Šminkanje Ustava RH

Aim, Zagreb, 10.10.2000.

Iako je vladajuća koalicija još u predizborno vrijeme, krajem prošle godine, najavljivala nužnost promjene Ustava Republike Hrvatske te govorila kako je za to potrebno "svega nekoliko dana", nacrt izmjena Ustava tek je prije nekoliko dana upućen u saborsku raspravu. No, već i prvi istupi predsjednika klubova parlamentarnih stranaka pokazali su kako su ljetošnje izjave o visokom stupnju usuglašenosti stavova tek puka iluzija. Iako se načelno svi slažu što je potrebno mijenjati, skoro da ne postoji jedinstven stav koje je rješenje najbolje i koje bi trebalo izabrati. Veliko neslaganje o predloženim ustavnim promjenama sada je ponovo izbilo na vidjelo, još jednom zahvaljujući najviše HSLS-u i njegovom predsjedniku Draženu Budiši, koji je svojim stavovima oduševio oporbeni HDZ, ali i podmetnuo nogu koalicijskom partneru SDP-u te najviše samom premijeru Ivici Račanu. Pojedini analitičari čak su se pobojali mogućnosti da zbog eventualnog neuspjeha ustavnih promjena Vlada na kraju podnese ostavku.

Najvažnije promjene tiču se postizanja čistih odnosa između različitih oblika vlasti u sustavu diobe vlasti, transformacije polupredsjedničkog u parlamentarni sustav i uređenje odnosa unutar sudbene vlasti. Dosadašnji je Ustav u posljednjih deset godina omogućio apsolutnu dominaciju izvršne vlasti, a osobito predsjednika republike u odnosu na zakonodavnu, što se sada treba promijeniti. Ustavnim promjenama želi se na horizontalnoj i vertikalnoj liniji postići veći stupanj usuglašenosti, a istodobno i razdvojenosti nadležnosti između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti kao i izraza državne vlasti u odnosu na jedinice lokalne samouprave. "Izvorišne odredbe Ustava ne mijenjaju se, a ne mijenjaju se ni odredbe o udruživanju i razdruživanju Hrvatske te temeljna pitanja vezana za ljudska prava i slobode. Ovo je dorada, a ne promjena ustava", tvrdi Mate Arlović, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politička pitanja. Ipak, Klub zastupnika nacionalnih manjina te Klub IDS-a zatražili su da u preambulu Ustava uđu Bošnjaci i Slovenci.

Međutim, Vladimir Šeks je u ime Kluba zastupnika HDZ-a rekao kako se iznose netočni razlozi promjene Ustava. On tvrdo kako u dosadašnjem polupredsjedničkom sustavu nije bila zanemarena dioba vlasti. Osim toga, Šeks se usprotivio i uvođenju pojma regionalne samouprave, kao i predloženom smanjenju djelokruga Županijskog doma te kritizirao predložene odredbe o raspuštanju Zastupničkoga doma. Šeks, naime, smatra kako se kriza vlade može riješiti bez raspisivanja prijevremenih izbora i raspuštanja Zastupničkoga doma. On se zalaže za primjenu "konstruktivnog nepovjerenja", odnosno da se u slučaju ostavke ili izglasavanja nepovjerenja Vladi ili premijeru kriza riješi u Zastupničkom domu izborom novog mandatara, čime bi se izbjeglo brzo raspuštanje parlamenta i raspisivanje prijevremenih izbora, videći u tim odredbama mogućnost realizacije samovolje pojedinca.

To, ujedno i najspornije pitanje - pitanje ovlasti predsjednika Republike da raspusti Zastupnički dom Sabora na prijedlog premijera i raspiše nove izbore, kritizirao je i Dražen Budiša iznoseći stav Kluba zastupnika HSLS-a. On je izjavio kako u HSLS-u smatraju da Vlada mora imati pravo predlagati šefu države da raspusti Sabor, ali u tom slučaju u Ustavu moraju biti navedene konkretne okolnosti u kojima se to može dogoditi. Ovo je bilo pitanje oko kojega su se stranke šestorke odavno bile usuglasile na konzultacijama, ali dolaskom ove teme na saborsku raspravu, Budiša je odstupio od dogovora. No, Budišinim se liberalima nije svidjelo ni definiranje lokalne, područne i regionalne samouprave jer smatraju kako se ne smije dogoditi da neka lokalna zajednica u budućnosti nastupi kao paradržava.

Klub IDS-a zadovoljan je rješenjem po kojem Hrvatska vojska bez izričitog dopuštenja Sabora može samo u slučaju međunarodnih vojnih vježbi i sudjelovanja u operacijama međunarodnih humanitarnih organizacija napustiti prostor Republike Hrvatske. U protivnom, samo Sabor može odlučiti o tome da vojska prijeđe državne granice, pa čak i ako se radi o sudjelovanju u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda. U HDZ-u pak smatraju da vojska za prelazak granice uvijek treba dobiti dopuštenje Sabora, što mnogi zastupnici ocjenjuju krajnje ciničnim s obzirom na ulogu koju su pripadnici hrvatskih postrojbi imali u Bosni i Hercegovini tijekom hrvatsko-bošnjačkoga rata, i to baš kada je HDZ imao i većinu u Saboru, a Tuđman, ujedno njihov stranački predsjednik, bio predsjednik države.

Ocjenjujući predložene promjene, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević naglasio je kako je Vlada zadovoljna predloženim promjenama, a osim njih još predlaže da se umjesto sadašnjeg naziva Hrvatski državni sabor uvede naziv Hrvatski sabor, što su stranke šestorke prihvatile, dok HDZ, Demokratski centar i HSP odbacuju, dok HSS ima alternativni prijedlog - Hrvatski narodni sabor. Vlada je prihvatila i prijedlog da se institucije posebnih saborskih povjerenika za obranu i nacionalnu sigurnost te za lokalnu i regionalnu samoupravu uključe u postojeću instituciju Pučkog pravobranitelja, čemu se pak usprotivio IDS smatrajući kako se time stvara paratijelo mimo saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost. Tom se rješenju protivi i dr. Smerdel, smatrajući kako ne vidi zašto bi se povjerenik za obranu i nacionalnu sigurnost vezao uz pučkog pravobranitelja.

Ministar Ivanišević nadalje smatra kako se nije smjela izostaviti ovlast Vlade koja joj omogućava da donosi uredbe sa zakonskom snagom, a predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Luka Trconić preložio je da bi u Ustav trebalo ugraditi razloge za razrješenje sudaca. No, otvorenim je ostalo pitanje hoće li Županijski dom imati veće ovlasti, pa čak i mogućnost suodlučivanja sa Zastupničkim domom, hoće li ostati sa sadašnjim ovlastima ili će biti ukinut, što bi značilo da se nakon isteka mandata sadašnjih zastupnika u Županijskom domu ne bi birali novi jer je taj dom "paratijelo za brigu o stranačkim sudrugovima", kako ga je nazvao Damir Kajin.

Osim svih primjedaba i brojnih nesuglasica unutoč silnim usuglašavanjima, Budiša smatra i kako su izmjene Ustava manje usmjerene prema budućnosti Hrvatske a u većoj mjeri odražavaju aktualni politički trenutak i trenutno vladajuće odnose političkih snaga u državi. S ovim se njegovim stavom slaže veći broj parlamentarnih zastupnika, iako ovo mišljenje nije strano ni Vladi niti predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću, ali istinitim ga smatra i profesor ustavnoga prava na Pravnom Fakultetu u Zagrebu dr. Branko Smerdel. "Kod nas živi mentalitet, bez obzira na to naziva li se on komunistički, nacionalni ili kako drukčije, odnosa prema Ustavu kao sredstvu dnevne politike", izjavio je nedavno dr. Smerdel, naglašavajući kako se Sabor ni sada ne služi svim ovlastima koje ima prema postojećem Ustavu - da kontrolira, poziva na odgovornost, opoziva kada je potrebno i izabire državne dužnosnike, kontrolira izvršenje državnog proračuna, ali i zakonodavstvo.

Za zaključiti je kako je već i prva rasprava o predloženim ustavnim promjenama pokazala potpuno nesuglasje unutar vladajuće koalicije, što će za posljedicu imati teškoće pri izglasavanju istih, iako se išlo na mijenjanje samo onih odredbi oko kojih je unutar šestorke bio (navodno) postignut konsenzus. Izjalovila su se tako nadanja mnogih da su postignuti uvjeti za donošenje "Ustava koji se neće mijenjati svakih nekoliko dana ili kada se promijeni vladajuća garnitura", kako je to svojedobno rekao SDP-ov zastupnik Pavle Kalinić.

Milivoj Đilas