Turizam se vratio u Hrvatsku

Aim, Zagreb, 10.8.2000.

Veliki povratak turista u Hrvatsku - jedinstvena je ocjena turističkih djelatnika o ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Nakon dugih godina željnog iščekivanja turista, ovogodišnji posjet turista Hrvatskoj nadmašio je i najoptimističnija predviđanja. Ministrica turizma Pave Župan Rusković najavljivala je prosječno povećanje broja gostiju za oko 25 posto u odnosu na prošlu godinu, no posjet pokazuje mnogo veći interes turista te se procjenjuje da to povećanje iznosi oko 30 posto. "Ono što smo priželjkivali, konačno je postala glavnosezonska stvarnost", izjavio je zamjenik ministrice Veljko Ostojić. "Futurističke najave ovih su dana turistička svakidašnjica. Hrvatski Jadran, njegove obale i otoci odlično su popunjeni. U hotelima nema mjesta, puni su i auto-kampovi, u kućnoj radinosti se može naći još nešto slobodnih kreveta i to uglavnom u zaleđu turističkih mjesta i gradova", kaže Ostojić.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, do sada je u Hrvatskoj ljetovalo ili još uvijek ljetuje više od milijun inozemnih turista. Trenutno na području sedam jadranskih turističkih županija i Grada Zagreba boravi više od 530.000 gostiju, od kojih su 410.000 državljani drugih država. Dakle, na svakog registriranog domaćeg turista dolazi sedam inozemnih. Pri tome, ovoj brojci svakako treba dodati i brojne Hrvate koji su smješteni u vlastitim kućama i vikendicama ili kod rodbine i prijatelja, čime se uspješnost turističke sezone samo dodatno pojačava. Zacrtani cilj o pola milijuna gostiju u jednome danu time je ostvarena, pa i znatno premašena.

Kraj srpnja i početak kolovoza Zagreb je dočekao skoro potpuno ispražnjen. Na praznim gradskim ulicama i trgovima najčešće je moguće vidjeti brojne grupe inozemnih turista koji se u Zagrebu zadržavaju tek dva do tri dana, a potom i oni odlaze u smjeru Jadrana. Na zagrebačkim ljetnim terasama najčešći jezik je engleski i njemački, a sve su zamjetnije i skupine mladih japanskih turista koji hodaju gradom s naprtnjačama na leđima, odjeveni u majice sa stiliziranim hrvatskim grbom. Ipak, glavna destinacija im je Dubrovnik ili neki od jadranskih otoka, nerijetko i Međugorje u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Ipak, najbolje rezultate bilježi područje Istre i Kvarnera na kojem se trenutno odmara više od 300.000 turista. Na području Kvarnera i Gorskog kotara, prema najnovijim podacima iz Turističke zajednice Primorsko-goranske županije, ovogodišnja turistička "špica" bilježi rekordan poslijeratni posjet. Brojke se ne razlikuju bitno od hrvatskog prosjeka - na svakog domaćeg gosta dolazi šest inozemnih, što u usporedbi s lanjskom posjetom znači oko 15 posto manje domaćih, te povećanje veće od 30 posto inozemnih gostiju. Na Kvarneru su najbrojniji Talijani, a slijede ih Nijemci, Slovenci i Austrijanci. Hoteli su ispunjeni do zadnjeg mjesta, rekordan je broj gostiju i u tzv. privatnom smještaju, a i kampovi su solidno popunjeni. Isti je slučaj s odmaralištima, a znatno povećanje broja gostiju zabilježile su i marine.

Samo na otok Krk slilo se 40.000 gostiju, čime je ovaj otok postao šampion po broju turista. Na Malom Lošinju, prema riječima Dunje Spišić, direktorice Turističke Zajednice Malog Lošinja, upravo je realizirano milijunito noćenje. Poslijeratne rekorde bilježi i cijela Istra, a najviše gostiju odmara se u Rovinju. Ništa slabije ne prolaze ni Medulin, Vrsar, Poreč, Umag, Pula, Labin... Ferragosto gužve i "talijanski turistički egzodus", započet prije dvadesetak dana, nije ostao bez odjeka ni u Hrvatskoj, podsjećajući domaće turističke djelatnike na predratne godine kada se zbog overbookinga tražio dodatni smještaj. Nažalost, zbog loših prijašnjih sezona nitko se nije nadao da će sva rezervirana mjesta biti i iskorištena, a što se dogodilo, pa gostima iz prepune Opatije nude smještaj u obližnjim hotelima i motelima izvan grada. Isti slučaj se dogodio i u Vodicama, ali i na Makarskoj rivijeri...

Prebukiranost smještajnih kapaciteta na Jadranu nije jedini problem s kojim se susreo domaći turizam. Još uvijek nedovoljno razvijena cestovna mreža, naplate cestarina, nepripremljenost granične policije i carine, premali broj trajekata prema otocima te nedovoljno malih otočkih aerodroma - samo su neki od problema koji kvare odavno neviđenu uspješnu turističku sezonu. Višekilometarske kolone automobila pojedinim danima dosezale su dužinu i od 15 kilometara, a zastoji su trajali satima. Čak su se i dvojica resornih ministara - unutarnjih poslova te pomorstva i prometa - uključili u kolone ne bi li pomogli da se izbjegne opći kolaps saobraćaja. Istodobno, izvještaji o stanju na cestama bili su najslušaniji dio radijskog i televizijskog programa.

Općoj popularnosti Hrvatske kao zanimljive destinacije za godišnji odmor nesumnjivo je pridonijela velika popularnost nove vlade, ali i brojni su drugi elementi u igri. Nova ministrica turizma godinama je radila kao direktorica najjače hrvatske turističke agencije Atlas, i nesumnjivo je da njena pojava na ministarskom mjestu inozemnim kolegama ulijeva veliko pouzdanje. Nadalje, brojne su televizijske postaje i tiražni magazini predstavili Hrvatsku u pozitivnom svjetlu. Doček 2000. iz Dubrovnika je direktno prenosio MTV (Music Television), CNN je višekratno emitirao reportažu napravljenu na hrvatskom Jadranu, a brojni magazini namijenjeni mladoj populaciji krajem proljeća objavili su detaljne vodiče o noćnom provodu, smještajnim kapacitetima i uopće uvjetima ljetovanja u Hrvatskoj. Isto tako, i Hrvatskoj borave ekipa National Geography Televisiona, a američka stanica Entertainment Television snima "Wild On Adriatic Coast", novu reportažu o noćnom životu na Jadranu, za koju se pretpostavlja da će je vidjeti više desetina milijuna gledatelja.

Sudeći prema reportažama objavljenim u inozemnim medijima, strancima se Hrvatska sviđa zbog vremena koje je u njoj stalo. Čisto more, ukusna i zdrava hrana, sačuvanost većeg dijela obale pred naletom socijalističke gradnje, ugodna klima i opušteni domaćinski pristup u restoranima i konobama - aduti su koje sve profinjeniji inozemni turisti cijene i smatraju prednostima. Međutim, loša povezanost otoka s kopnom, loše ceste, česti problemi zbog preopterećenosti mobilnog telefonskog sistema, loša zdravstvena usluga te hoteli u koje godinama nije ulagano - negativne su pojave koje umanjuju primamljivost plavog Jadrana. Nadalje, ministrica turizma muku muči s pronalaženjem stranih investitora koji bi uložili svoj novac u ruinirane hotele i doveli svoju klijentelu na Jadran. Država više nema novaca za ulaganja, krediti su i dalje nepovoljni, baš kao i zakonski okvir za strane ulagače, a bez svega toga popularnost Hrvatske kao sredozemne destinacije vrlo je upitna.

Velike promjene bit će nužno unijeti i u način shvaćanja turizma, koji - smatra novo vodstvo Ministarstva turizma - nije aktivnost samo za dva ili tri ljetna mjeseca, a nakon toga potpuno mrtvilo. Geografsku atraktivnost i povoljno političko okruženje potrebno je što hitnije iskoristiti, a toga nema bez nužne reorganizacije poslovanja te hitnih ulaganja u infrastrukturu. Svi se slažu kako Hrvatsku tek treba pretvoriti od male zemlje u veliko odmaralište. Ljeto 2000. dobar je početak puta, a planirani turistički priljev od nekoliko milijardi dolara tek prvi značajan korak.

Milivoj Đilas