Vlada RS i ekonomska kriza

Banjaluka, 21. avgust 2000. (AIM)

BiH se nalazi u ozbiljnoj finansijskoj krizi i mora da preduzme hitne mjere, jer su oba entiteta, zbog deficita u svojim budžetima, vrlo blizu bankrota, izjavio je nedavno direktor Misije Svjetske banke u BiH Džozef Ingram. Time je Ingram objelodanio već poznatu činjenicu, koju su zvaničnici RS uporno negirali, da se sadašnji, nazovi privredni uspjeh, u BiH zasniva na tuđim parama i donatorskoj ekonomiji.

Deficit u budžetu Republici Srpskoj (RS) sada iznosi 200 miliona KM, a u Federaciji BIH 140 miliona, precizirao je Ingram. Šef Misije MMF-a u BiH Bruno de Šacen je ocijenio da je glavni uzrok ovako velikog deficita u budžetima, izbjegavanje plaćanja poreza raznih vrsta. I to još uvijek nije ono najgore. Ova situacija bi se mogla još pogoršati tako da bi 'prestale isplate za penzionere, za radnike na čekanju i plate za vladine službenike', upozorio je Ingram.

Do svega toga moglo bi doći već prije novembarskih izbora, što je dramatično upozorenje za vladajuću strukturu u RS da nešto hitno preduzme.Prema statističkim pokazateljima,koji se odnose na industrijsku proizvodnju, stiče se utisak da se u RS ne proizvodi gotovo ništa. Što se tiče cijena, situacija je katastrofalna, jer su se cijene od februara

1. do decemnra 1999.godine povećale za gotovo 100 odsto.

Ove činjenice, kao ni izvještaj CAFAO, po kome RS samo zbog nenaplaćivanja poreza na cigarete gubi 200 miliona KM, ili izjava američkog ambasadora Džejmsa Perdjua u američkom Kongresu, kako utajama poreza RS gubi 136 miliona dolara, nisu zabrinule Vladu RS koliko upozorenje međunarodnih zvaničnika o uskraćivanju pomoći budžetu RS, i to još pred izbore.

Jedan od prvih poteza koje je povukao premijer Dodik, ujedno i jedan od najozbiljnijih kandidata za budućeg predsjednika RS, bio je da penzije smanji za 40 odsto, uskrativši penzionerima dvije predhodne penzije. Sa druge strane, za utjehu im je obećan bon za struju u vrijednosti od 50 KM.

Šef kancelarije Svjetske banke u BiH Džozef Ingram taj je potez nazvao 'glupom idejom', jer će time nakratko biti olakšan položaj penzionera, ali će zato biti povećani problemi Elektroprivrede, koja ih ionako ima previše.

Svjesni da su penzioneri u pravu i da bi to moglo Dodika koštati gubitka znatnog broja od 172.000 penzionerskih glasova, na koje je ozbiljno računa, u Vladi su krenuli na u još jedan rizičan potez. Direktor Javnog fonda penzijsko invalidskog osiguranja RS Svetozar Mihailović obavijestio je javnost da je bijeljinska filijale Fonda protiv 11 direktora, što državnih što privatnih preduzeća, podnijela krivične prijave zbog neizvršavanja obaveza prema penzijskom fondu. To bi, međutim, mogao biti još jedan nepopularan potez, ne zato što što ga nije trebalo napraviti, nego što su krivične prijave podnesene isključivo protiv odgovornih lica u preduzećima iz istočnog dijela Republike Srpske, ionako nenaklonjenog Dodiku i vladajućoj koaliciji "Sloga". Takođe je riječ o preduzećima koja su najveća u tom dijelu Republike i zapošljavaju najviše radnika, kao što je Industrija alata iz Trebinja, Birač-Holding iz Zvornika, Rudnik i termoelektrana Ugljevik, Maglić iz Srbinja, itd. Vlada je, dakle, ostavila prostor špekulacijama da to nije učinjeno sa ostalim preduzećima zato jer su direktori velikih dužnika u zapadnom dijelu RS pod kontrolom vladajuće koalicije.

Razuvjeravanju da nije tako nije pomoglo to što su krivične prijave pripremili u Prijedoru, a vjerovatno će ih biti još. Direktor banjalučke filijale Fonda, Nedeljko Vujović je, doduše, izjavio da ova poslovnica trenutno prikuplja podatke o dužnicima sa područja ove regije, ali je za sada sve ostalo na tome,iako se ti dužnici veoma dobro znaju. I sam Vujović ističe da se radi o preduzećima koja zapošljavaju veliki broj radnika. To su Čajavec, Incel, Vrbas, Jelšingrad, Fruktona, Univerzal i Sintetik iz Banja Luke, te Svila iz Čelinca, Itris iz Srpca i Mašinski servis iz Gradiške, koja ne samo da ne uplaćuju doprinose, nego ne isplaćuju ni plate.

U suštini se, međutim, i ne radi o tome da veliki dio ovih preduzeća ne želi da izmiri svoje obaveze, nego da to jednostavno nije u mogućnosti. Vrijeme, rat, raspad nekadašnjeg tržišta, loša kadrovska politika i odgađanje privatizacije, jednostavno su ih gurnuli na rub propasti.

Potez sa penzionerima je bio pokušaj da se u javnosti stvori slika o energičnosti Vlade da se uhvati u koštac sa problemom i energično ga riješi, a upozorenja međunarodnih zvaničnika ozbiljno shvate. Time je, međutim, samo zamagljena prava suština problema, koji nikako nije moguće izbjeći i sa kojim se Vlada mora suočiti i rešavati ga da bi RS izbjegla bankrot, a ne problem penzionera koji je samo posledica onog ključnog. A ključni je problem da veliki sistemi zbog nepostojanja strategije restruktuiranja, ne privlače pažnju ulagača, a njihovi privatizacioni planovi čine sve da se privatizacija ne dogodi.

Predstavnici međunarodnih monetarnih institucija i politički izaslanici međunarodne zajednice upozorili su na sastanku održanom u Srpskom Sarajevu, rukovodstvo Narodne Skupštine i šefove klubova poslanika gdje ustvari treba tražiti rješenje. Bez obzira da li se radi o penzionim reformama, o zakonu o radu ili popunjavanju jaza između rashoda i prihoda, problemi neće biti riješeni ako se njima budu bavili kroz svoje partijske aktivnosti.

Vlada, dakle, mora odmah da ukloni prepreke koje koče razvoj privatnog sektora i da pojednostavi proceduru za domaće i strane ulagače. Sada ne postoje zakoni o registraciji direktnih stranih ulaganja, što nije signal dobrodošlice za potencijalne investitore.

Ne radi se, dakle, samo o neuplaćivanju doprinosa za penzionere, nego se radi o nefunkcionisanju cijelog sistema, za što je također najodgovornija Vlada. To je suština problema. Ako vlast, odnosno Vlada, pravi tek djelimične poteze i to onda kada treba da obezbijedi međunarodnu ili biračku podršku, a ne dira sistem kojim i sama upravlja, od rješenja neće biti ništa. Ono što Vlada mora učiniti odmah, sugerisali su joj međunarodni predstavnici: ako već ne može izvući privredu iz kolapsa, onda bar može poraditi na uspostavljanju pravne države, smanjenju korupcije, sive ekonomije i plaćanju poreza.

Mladen Milosavljević (AIM)