Bankrot ekonomije ili promjene
Banjaluka, 19. avgust 2000. (AIM)
"Bosna i Hercegovina se nalazi u ozbiljnoj finansijskoj krizi i ako ne budu preduzete hitne mjere, oba entiteta zbog deficita koji trenutno imaju u budžetima vrlo su blizu bankrota", upozorio je 7 avgusta u Sarajevu direktor misije Svjetske banke u BiH Džozef Ingram.
Na ovo je predstavnike Vlasti u RS još krajem maja upozoravao i Međunarodni monetarni fond (MMF) , ali možda ne tako dramatično.Očigledno da preporuke MMF-a , nakon izvršene kontrole, upućene premijeru RS Miloradu Dodiku i ministru finansija Novaku Kondiću, nisu u maju ozbiljno shvaćene. MMF je tada upozoravao na veliko povećanje budžetski rashoda, uzrokovanih povećanjem minimalnih plata, povećanim transferom penzionom fondu i povećanjem obaveza prema borcima i vojnim invalidima, koji su proizašli iz zakona usvojenog u novebru 1999 godine.
Ali, da bi stvari bile jasnije, treba se prisjetiti je budžet RS za 2000 godinu predviđao je da će na ime izvornih prihoda u kasu doći 621 milion, a da će na rashode otići 698 miliona KM. Kada ne bi bilo inostrane pomoć, koja se daje u vidu donacija i kredita, ovaj entitet bi kraj godine, kako je planirano, dočekao sa manjkom od 77 miliona maraka.
U prva tri mjeseca 2000 godine, prema podacima MMF-a, RS je poslovala sa manjkom od 12,8 miliona KM, jer su ukupni izvorni prihodi bili 128,9 miliona, strani grantovi za pomoć budžetu 17,4 miliona, dok su ukupni rashodi bili 159,1 miliona KM.
Kako je ljubav predstavnika međunarodne zajednice prema BiH pet godina nakon završetka rata poprilično opala, oni sve češće upozoravaju da se narodi na ovim prostorima moraju okrenuti samoodrživoj ekonomiji. Razlog je jednostavan: svijet nema namjeru trajno finansirati budžetske rashode u ovoj zemlji.U tom svjetlu treba gledati i nedavne razgovore u Banjaluci predstavnika vlasti RS sa šefom misije MMF-a za BiH Brunom de Šacenom i direktorom Svjetske banke (SB) u BIH Džozefom Ingramom,.
Nakon posjete Šacen je izjavio da neće moći biti zaključen četvrti prikaz stend - baj aranžmana ukoliko se ne usvoje određene mjere, koje se odnose na utaju poreza i pronevjere. "Ukoliko se to ne desi, moglo bi doći do deficita u budžetu RS od 200 miliona KM", rekao je direktor MMF-a.
Pozivajući se na informacije CAFAO-a, Šacen je rekao da RS samo na osnovu ne naplaćenih poreza i akciza na cigarete gubi godišnje 200 miliona maraka, dok je u cijeloj BiH ta cifra 500 miliona.Ovih 200 miliona sigurno bi dobro došli Vladi RS, jer po riječima direktora Svjetske banke u BiH Džozefa Ingrama, deficit u bužetu RS iznosi upravo toliko.
Ingram je takođe upozorio Vladu i građane RS:"Ako se ne preduzmu hitne mjere, prestaće isplate penzija, plaćanje radnika na čekanju, plate neće biti isplaćivane vladinim službenicima i neće biti moguće izmirivati tekuće troškove". Prema njegovim riječima, vlade entiteta mogu očekivati podršku SB za budžete u ukupnom iznosu od 44 miliona dolara (oko 90 miliona maraka) do kraja ove godine, tek ako usvoje predložene amandmana na Zakone o radu i Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju.
Vlada je ovaj put ozbiljnije shvatila upozorenja. Dan po odlasku predstavnika MMF-a i SB iz Banjaluke održana je 110 sjednicu Vlade, na kojoj je još u prvom dijelu usvojen rebalans budžeta za ovu godinu, Nacrt zakon o penzijsko invalidskom osiguranju, te niz mjera u cilju stablizacije Javnog fonda PIO. Još preostaje da ovo verifikuju poslanici u Narodnoj skupštini RS, na sjednici koja je zakazana za kraj avgusta.
Prema preporukama MMF-a, vlada je donijela zaključak da neće biti usklađivanja penzija sa rastom plata, kako je to bilo predviđeno. Od sada će Javni fond Penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) dijeliti onoliko sredstava koliko bude priliva sredstava mjesečno. Da bi ipak koliko toliko poboljšali priliv u ovaj fond, Vlada je takođe donijela Uredbu o povećanju stope za PIO sa sadašnjih 18 na 22 odsto, te Uredbu o dodatnim taksama u iznosu od jedne marke na fiksne i tri marke na mobilne telefone. Od dodatnog oporezivanja motornih vozila pri registraciji, vlada očekuje de će sakupiti 2 miliona maraka mjesečno.
Ovu mjeru Vlada je morala preduzeti, jer bi u protivnom Javni fond PIO, prema analizi koju su sami uradili, završio ovu godinu sa manjkom od 169 miliona maraka. Odnosno, penzioneri bi do kraja godine ostali uskraćeni za pet penzija.
Takođe, po preporukama MMF da se stane ukraj utaji poreza i pronevjerama, Vlada je na 110 sjednici odredila da će robe u RS moći ulaziti samo na tri prelaza. Svim inspekcijskim službama je naloženo da preduzmu sve mjere za naplatu poreza i doprinosa od dužnika koji su evidentirani. Ako su tačni podaci da RS prošle godine nije naplatila 136 miliona dolara poreza, koje je američki diplomata Džems Perdju iznio pred Kongresom, imaće se šta i naplatiti.
Što se tiče rebalansa budžeta, on u djelu izvornih prihoda iznosi 678 miliona maraka, ili 57 miliona više u odnosu na planirani. To pokazuje da ima još rezervi za punjenje budžeta.
Dodikova Vlada, to joj se mora priznati, u svom dosadašnjem radu nije imala problema sa punjenjem budžeta. U odnosu na planirane, ostvareni prihodi u budžetu u 1999 godinu bili su veći za 20 odsto. Kako je i u prvih šest mjeseci, prema riječima premijera Dodika, budžet izvršen sa 101 posto, ostaje da se vidi da li će i rashodi biti svedeni u određene okvire. Jer, očigledno je u ovom trenutku daleko veći problem u RS prevelika javna potrošnja od ostvarivanja prihoda.
U tom smislu mogu se predviditi i neke druge mjere koje bi Vlada RS mogla poduzeti za sanaciju budžeta u narednom periodu. To se prije svega odnosi na izmjene Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca, koji se primjenjuje od decembra prošle godine. U ovom trenutku, po ovom zakonu, samo za mjesečna primanja (lične i porodične invalidnine, dodatak za njegu i pomoć i ortopedski dodatak), Vladi je potrebno 7.894.911 KM. Kada se ovome dodaju mjesečna primanja po Zakonu o zaštiti civilnih žrtava rata, koja iznose 432.897 KM, za mjesečna primanja ovih kategorija u budžetu nedostaje preko 400.000 maraka. Zbog ovoga je ozbiljno dovedeno u pitanje finansiranje ostalih osnovnih prava boračkih kategorija (pravo na zdravstvenu zaštitu, ortopedska i druga pomagala, banjsko liječenje, izgradnja spomenika, ekshumacije i dr.).Zbog svega ovoga treba očekivati da Vlada na jednoj od narednih sjednica Narodne skupštine ponudi izmjene i dopune ovog zakona.
Misija MMF, kao jednu od hitnih mjera za zaustavljanje dispariteta, preporučila je da se povećanje iznosa minimalne plate u namanjoj mogućoj mjeri odrazi na povećanje ukupnih izdataka za plate zaposlenih u Vladi. Penzionerima i svim ostalim koje će kresanje budžetskih stavki pogoditi, vjerovatno bi bilo drago čuti da vlada smanji plate svojih službenika. Ukoliko povuče ovakav potez, premijeru Dodiku bi se mogao popraviti rejting u vrijeme predizborne kampanje.
Što se tiče bankrota entiteta, to se vjerovatno neće desiti. Ono što je
puno izvjesnije je da će se vlade u oba BiH entiteta morati pozabaviti
jačanjem poreske uprave i prikupljanjem neizmirenih poreskih obaveza,
uvažavajući sugestije međunarodne zajednice. Zavisnost od ino-pomoći
biće najmoćnije sredstvo za usmjeravanje budućih ekonomskih i političkih
promjena u BiH. Oni koji to nisu shvatili moraće sići sa političke
scene. Građani će takođe morati shvatiti da se može trošiti onoliko
koliko se ima, a ne onoliko koliko bi mogli potrošiti. Da li je to
dovoljno, drugo je pitanje.
Erduan Katana (AIM)