Politička bura zbog “Akor”-a

Nova privatizaciona afera u Crnoj Gori

Ugovor koji su potpisali predstavnici Vlade Crne Gore sa francuskom firmom "Akor" o upravljanju nad šest najatraktivnijh hotela na Crnogorskom primorju, prerasta u veliki političko-ekonomski skandal

AIM Podgorica, 29.08.2000. godina

Kada je početkom avgusta ministar turizma Vladimir Mitrović u Parizu potpisao pola godine ranije najavljivani ugovor sa poznatom francuskom firmom "Akor" kojoj su na upravljanje u narednih 15 godina predati najreprezentativniji hoteli na crnogorskoj obali krenula je žučna polemika u javnosti. Sve je počelo objavljivanjem informacije da je Upravni odbor "Budvanske rivijere", čija tri hotela su obuhvaćena ugovorom sa Francuzima, odbio prihvatanje već ugovorenog posla sa obrazloženjem da je "ugovor štetan po ovo turističko preduzeće i da ga uvodi u nove finansijske teškoće".

Gotovo mjesec dana nakon toga, i pored svih ubjeđivanja koja su dolazila iz najviših državnih krugova, da je sklopljeni ugovor dobar i da ga treba prihvatiti, budvanski hotelijeri ostaju pri svome. Međutim, protivnika potpisanog ugovora je svakim danom sve više. Nakon "Udruženja za vraćanje i zaštitu privatne svojine" koje tvrdi da Vlada trguje sa nacionalizovanom imovinom koja treba da bude vraćena nakon usvajanja Zakona o restituciji, oglasili su se i pojedini Opštinski odbori stranaka na vlasti.

Opštinski odbor DPS-a Budva je podržao stav "Budvanske rivijere" o neprihvatanju potpisanog ugovora. Zanimljivo je, da je ovo prvi put da se jedan opštinski odbor DPS-a usprotivi poslu iza kojeg stoji Vlada. Budvani su otišli i korak dalje tvrdeći da "određeni poslovi iz nadležnosti republičkih organa treba da se vrate lokalnoj upravi", pri tome direktno optužujući Vladu formiranu upravo iz redova njihove partije: "da se privatizacija u turističkoj privredi odvija usporeno i sa problemima".

I njihov koalicioni partner, Opštinski odbor Narodne stranke Budve dao je podršku rukovodstvu "Budvanske rivijere" sa obrazloženjem da je sklopljeni posao sa Francuzima štetan za razvoj turističke privrede u njihovom gradu. Zakazana je i vanredna sjednica Skupštine opštine Budva na kojoj će se raspravljati o ovoj temi.

Sindikat "Budvanske rivijere" takođe je stao na stranu rukovodstva njihovog preduzeća i zatražio promjenu ugovora. Zamjerke koje sindikat ima na ugovor uglavnom se odnose na status radnika koji bi, po njihovim tvrdnjama, ukoliko dođe do realizacije posla sa "Akorom" ostao nedefinisan. "Dalji opstanak firme dovodi se u pitanje jer kredit stranog investitora pada 'Budvanskoj rivijeri' na teret, a nije ni predviđena odgovornost i poslovni rizik 'Akora', nije riješeno osiguranje profita, plate radnika, primanja menadžerskog tima, a otpuštanje radnika slobodna je procijena menadžera" - tvrde budvanski sindikalci.

Međutim, i pored svih osporavanja potpisanog ugovora predstavnici Vlade Crne Gore nastavljaju započeti posao. Protekle nedjelje ugostili su predstavnike izraelske firme "Timor" koja treba da obezbijedi 51 milion DEM potrebnih za rekonstrukciju šest primorskih hotela, kako je to ugovorom sa "Akorom" predviđeno. Međutim, osim samog naziva firme i zemlje iz koje dolaze njeni predstavnici crnogorskoj javnosti ni{ta drugo nije poznato.

Kako će se spor, za koji mnogi tvrde da je, u stvari, sukob interesa u samom vrhu vladajuće DPS, razriješiti još nije izvjesno. Očigledno je da je on mogao biti riješen prije konačnog potpisivanja ugovora sa Francuzima pošto je stav rukovodstva "Budvanske rivijere" bio poznat i prije izbijanja afere.

Većinski vlasnik HTP "Budvanska rivijera" je država čiji su predstavnici u Upravnom odboru glasali protiv potpisanog ugovora sa "Akorom". I pored toga što nijesu ispoštovali stav svojih poslodavaca, državnih fondova koje zastupaju, oni nijesu smijenjeni. Činom njihovog razriješenja i postavljanjem novih članova u Upravni odbor koji bi glasali za prihvatanje ugovora spor bi bio rije{en. Ipak, o takvoj soluciji niko, barem javno, ne govori. Upućeni u čitavu aferu tvrde da bi takav pokušaj razriješenja spora izazvao mnogo dublje sukobe unutar DPS-a i uzdrmao sami državni vrh, pogotovo kada se uzme u obzir i činjenica da je predsjednik Upravnog odbora "Budvanske rivijere" Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a i predsjednik Skupštine Crne Gore.

S druge strane, pravnici koji prate sukob na relaciji Budva - Podgorica tvrde da bi HTP "Budvanska rivijera" mogla potražiti pravdu na sudu i osporiti legitimitet ministra turizma i Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore koji su vodili pregovore i potpisali ugovor. Naime, prema tvrdnjama pravnika niko osim rukovodstva HTP-a nije imao pravo da ulazi u bilo kakve poslovne aran`mane. Ali ni ova solucija se od strane budvanskih hotelijera javno ne pominje.

Velibor Zolak, direktor Turističke organizacije Crne Gore tvrdi da ključno pitanje razvoja crnogorskog turizma nije ugovor sa "Akorom" već politička i ekonomska situacija u Crnoj Gori. "Šta }e da radi menadžer 'Akora' kad vojska izađe na ulice a strani turista i pored svjetskog menadžmenta nema vode u svojoj sobi?"

• pita Zolak koji se priključuje protivnicima ugovorenog posla. S druge strane, pomoćnik ministra turizma i jedan od pregovarača sa Francuzima, Dragan Ivančević, tvrdi da "u Crnu Goru više povjerenja imaju strani investitori nego oni koje država plaća".

Kako će se spor Vlade i Budvana razriješiti veliko je pitanje. Međutim, ono što intrigira je činjenica da se potpisani ugovor sa Francuzima drži u strogoj tajnosti. Učesnici u pregovorima sa Francuzima tvrde da bi predočavanje ugovora javnosti u Crnoj Gori bilo neprofesionalno i neodgovorno prema stranim partnerima. Zanemaruju, izgleda, činjenicu da postoji i crnogorska javnost i da se ovim ugovorom tretira državna imovina. Savjet za privatizaciju, koji je nosioc čitavog posla sa Francuzima je prilikom osnivanja 'obećao' da će sve poslove raditi - javno i transparentno što ne odgovara trenutnom stanju gdje javnost samo putem polemika 'zaraćenih strana' saznaje pojedinosti. "Skrivanje ovakvih dokumenata o poslu sa državnom imovinom je u svakoj pravnoj državi kriminalni akt", kaže Nebojša Medojević član G-17. Međutim, ovakav postupak ne iznenađuje kada se ima u vidu da ni jedan ugovor o privatizaciji koji je do sada potpisan nije došao u javnost.

Početkom jula, kada je Savjet za privatizaciju prvi put objelodanio da se vode opsežni pregovori sa francuskom firmom "Akor" oko preuzimanja "Svetog Stefana", "Maestrala", "Miločera", "Kraljičine pla`e", "Fjorda" i "Plaže" koji slove za najatraktivnije hotele na crnogorskom primorju, ispostavilo se da direktori ovih hotela predvi|enih za strano upravljanje nijesu ni{ta znali o tom poslu. Niko od direktora nije htio zvanično da govori o tome tvrdivši da je jedina informacija vezana za Vladine planove sa hotelima kojima upravljaju stigla do njih iz dnevnih novina. Tada se već moglo naslutiti da ni ovaj posao Savjeta za privatizaciju neće proći bez burne polemike u javnosti i osporavanja. Izgleda da je pored svih principa koje je propisao Savjet za privatizaciju - o zakonitosti, transparentnosti, javnosti, pravičnosti, ekonomske koisti, ostvaren samo onaj posljednji - brzina.

Da je rađeno na brzinu, bez predhodnog usagla{avanja stavova svih koji su profesionalno umiješani u ovaj posao sada je sasvim izvjesno. Pitanje je zašto se prije izlaska sa ponudom hotela na svjetsko tržište nijesu rješavala akutna pitanja u sopstvenim redovima koja su dobro poznata. Da li se moglo spriječiti stvaranje loše slike o crnogorskoj privredi kod stranih investitora i izbjeći loš imidž koji je sada već sasvim izvjestan?

Proteklih dana u javnosti se pojavila i informacija da Francuzi odustaju od potpisanog ugovora zbog skandala koji je nastao nakon najavljenog posla Vlade Crne Gore. Međutim, Dragan Ivančević, pomoćnik ministra turizma, negirao je da može doći do raskida ugovora priznajući da je "ugovor zasigurno dosta ugrožen i uzdrman ovakvim načinom ponašanja određenih struktura u Crnoj Gori".

Ostaje pitanje zašto, i nakon svih polemika i otpora koje je u Crnoj Gori izazvao ugovor, "Akor" koji slovi za ozbiljnu svjetsku kompaniju koja u svom lancu ima 3.600 hotela ostaje zainteresovan (ako je to zaista tačno) za šest hotela na crnogorskom primorju. Odgovor na to vjerovatno stoji u ugovoru koji je dobro skriven od očiju javnosti.

Marijana KADIĆ (AIM)