Bojkot, ipak

Crna Gora nakon američkog pritiska

Uprkos američkog ubjeđivanja Đukanović je zadržao principijelni stav o ignorisanju saveznih izbora

AIM Podgorica, 04.08.2000. godine

Crnogorska tročlana vladajuća koalicija bojkotovaće septembarske savezne izbore, jer su utemeljeni na nelegitimnim odlukama nelegitimnih federalnih institucija.

Taj svoj principijelni stav, saopšten odmah nakon nedavnih promjena Ustava SRJ, u demokratskoj javnosti označenih kao pravno nasilje nad Crnom Gorom, crnogorski zvaničnici uspjeli su da odbrane tokom tri runde ubje|ivanja da od njega odustanu kako bi demokratska Crna Gora učešćem na izborima pomogla rušenju Slobodana Miloševića. Na to ih je dva puta nagovarala srpska opozicija, a s tim ciljem iz Vašingtona je prije nekoliko dana doletjela u Rim na sastanak sa Milom Đukanovićem i državni sekretar SAD Medlin Olbrajt.

Odluka o bojkotu je, gledano iz ugla interesa demokratske države Crne Gore, a i njene vlasti, jedino racionalno rješenje u sadašnjoj, nedavno i Ustavom ozvaničenoj, višestruko neravnopravnoj poziciji Crne Gore u zajedničkoj dr`avi sa Srbijom.

Sve, ustvari, objašnjava stara metafora: "Na izborima u logoru uprava logora je sigurni - pobjednik"!

Stoga bi učestvovanje u septembarskom izboru jugoslovenskog parlamenta i novog/starog šefa federalne države bilo novo, ko zna koliko dugotrajno, poništavanje Crne Gore i njeno udaljavanje od savremenih demokratskih, ekonomskih i ostalih procesa.

• Za demokratsku Crnu Goru savezni izbori ne postoje. Država ih neće ni braniti, ni protežirati. Ako bi Crna Gora izašla na izbore, morala bi prethodno konstatovati razloge za to, pa onda legalnom procedurom suspendovati sve ranije odluke i postupke kojima je branila svoje državne, nacionalne, građanske i demokratske interese od re`ima u Beogradu, kaže Miodrag Vuković, visoki funkcioner DPS-a, pojašnjavajući da stav zvanične Crne Gore o neizlasku na izbore ne znači "otklon od zajedničkog nastojanja da se demokratskim sredstvima ukloni beogradska diktatura koja svima na ovim prostorima ugrožava budućnost".

Dodatni argument za odluku crnogorske vlasti o bojkotu izbora jeste i čuvanje mira u sopstvenoj trostranačkoj kući.

• Svaki izlazak zvanične Crne Gore na te tzv. izbore tretiraće se kao razlog izlaska iz vladajuće koalicije, opomenuo je svoje stranačke partnere dr Dragiša Burzan, član Predsjedništva Socijaldemokratske partije i potpredsjednik Vlade Crne Gore.

On takođe upozorava da je Milošević efektno i jednostavno raskinuo savez sa Crnom Gorom anektirajući je Srbiji, ali, srećom, samo na papiru. Zato bi izlaskom na izbore, Crna Gora legalizovala taj jednostran i nasilan čin.

Burzan ne krije da bi izlazak na izbore značio raspad višestranačke crnogorske vlade, što, sasvim je izvjesno, nosi i višestruke i teško predvidive posljedice. Inače, Burzanova stranka preferira nezavisnu Crnu Goru i čak predlaže da se prije ili upravo 24. septembra organuzuje referendum na kojem bi se crnogorski gra|ani izjasnili o suverenosti svoje države. Međutim, forsiranje referenduma je za sada, po mnogim procjenama, rizičan eksperiment.

Crnogorska vlast se, ipak, htjela to ili ne, ne može apsolutno distancirati od septembarskih izbora. Ulogu neutralnog posmatrača izgubiće zbog obaveze da Socijalističkoj narodnoj partiji, kao glavnoj Miloševićevoj logistici u Crnoj Gori, ustupi centralni birački spisak Crne Gore i otvori državne medije za izbornu kampanju onima koji žele da učestvuju u njoj.

Zanimljiv presedan u savremenoj političkoj istoriji: crnogorska vlast, koja ne priznaje legitimitet savezne države, moraće djelimično da učestvuje u organizovanju saveznih izbora iako neće moći ni kontrolisati glasanje niti brojati glasove, a time ni odlučivati da li su izbori bili regularni ili ne. Sve je u rukama "upravnika logora". Dakle, u svakoj kombinaciji učestvovanja u septembarskoj "izborijadi" ona Crna Gora koja želi da se otrgne ispod skuta diktatora Miloševića može računati na čisti gubitak, pošto kombinacija da na ovim izborima Milošević može biti poražen glasačkim listićima spada u čistu fantastiku.

Nestrpljivoj međunarodnoj zajednici ne ide, izgleda, u glavu to da je Milošević još nepobjediv, pa je opet, prije nekoliko dana, preko američkog državnog sekretara Medlin Olbrajt, nastojala da privoli crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da ipak združenim snagama sa srpskom opozicijom pokuša da neutrališe Miloševića uz pomoć birača. Đukanović je ostao nepopustljiv. Da li će uslijediti novi pritisci na njega i da li će odustati od sadašnjeg stava ostaje da se vidi.

• Američki državni sekretar Medlin Olbrajt nije tražila od predsjednika Đukanovića da Crna Gora učestvuje na saveznim izborima koje je Milošević zakazao za 24. septembar. Istina, u višečasovnom dijalogu razmatrane su sve opcije oko predstojećih izbora, sa svim manama i prednostima, pa me|u njima i ona o eventualnom učešću Crne Gore, ali je jasna i ubjedljiva Đukanovićeva argumentacija primljena sa uvažavanjem, saopštio je podgoričikim "Vijestima" izvor blizak američkoj delegaciji koju je u Rimu predvodila Medlin Olbrajt.

U diplomatiji, poznato je, sve se karte ne otvaraju javnosti, pa ni ovakve i slične izjave ne treba tumačiti kao definitivan kraj dijaloga o ovoj delikatnoj temi. Uostalom, i Đukanović je odškrinuo vrata mogućnosti da se sadašnji stav može eventualno i promijenti. "Odluku o tome da li će se izaći na savezne izbore, donijeće vladajuća kolacija", izjavio je Đukanović nakon razgovora sa Medlin Olbrajt.

Iako se može naga|ati oko toga šta je Medlin Olbrajt zahtijevala od Đukanovića, sasvim je sigurno da je srpska opozicija prije nekoliko dana u Podgorici htjela upravo to - da i zvanična, demokratska Crna Gora izađe na federalne izbore.

Ipak, nekompletna delegacija crnogorske vlasti - sastavljena od predstavnika Demokratske partije socijalista i Narodne stranke, i poveći tim srpske opozicije nisu ni poslije druge runde razgovora približili svoje stavove o saveznim izborima. Crnogorski zvaničnici nisu bili voljni da kao srpska opozicija s lakoćom "progutaju" svoje primjedbe na račun režima Slobodana Miloševića i onoga što je on u~inio Crnoj Gori. No, ostalo je opet ono ali.

• Definitivan odluka još nije donesena i rasprava će se nastaviti u narednih nekoliko dana na ekspertskom nivou, kaže Zoran Đinđić.

U crnogorskoj demokratskoj javnosti ostalo je upamćeno da izuzev Srpskog pokreta obnove, nijedna srpska opoziciona stranka nije ustala protiv brzopoteznih promjena Ustava SRJ i pravnog nasilja nad Crnom Gorom. Ali, to im ne smeta da sada uporno nagovaraju crnogorsku vlast da učestvuje u nečemu što malobrojni crnogorski birači ne mogu bitnije izmijeniti, a i te kako mogu žrtvovati demokratiju i budućnost Crne Gore. Zbog toga je i neshvatljiv toliki pritisak srpske opozicije, kojoj je Dragiša Burzan, član Predsjedništva socijaldemokrata, direktno poručio nakon razgovora u Podgorici:

• Lideri srpske opozicije zbog višegodišnjeg podržavanja tradicionalne asimilatorske politike zvanične Srbije prema Crnoj Gori neće dobiti podršku bar onih građana koji su za suverenu Crnu Goru.

To je sasvim izvjesno i taj broj uopšte nije zanemarljiv.

Veseljko KOPRIVICA (AIM)