Jedan novi Balkan

Samit predsjednika drzava i vlada zemalja jugoistocne Evrope odrzan u Skoplju 25. oktobra imao je neformalan karakter. Uprkos tome, mnogi vjeruju, njegovi ucesnici mozda ponajvise, da je postavio temeljac jedne nove balkanske arhitekture.

AIM Skopje, 26.10.2000

U glavnom gradu Makedonije, u elitnom hotelu "Aleksandar Palace" odrzan je neformalni sastanak shefova drzava i vlada zemalja koje se u novijoj politickoj geografiji sve cesce nazivaju "zapadni Balkan". Oci u oci nasli su se predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Vojislav Kostunica, predsjednik Bugarske Petar, Stojanov, predsjednik Albanije Rexhep Meidani, rumunski predsjednik Emil Constantinescu i domacin Boris Trajkovski kao i premijeri Grcke i Turske Simitis i Exhevit. U svojstvu posmatraca prisustvovali su predsjedavajuci Predsjednistva Bosne i Hercegovine Zivko Radisic te hrvatdski vice--premijer Goran Granic. Citav skup budnim okom su pratili komesar za spoljnu politiku i bezbjednost Evropske unije Javier Solana, koordinator Pakta stabilnosti Bodo Hombach a, na opste iznenadjenje prisutnih, svratio je i americki ambasador u Ujedinjenim nacijama Richard Holbrooke da bi se sastao s Kostunicom.

Samit je odrzan na ideju zemlje-domacina Makedonije, mada je inicijativu na samitu Evropske unije nedavno u Biarritzu promovisao grcki premijer Kostas Simitis. Domacini su bili prilicno iznenadjeni s kakvom lakocom su ucesnici prihvatili poziv da se okupe. Doduse, prosle nedjelje je bilo nesto natezanja oko dolaska nekog iz albanskog drzavnog vrha zbog nesklonosti da se nadju za istim stolom s novim predsjednikom Savezne Republike Jugoslavije Vojislavom Kostunicom. Najzad je zapadna diplomatija, kako se pretpostavlja, ostvarila onaj presudni uticaj na smeksavanju Albanaca; doputovao je predsjednik Rexhep Meidani. Makedonska javnost je nevoljko primila otkazivanje ucesca u posljednji cas hrvatskog predsjednika Stipe Mesica - zamijenice ga vice-premijer Goran Granic.

U diplomatskim krugovima je isticano da je skopski skup zapravo generalna proba uoci zagrebackog samita zemalja jugoistoka Evrope s predstavnicima Evropske unije 24. novembra. Ili, kako se slikovito izrazio jedan komentator: "generalna proba na kojoj ce se predstavnici medjunarodne zajednice uvjeriti, znaju li poslije promjena u Jugoslaviji slozno pjevati u istom horu". Skup je svakako po mnogo cemu ipak bio debitantski: Kostunici je ovo bio prvi regionalni skup na kojem je nastupio a ujedno i prva posjeta shefa SR Jugoslavije Makedoniji; ovo posljednje se moze primjeniti i za premijera Grcke Simitisa. Za isti sto su sjeli nikad dovoljno uzajamno prijateljski raspolozeni predsjednici vlada Grcke i Turske Simitis i Exhevit,vjecito nepovjerljivi Bugarin i Makedonac - Trajkovski i Stojanov.....

Samit je odrzan iza zatvorenih vrata te se nesto vise od 300 novinara moralo zadovoljiti pisanim izlaganjima sto u im ih dostavljale pres-sluzbe shefova delegacija te brifinzima. Cak je i uobicajena inauguralna sjednica uz kratko obracanje predsjednika Makedonije Borisa Trajkovskog bila nedostupna novinarima u provizornom pres-centru te su obicni gledaoci televizije bili u prednosti.

Otvarajuci samit predsjednik Trajkovski je rekao da pred zemljama regiona stoje pitanja povezana s definisanjem zajednicke vizije razvoja. Svaka zemlja jugoistocne Evrope treba gledati u buducnost s novim vizijama i idejama. "Uvjeren sam da ovaj samit otvara jednu novu eru u nasim odnosima,nasoj buducoj saradnji. Zaista sam vrlo sretan sto danas na jednom mjestu,ovdje u nasoj zemlji u Skoplju, imamo na okupu lidere iz citavog regiona. To je znacajan pozitivan dogadjaj poslije promjena u Saveznoj Republici Jugoslaviji koje pozdravljamo" rekao je Trajkovski. Izrazio je nadu da ce susreti i razgovori ojacati povjerenje i odnose medju zemljama u ovom dijelu Evrope u cilju stvaranja dobrosusjedskih odnosa no i transformacije regiona u odnosu na mir, bezbjednost i saradnju.

Koordinator Pakta stabilnosti Bodo Hombach u svom obracanju skupu objavio je da ce SR Jugoslavija biti primljena u punopravno clanstvo Pakta vec narednog dana, 26. oktobra, na sastanku u Bukurestu. Izlaganje koordinatora Pakta stabilnosti Bode Hombacha bilo je intonirano tako da svaku zemlju regiona uvjeri da nema razloga za strahovanje da ce biti ostecena na racun SRJ.

U svom izlaganju na samitu predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Kostunica je pored ostalog naglasio: "Na putu naseg povratka u Evropu i svijet, kljucna stanica je jugoistocna Evropa, znaci Balkan. Ono najlosije je iza nas. Sad nam predstoji tezak posao na rekonstrukciji zemlje, redefinisanju odnosa izmedju Srbije i Crne Gore, regulisanju statusa Kosova u skladu s Rezolucijom 1244 i nase uclanjenje u Ujedinjene nacije i druge medjunarodne institucije."

Komesar Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Javier Solana je izrazio zelju da se licno uvjeri, kako rece, "kako se odvija saradnja na ovom neformalnom samitu na kojem se ne donose odluke vec se proslavlja cinjenica sto je Balkan kompletan ali se razgovara i o predstojecem susretu Evropske unije i balkanskih zemalja u Zagrebu." Donekle disonantno usred pohvala promjenama u Beogradu je zazvucalo jedino izlaganje albanskog predsjednika Rexhepa Mejdanija koji je zatrazio da Jugoslavija javno osudi rezim Slobodana Milosevica, da se izvini za ratne zlocine i da se izjasni o statusu Kosova na principima samoopredjeljenja. Eksplicitno se zalozio za provodjenje referenduma o nezavisnosti Kosova. Premijer Grcke Kostas Simitis je zahvalio domacinima sto su za tako kratko vrijeme i na tako uspjesan nacin, u susret zvanicnom Samitu s Evropskom unijom, iduceg mjeseca u Zagrebu, pokazali na djelu vrijednost dijaloga za rjesavanje najtezih problema u regionu i podvukao da bez stabilnosti i demokratije nece biti moguc zeljeni ekonomski napredak. Njegov kolega iz Turske Bulent Exhevit se zalozio za cjelovito a ne jednostrano, rjesavanje aktuelnih medjusobnih problema dvije zemlje umjesto u evropskim sudnicama, za zelenim stolom.

Na zavrsetku samita njegovi ucesnici su odrzali pres-konferenciju. Kako se moglo i ocekivati, najvise interesa kod novinara izazvalo je prisustvo predsjednika SR Jugoslavije Vojislava Kostunice. Odgovarajuci na pitanje o buducoj saradnji s Bosnom, Hrvatskom i drugim susjedima, Kostunica je rekao da ce prvi korak biti regulisanje diplomatskih odnosa a i ovaj samit je korak u pravcu normalizacije odnosa. Zamoljen da se izjasni, da li ce priznati rezultate izbora na Kosovu, Kostunica je napomenuo da se izbori ne odrzavaju pod povoljnim okolnostima. "Izbori bi mogli biti monoetnicki i bilo bi dobro da su bili odlozeni" misli Kostunica. Ipak, oni su cinjenica. Malo poslovicnog varnicenja bilo je u odgovoru na pitanje grckog novinara o odnosima Atina-Ankara no ipak su se i Simitis i Echevit slozili da je dijalog jedini nacin za prevladavanje problema.

Konferencija je zavrsena usvajanjem zajednicke izjave. U njoj je pozdravljen povratak SR Jugoslavije medju zemlje jugoistocne Evrope. Naglasen je i princip jednakosti i nediskriminacije svijh drzava nasljednica bivse Jugoslavije. Izrazen je principijelan stav za primjenu svih relevantnih rezolucija svjetske organizacije. Time je izbjegnuto pominjanje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti oko cijegh tumacenja bi bar dvije zemlje-ucesnice - Albanija i SR Jugoslavija - mogle imati razlicita gledista. Redovni balkanski samit odrzace se u februaru naredne godine opet u Skoplju. Na marginama konferencije odrzano je mnostvo bilateralnih susreta, fudbalskim rjecnikom receno: "svak sa svakim". Jugoslovenski predsjednik Vojislav Kostunica kao "zvijezda" samita je imao susrete s predsjednicima Bugarske, Rumunije i Bosne i Hercegovine. Takodje, sastao se s komesarom za spoljnu politiku i bezbjednost Evropske unije Javierom Solanom. Ipak, ostala je i jedna sjenka: ni pored svih nagovaranja nije doslo do susreta predsjednika SRJ s albanskim predsjednikom Rexhepom Mejdanijem. Predsjednik SRJ je rekao da je vec zajednickim prisustvom na konferenciji svaki ucesnik ucinio izvjesni kompromis,dok je Meidani novinare uputio da pazljivije procitaju njegovo izlaganje.

Novinari su zakljucili da je najzanimljiviji dio samita uslijedio zapravo nakon njegovog zvanicnog zavrsetka. Doslo je do nekoliko zanimljivih susreta medju ucesnicima: sastali su se makedonski premijer Ljubco Georgievski i njegov grcki kolega Kostas Simitis, predsjednici Makedonije i SR Jugoslavije Trajkovski i Kostunica, ali svakako je najvise paznje privukao sastanak "iza zatvorenih vrata" novog predsjednika SRJ s americkim ambasadorom pri Ujedinjenim nacijama Richardom Holbrookeom. U americkim iplomatskim krugovima uoci tog susreta je potvrdjeno da je inicijativa potekla iz Washingtona. Prvobitno je bilo predvidjeno da ce sagovornici voditi dijalog pola sata, medjutim novinari su cekali skoro tri puta duze. Trud im je bio nagradjen jer su i Holbrooke i Kostunica pristali da daju krace izjave. Sagovornici su se slozili da se ne slazu po brojnim pitanjima. Kako rece predsjednik SR Jugoslavije: "dosadno je ako se ljudi uvijek slazu i ako nema nesuglasica".

Na obezbjedjenu skupa su angazovane jace snage bezbjednosti nego u vrijeme posjete americkog predsjednika Bila Clintona u ljeto prosle godine. Gradjani su uoci skupa zamoljeni da se uzdrze od koristenja motornih vozila narocito na dionicama kojim ce proci ucesnici konferencije. I pored toga, saobracajni haos se nije mogao izbjeci.

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC