Privatizacija ili likvidacija

Sarajevo Sep 11, 2000

Banjaluka, 11. septembar 2000. (AIM)

Stručni tim Direkcije za privatizacviju RS obećava privođenje kraju procesa privatizacije i izradu privatizacionih programa do 14 septembra. Lista svih preduzeća koja su dostavila programe i idu u vaučer privatizaciju, biće objavljena 16. septenbra. Preduzeća koja do tog termina ne urade programe privatizacije idu u likvidaciju.

Protekle su dvije godine od juna 1998. godine, kada su poslanici Narodne skupštine RS usvojili set zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima. Bilo je to vrijeme priprema za privatizaciju u kome je preduzećima pružena pomoć u izrada početnog bilansa stanja i izradi programa privatizacije, te urađen pregled predhodne vlasničke strukture.

Preduzeća su bila dužna do 31.12.1999. godine dostaviti na odobrenje Direkciji za privatizaciju RS programe privatizacije. Osam mjeseci nakon isteka ovog roka, koji je već bio prolongiran, Direkcija za privatizaciju je primila programe za privatizaciju od 1053 preduzeća.Od toga su za 1.028 preduzeća programi odobreni, a 52 preduzeća su već privatizovana.

Spisak preduzeća koja nisu dostavila programe privatizacije dugo nije bio poznat javnosti. Zvanični podaci su govorili da takvih preduzeća ima i da postoje i objektivni razlozi za kašnjenje. Onda su došla upozorenja i prijetnje kažnjavanjem.

Tek u julu mjesecu objavljena su imena 45 preduzeća od republičkog značaja koja nisu dostavila privatizacione programe. Stručni saradnik u Direkciji Mirjana Šijan kaže da su za 45 odgovornih lica u tim preduzećima podnešene prekršajne prijave Sudovima za prekršaje. Tek nakon toga su pojedina preduzeća sa objavljenog spiska, kao što su Fabrika duvana Banja Luka, ODP "Kurjak" Bijeljina, MTK ODP "Metalomontaža" Kneževo, DP "Kongrap" Lopare, "Park" Mrkonjić Grad, "Ferdšped" Zvornik,ODP "Vitorog" Šipovo i ODP "Stakorina" Čajniče, dostavila uredno urađene programe privatizacije.

Među preduzećima sa objavljenog spiska ima i preduzeća sa kojima nije bilo moguće uspostaviti nikakav kontakt. Mirjana Šijan navodi ODP "Vrbas" iz Banja Luka i "Autopromet Glamoč" iz Banja Luke. "Na telefon firme "Autopromet Glamoč", koji je naznačen na PVC obrascu, niko se ne javlja, zbog čega će stručni tim Direkcije morati otići na naznačenu adresu kako bi utvrdio da li ovo preduzeće uopšte postoji i da li radi", kaže Šijan.

Od 45 firmi koje nije interesovao postupak privatizacije, Direkcija je uspjela da uspostavi kontakt sa 30 i ona uz pomoć stručnih timova Direkcije završavaju izradu privatizacionih programa.

"Glavni problem na koji se preduzeća pozivaju su imovinsko-pravni odnosi

  • nerešeni problemi sa zemljištem koje nije katastarski i gruntovno prevedeno na preduzeća", objašnjava gospođa Šijan. Fabrike postoje godinama, građene su pre 30 i više godina, ali zemljište nije uknjiženo na njih. Najčešće se ono vodi na nekom od fizičkih lica, ili na nekom pravnom licu koje je bilo pravni predhodnik preduzeća koje je gradilo objekte.

Problemi imovinsko-pravnih odnosa su u 90 odsto slučajeva uzroci neblagovremene izrade privatizacionih programa kad se radi o zemljištu na kome su izgrađene fabrike, ili objekti preduzeća. Šef Jedinice za privatizacju u Trebinju Ilinka Unković kaže da ODP "Hepok" iz Berkovića, ODP "Foroteks" iz Bileće i ODP "Planinsko dobro" iz Gacka nisu mogli uraditi privatizacione programe upravo zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Na području Bijeljine interesantan je slučaj preduzeća DP "Razvitak" u Dvorovima. U ovom preduzeću je novembra 1999. godine pokrenut stečajni postupak, koji je okončan 1. juna ove godine imenovanjem novog vršioca dužnosti direktora. Tokom sprovođenja stečajnog postupka nije došlo do likvidacije preduzeća, nego do poravnanja povjerilaca, zbog čega je izrada programa privatizacije objektivno kasnila. Šef jedinice za privatizaciju Bijeljina Vera Tešnjak tvrdi da taj posao danas u završnoj fazi.

Uvidom u spisak preduzeća sa bijeljinskog područja, koja nisu predala privatizacione programe, vidi se da su najbrojnija trgovačka preduzeća. Interesantan je slučaj TP "Progres" Bijeljina. Prije rata ova je firma bila u zajedničkom preduzeću sa firmom "Napredak" i robnom kućom "Pobeda" iz Bijeljine. Pred sam rat, iz jednog preduzeća diobom nastaju tri samostalna preduzeća. Međutim, diobni bilans nikad nije uknjižen, mada je faktički završen. I na ovom području postoji preduzeće za koje se nezna da li postoji. Riječ je o ODJKP "Kongrap" iz Lopare.

Kod preduzeća DP "Intal" iz Milići pojavio se problem osnivačkog uloga, koji još nije definisan. "Direkcija nije u kontaktu sa ovim preduzećem, tako da nemamo podatke dokle se stiglo sa izradom privatizacionog programa", kaže samostalni savetnik Direkcije za privatizaciju RS Mirjana Šijan.

Po svemu sudeći, jedan broj preduzeća će nakon isteka najavljenog roka morati u likvidaciju. Da li je u njima izvršena 'tiha' privatizacija, ili se radi pravnim smetnjama za zakonitu privatizaciju, ostaje da se vidi.

Petra Ivić (AIM)