Zelimo relaksiran zivot i nepodjeljenu Makedoniju

U vrijeme predizbornih aktivnosti politickih partija za lokalne izbore u Makedoniji, top-tema je bila prelazak sest parlamentaraca iz vladajuce partije VMRO-DPMNE u partiju Vistinska (prava) makedonska reformska opcija (VMRO) predvodjenu Borisom Stojmenovim, eks-ministrom finansija u vladi aktuelnog premijera (predsjednika VMRO-DPMNE) Ljubca Georgievskog. Ovakav "transfer" analiticari objasnjavaju na razlicite nacine uz to sto ima I takvih koji tvrde da je to uvod u novi haos u koji ulazi Makedonija kao za stvaranje jos jedne partije na "prosrpskoj" i "antialbanskoj" platformi. O svemu ovome kao i ciljevima i namjerama ove partije, razgovaramo s njenim predsjednikom Borisom Stojmenovim.

AIM Skopje, 07.09.2000

AIM: Gospodine Stojmenov, do nedavno ste bili ministar u vladi Ljubca Georgievskog. Medjutim, ocigledno nezadovoljni vodjenjem drzave, formirali ste svoju partiju u koju je preslo sest poslanika VMRO-DPMNE-a Georgievskog cime ste formirali parlamentarnu grupu. Najavljujete prelazak jos poslanika cime bi vlada izgubila vecinu i pala. Kako cete se odnositi u takvoj pretpostavljenoj situaciji, kakvi su Vasi planovi, u javnosti se govori o tehnickoj, ekspertskoj ili novoj vladi s novom vecinom?

Stojmenov: Moram Vam reci da zelimo da uvedemo nesto novo u politiku. U centru paznje nase partije su drzavni i nacionalni problemi i interesi za Makedoniju jer mislimo da postoje politicke snage iznutra i izvan drzave

koji zele da je destabilizuju i podjele. Makedoniju zelimo ujedinjenu i pomirenu i zato, za razliku od mnogih partija, svoje politicke protivnike ne nazivamo politickim protivnicima vec politickim prijateljima. Pokrenuli smo inicijativu za postizanje nacionalnog konsenzusa medju partijama o odredjenim pitanjima koja su od vitalnog znacenja za opstanak, stabilnost, mir i razvoj Makedonije. Tako cemo odmah i djelovati. Sigurno svaka politicka partija zeli da osvoji vlast a to je politicka provokacija i za nas. U narednom periodu cemo djelovati u zavisnosti od toga, kako ce se odnositi druge partije i s aspekta koji su nacionalni i drzavni interesi. Odmah da kazem da nismo za prijevremene izbore. Polazeci od osnovnih opredjeljenja partije, mozemo saradjivati i sa koalicijom na vlasti, medjutim uslov je da se ona vrati na ona programska opredjeljenja kojim je dobila izbore, zatim ako se vrati na reformski kurs i to istinski, ako poveca sigunost i bezbjednost zemlje, ako krene u jaku bitku sa svercom,

mitom, korupcijom i pljackom. Mislimo da je dio ove vlasti involviran u to. Ako se ne ispune svi ovi uslovi, isli bismo na to da se formira nova vlada s drugim politickim partijama.

AIM: Tehnicka vlada koja ce pripremiti nove izbore?

Stojmenov: Ne, novu vladu, koalicionu, a treca opcija je da se formira ekspertska vlada ili ne znam kako bi se vec ona zvala. No, ona ce, ako se pribjegne ovoj varijanti, trebati pripremiti fer izbore. Tu ne biramo partnere, u obzir dolaze sve partije.

AIM: Da li ove prognoze, stavovi ili opcije prezentirate predstavnicima medjunarodne zajednice u Makedoniji i kako oni reaguju, posebno na varijantu o novoj vladi?

Stojmenov: Ne znam. Njihova reakcija je trenutno takva da zele malo da nas osmatraju posto smo nova partija i predstavljamo iznenadjenje, narocito zato sto smo postali relevantan politicki faktor. Vise zele da slusaju i da razgovaraju. Ocekujem da ce malo-pomalo poceti saopstavati svoja gledista o nasim opredjeljenjima. Moj je utisak da nisu za prijevremene parlamentarne izbore. Sto se tice drugih opcija, mislim da nisu protiv. Ponavljam: ovo je moj utisak sto ne znaci da je tacan.

AIM: Premijer Georgievski preko medija je optuzio poslanike koji su presli u Vasu partiju da svoje nezadovoljstvo zasnivaju na antialbanskom raspolozenju. Je li ovo tacno i kako ce Vasa partija djelovati u odnosu na albanske faktore u Makedoniji?

Stojmenov: Te crno-bijele podjele je nadvladala DPMNE, partija kod koje je bilo albanofobije a ne pak mi. tako da, ako o nekom pitanju imate razlicit stav, ne znaci da ste albanofobicni. Sta bi bilo ako se slozite sa svim onim sto postavljaju Albanci ili druge etnicke grupe u Makedoniji? Pitanja se

rjesavaju razgovorima, pregovorima i dogovorima. Principijelno smo da razgovaramo, pregovaramo i sporazumijemo se s Albancima u interesu stabilnosti, integriteta, ocuvanja suvereniteta. Cilj je da se stvori jedan relaksiran zivot i da se sprijeci podjela Makedonije.

AIM: Zakljucujem da ste za komunikaciju. Da li to znaci da biste prihvatili i vladu u kojoj bi ucestvovala relevantna albanska snaga u Makedoniji?

Stojmenov: Sigurno. U tom pogledu nemamo rezervi. Stavise, bili bismo u koaliciji s bilo kojom albanskom partijom, i sa Partijom za demokratski prosperitet i s Demokratskom partijom Albanaca. Zelimo da razgovaramo sa svim politickim subjektima kad je rijec o Makedoniji. A rijec je o Makedoniji kad se govori o etnickom problemu, etnickim odnosima. To je krucijalno pitanje od nacionalnog i drzavnog interesa. Ako se postigne nacionalni konsenzus po tom pitanju, tada ce sve politicke partije sebi olaksati posao, tad nece biti albanofobije.

AIM: Na cemu zasnivate svoje ocjene da su ugrozene temeljne vrijednosti Makedonije?

Stojmenov: Tu se radi o vise pitanja. Ima snaga u Makedoniji koje zele podjelu drzave. Ako se zemlja podjeli, to moze biti faktor za nestabilnost u regionu a za nas, ne samo patriotskih nego i ljudski, interes jeste da zemlja ostane citava. Drugo pitanje se odnosi na spoljnu politiku. Mora postojati konsenzus oko politike prema susjedima sto je jedno od najvaznijih pitanja jer se odrazava i na unutrasnje odnose u Makedoniji. Moram ovo prakticno elaborirati: VMRO-DPMNE je imao programsko opredjeljenje da ima pozitivne ili bliske odnose sa svim susjedima. U prakticiranju vlasti nije se drzao ovog programskog opredjeljenja. To se odnosi i na druge koalicione partnere. Pravi se razlika medju pojedinim susjedima. Sigurno nismo za nacin na koji praktikuje vlast Milosevic i mislimo da tamo treba postojati demokratska vlast. Medjutim, to ne znaci da trebamo imati lose odnose sa Srbijom kao drzavom ili srpskim ili crnogorskim narodom.

AIM: Znaci li to da uvazavate princip ekvidistance koji je promovisao eks-predsjednik Kiro gligorov?

Stojmenov: Ne, naprotiv. Bliski odnosi. Zelim da kazem da mora postojati

konsenzus a to ce stabilizovati Makedoniju, omoguciti joj razvoj. Prestace svadje medju politickim partijama.

AIM: kakva je bila orijentacija VMRO-a o kljucnim pitanjima spoljne politike - priblizavanju EU i NATO-u?

Stojmenov: Politicke partije imaju konsenzus o Makedoniji u NATO-u i Evropskoj uniji. To smo prihvatili, toj zacrtano u nasem programu. Tu nema razlike s drugim partijama. Medjutim, nezavisno od toga, nasa saradnja se ostvaruje i s drugim zemljama. Znaci, zelimo bliske odnose i sa Rusijom iz razloga sto je ta zemlja bila jedan od nasih najvecih ekonomskih partnera. U jednom periodu 50% makedonske proizvodnje izvozili smo u Rusiju te mislim da je saradnja neophodna.

AIM: Nakon Vaseg izlazenja iz VMRO-DPMNE i islaska sestorice poslanika bili ste suoceni sa snaznim pritiscima. Kuce nekoliko poslanika bile su kamenovane od strane simpatizera VMRO-DPMNE. Cak je bilo i pucnjave. Kako objasnjavate ove dogadjaje?

Stojmenov: Ovi brutalni napadi koji su izvrseni na nase poslanike unistavanjem njihove imovine i ugrozavanjem njihovih zivota i zivota njihovih porodica neko je zelio objasniti rekavsi da se radi o spontanom

revoltu clanova VMRO-DPMNE. ne vjerujem u to. To je bila organizovana i sinhronizovana akcija i to od strane celnih ljudi VMRO-DPMNE. Mislim da to nije slucajno. Prvo, to su bile mase. Sada se organizovani pritisci nastavljaju na mene i druge rukovodioce VMRO. Montiraju se procesi. sire se neistine, otpusta se s posla velik broj ljudi koji su nasi simpatizeri koji su se izjasnili da su s nama. Mislim da proces prijetnji, maltretiranja produzava no ne vise toliko transparentno vec pojedinacno. Sve to nije dobro za demokratiju u Makedoniji. Motiv sto su poslanici i mnogi drugi napustili VMRO-DPMNE nije nista drugo osim sto ova partija nije ispunila programska opredjeljenja i izborna obecanja iz 1998. Ucinili smo sve napore i preduzeli smo sve mjere da ne izlazimo iz partije zato jer smo zeljeli da djelujemo, ako nista drugo, bar frakcijski. Ali sve to je bilo odbaceno tako sto je cin napustanja VMRO-DPMNE iznudjen cin a ne, u krajnjoj liniji, zelja za djelovanjem u novoj partiji. Stoga, 80% programskih opredjeljenja VMRO-a i VMRO-DPMNE su slicna ili ista.

AIM Skoplje

VALENTIN NESOVSKI