rada u vannastavnim aktivnostima. Održana su tri ovakva sastanka, izabrane delegacije razgovarale su sa gradonačelnikom Kisićemi, resornim šefom odjeljenja za obrazovanje - ali bez rezultata. Na poslednjem opštem roditeljskom sastanku, prvi zamjenik supervizora za Brčko Gerhard Zonthajm, jasno je stavio do znanja roditeljima da je ovakav način srednjoškolskog obrazovanja isključivo politička odluka supervizora Metjuza i da je nije moguće mijenjati.

Roditelje su slijedili učenici obje nacionalnosti. Na školskim tablama i klupama jedni drugima su ostavljali poruke 'Pliva patka, pliva guska, ova zemlja biće turska', 'Srbe na vrbe', 'Osveta će biti bolna i slatka'... Prema riječima jedne profesorice srpske nacionalnosti, koja predaje u Tehničkoj školi (želi da joj se ne pominje ime), poruke koje su pisala bošnjačka djeca 'apsolutno imaju izvorište u starijim glavama, jer to jednostavno učenici tih profila ne mogu napisati'.

Ona tvrdi da je bilo tužno i smiješno gledati kako domari, pred početak nastave između dvije smjene, sa zidova sklanjaju jedna nacionalna obilježja, a postavljaju druga. "To je prividna multietničnost", kaže o ovakvom modelu multietničnosti u obrazovanju ova profesorica.

Dopisivanja preko tabli i klupa eskalirala su u proteste 11. oktobra. U tehničkoj školi 'nepoznati počinioci' su pocijepali i zapalili srpsku zastavu, te oštetili bistu Milana Stjepanovića, po kome škola nosi ime. Odgovor srpske strane stigao je 13. oktobra u večernjim časovima, kada su nepoznati mladići (vjeruje se srpske nacionalnosti) fizički nasrnuli na učenika albanske nacionalnosti Heremana Beljuljija, nanijevši mu povrede sa ogrebotinama u predjelu lica. Neprovjerena vijest da je učenik teže povrijeđen nožem obišla je BiH zahvaljujući elektronskim medijima i uzdrmala duhove.

Učenici bošnjačke nacionalnosti iz ekonomske škole i gimnazije su u ponedeljak, 16. oktobra,u znak protesta odbili da uđu u učionice i uputili se gradom do Tehničke škole, tražeći bolje mjere bezbijednosti. Nastavnici u ovoj školi uspjeli su da veći dio svojih učenika onemoguće da se pridruže demonstrantima. Očevici tvrde da su učenici ulicama uzvikivali parole 'Ovo je Turska', 'Izbjeglice, idite u Srbiju', 'Srbe u Brku' (rijeka u Brčkom).

Odgovor đaka srpske nacionalnosti stigao je sutradan. Više od 500 učenika Tehničke škole, poslije drugog časa, krenuli su kroz grad do Ekonomske i Gimnazije, uzvikujući 'Turke u Luku', 'Ovo je Srbija', 'Sveti Sava'... Pridružili su im se i učenici Gimnazije i Ekonomske škole, tako da je na ulicama bilo oko 1000 učenika. Razbijena su dva izloga i oštećena tri automobila čiji su vlasnici Bošnjaci.

Rješenje za obustavu protesta poslanici Skupštine distrikta našli su u prekidu nastave. Pokazalo se da je ovakva mjera efikasna. Srednjoškolci do danas nisu krenuli u škole, a po poslednjim najavama, početak nastave može se očekivati u prvoj nedjelji poslije izbora (11. novembar).

Hroničari zbivanja u Brčkom kažu da nastavnici srpske nacionalnosti ćute. Oni su i u protestima ostali neutralni. Objašnjenje je, tvrde, u činjenici da su im plate pristojne (1.500 KM) i da strahuju da bi svako bavljenje politikom vodilo gubitku posla.

Poruku demonstrantima poslao je Munib Jusufović, potpredsjednik Narodne skupštine RS i lider Opštinskog odbora Stranke za BiH u Brčkom: "Svi koji ne žele ovakvo rješenje u obrazovanju mogu slobodno promijeniti grad, pa neka tamo biraju škole koje će pohađati". Naravno, poruka je bila namijenjena srednjoškolcima srpske nacionalnosti, koji su tražili odvojene škole po ugledu na Hrvate.

Jedan od roditelja, koji je svakodnevno na pristojnoj udaljenosti pratio svog sina na demostracijama, (kaže, iz straha da se djetetu nešto ne desi) misli da i u srednjim školama treba primijeniti rješenje iz osnovnih škola. "Tami nema nikakvih problema, jer ko hoće da se 'multietnički obrazuje', ima Petu osnovnu školu", objašnjava i pita zašto tako nije i u srednjim školama. Isto misli i Petar B., izbjeglica iz Banovića i negoduje što odrasli svoje probleme prebacuju na djecu.

Mirsad I., povratnik u Brčko, smatra da školski prostor treba da bude dostupan svoj djeci na ravnopravnim osnovama. "Valjda je normalno da se djeca druže. Škola je pravo mjesto za to. Oni koji kažu da je rano, nemaju pravo. Bolje se sa problemom suočiti ranije, jer će ranije biti riješen", kaže Mirsad. O parolama učenika misli da 'loše zvuče, ali da se sve može riješiti upornim radom roditelja i profesora'.

Komisija za obrazovanje u Prelaznoj skupštini Brčko distrikta, u kojoj sjede po dva Srbina, Bošnjaka i Hrvata, objelodanila je da je 'usaglasila program mjera za rješenje nastalog stanja u srednjem obrazovanju'. Komisija predlaže supervizoru preuzimanje tri nastavna plana i programa za srednje škole, planiranje jednog školskog objekta za eksperimentalnu multietničku nastavu iz posebnih oblasti i korišćenje u školama isključivo obilježja BiH i Brčko distrikta.

Da li je to i mišljenje roditelja, profesora i učenika? Odluka je u rukama supervizora Gerija Metjuza.

Marko Draganić (AIM)