Evropa i Amerika gasi TV OBN

Kućne čarolije Medjunarodne zajednice

AIM, SARAJEVO, 28.07.2000 Nakon nepovratno uloženih 20-tak miliona EURA u projekat alternativnog elektronskog medija, donatori TV OBN-a (Open broadcasting network) odlučili su prestati sa finansiranjem ove kuće. Da bi spasili bar nešto od prvobitne ideje televizije za cijeli teritorij BiH, odlucili su transformisati ga u Javni televizijski servis BiH, te tako ubrzati katastrofalno spor proces rekonstrukcije sadašnje RTVBiH (pod dominacijom sarajevskih vlasti) u dva nova elektronska medija - Javni RTV servis te Federalnu radio-televiziju.

Naime, delegacija Evropske komisije u BiH (sa sjedištem u Sarajevu) i najveći donator OBN-a, Vlada SAD-a, smatraju da je OBN "projekat bez kraja" i da za svo ovo vrijeme nije uspio postići minimum samoodrživosti na tržistu. Direkcija OBN-a, pak, za svoje slabe marketinške prihode koji ne mogu pokriti ni osnovne troskove, okrivljuje vladajuće nacionalističke partije, posebno SDA, koje ne dozvoljavaju najvećim oglašivaćima i kompanijama (poput PTT BiH) da se reklamiraju na OBN-u. S druge strane, donatori nisu imali razumijevanja za pojedine odluke uprave OBN-a, poput one da se odbije reklamiranje Fabrike duhana DRINA iz Sarajeva zbog moralnih pobuda (opštepoznata činjenica da SDA vodi ovu kompaniju i često je koristi za svoje ciljeve) u situaciji kada je svaki legalni marketinški ugovor više nego dobrodošao.

Da li se OBN mogao spasiti? "OBN je 1996, kad je otpočeo sa radom, bio potreban i predstavljao je najbolje rješenje za tadašnju medijsku situaciju", tvrdi neimenovani zvaničnik iz Evropske komisije, "ali direkcija ove kuće do 2000. godine nije napravila plan za samo-finansiranje!" Time je Evropska Komisija u BiH upravo poslala preporuku svojoj briselskoj centrali da prekine finansiranje OBN-a, što će, prema svim pokazateljima, i biti prihvaćeno i objavljeno u avgustu. "Sudbina OBN-a nije gašenje, tvrdi Frano Maroević, savjetnik za press i informacije Evropskoj komisiji u BiH, već transformacija u Javni radio-televizijski servis BiH (PBS)".

Odluku da svoj budžet za medije preusmjeri ka PBS-u, i tako ubrza razvoj Javnog servisa, Evropska komisija pravda time da PBS ima mnogo više šansi od OBN-a da postane samoodrživ jer će "ubirati" pretplatu od gradjana! Donacija poput onih upućivanih OBN-u više neće biti, tvrdi AIMov izvor, već će se ulagati u infrastrukturu medija i to po principu investicija u opremu, a ne u plaćanje vode i struje. Takodjer će imovina Evropske komisije koju je koristio OBN biti data na upotrebu PBS-u. Federalnoj RTV će pomagati "samo kroz PBS".

Tranformacija umjesto nestanka je samo na prvi pogled olakšanje za skoro 131 trenutno zaposleno na OBN-u, jer će i oni, poput zaposlenih na RTVBiH, morati konkurisati za posao na Javnom servisu. Iako se OHR neće miješati u ovu odluku jer je, kako kaže portparol OHR-a Oleg Milišić, do "Upravnog odbora OBN-a i donatora da odluče o buducnosti ovog elektronskog medija", a preustroj zavisi i od Johna Shearera, medjunarodnog agenta za podjelu imovine RTVBiH kojeg je imenovao OHR. Prema nekim indicijama, Shearer bi trebao vrlo brzo objaviti odluku kojom bi potvrdio nove korake u rekonstrukciji najveće medijske kuće u BiH i OBN-a. No, pojam brzine je u slučaju Medjunarodne zajednice vrlo rastezljiv. Dovoljno je sjetiti se da je još 1998. potpisan Memorandum o razumijevanju kojem je odlučeno da će rekonstrukcija RTVBiH poceti odmah!

Shearerova odluka će, prema najavama, obznaniti uspostavljanje pet novih kompanija: Javnog RTV servisa BiH, RTV Federacije BiH, TV Republike Srpske, TRANSCO-a i za sada neimenovane kompanije koja bi se bavila menadžmentom. Plan Medjunarodne zajednice je da se TRANSCO ( u prvoj fazi ITA- Privremena agencija za transmisiju) bavi odrzavanjem i iznajmljivanjem transmitera, (kao i mobilnom telefonijom za što je većc pokazao interesovanje Deutsche Telecom) a agencija za menadžzment vodi zgradu i iznajmljuje prostorije, tako da upravi elektronskih medija preostaje samo pravljenje programa. Isto pitanje, na koje svi nadležni izbjegavaju odgovoriti, stalno se nameće - kada će se proces transformacije uistinu početi ostvarivati?

Da li će koordinacija izmedju pet novih kompanija biti plodonosna takodjer je upitno, pogotovu ako se ima u vidu koliko je problema u i oko samo jedne kuće, primjerice RTVBiH, a koje OHR ne uspijeva riješiti već godinama. Nakon imenovanja Prelazne uprave na čelo ove kuće, afere je samo potresaju. Najnovija odluka Prelazne uprave da prihvati ponudjeni mandat Senada Hadžifejzovićca, glavnog i odgovornog urednika, upučenog bivšem direktoru - pravdajuci svoj čin potrebom onemogućavanja "direktnog uticaja glavnog urednika na informativni program" - podijelila je RTVBiH i izazvala lavinu pisama ogorčenih novinara i urednika. Novinarka Medžida Buljubašićc odbila je ponudjenu funkciju glavnog i odgovornog urednika, tako da je ovo mjesto i dalje upražnjeno.

Ne ohrabruje ni činjenica da još uvijek nije izabran direktor i glavni i odgovorni urednici Javnog radio televizijskog servisa. A kada ce, ne zna se! Kašnjenje sa počcetkom rada Federalne RTV povlači i uvijek prisutno pitanje (ne)postojanja medija u BiH na hrvatskom jeziku tako da su hrvatski novinari iz Mostara nedavno javno upitali "tko snosi odgovornost što ovog trenutka ne postoji niti jedan utjecajniji televizijski medij na hrvatskom književnom jeziku u BiH?"

Sam OBN je 1996. ustanovljen kao medij koji će pomoći održavanju izbora u slobodnoj atmosferi. Zašto taj cilj nije prepoznat i pred ovogodišsnje opšte izbore, pogotovo ako i najoptimističniji u OHR-u vjeruju da pravog početka rada dva nova elektronska medija nece biti prije 2001, te da li se moglo sačekati sa preustrojem OBN-a do iza izbora, ostaje nepoznanica na koju medjunarodna zajednica ili nema ili ne zna odgovor. Sva ova zbrka pogoduje, naravno, isključivo onima od kojih ta ista medjunarodna zajednica pokusava otrgnuti dominantne elektronske medije - nacionalnim vladajucim partijama.

Dženana ALADŽUZ (AIM Sarajevo)