Neum nekad i sad

TURISTIČKI CENTAR ILI IZLETNIČKA PLAŽA

NEUM, 27.07.2000. Dok cijela obala i susjedne dalmatinske općine i gradovi iz godine u godinu bilježe porast gostiju, a poneki i pravi turistički bum, u jedinom bosanskohercegovačkom gradu na Jadranu - Neumu, u špici turističke sezone popunjeno je samo oko 40 odsto hotelskih i 25 odsto privatnih kapaciteta dok su pokazatelji vanpansionske potrošnje gotovo ravni nuli.

Da je politika umiješala i ovdje svoje prste nesporno je - glavni razlog za poluprazne ugostiteljsko turističke kapacitete jesu granični prijelazi. Rečeno je to i prilikom nedavnog susreta izaslanstva Hrvatsko neretvanske županije s općinskim poglavarstvom Neuma. Osim nedostatka vode, neizgrađenih lokalnih saobraćajnica i infrastrukture, načelnik Neuma Ńuro Obradović posebno je istaknuo probleme u turizmu, kao strateškoj privrednoj grani u toj općini. Ključni razlog su, kako je rečeno, "određene nesuglasice o režimu prelaska državne granice iz BiH u R Hrvatsku i potreba da se to pitanje sustavno riješi na državnim razinama".

Radi se o tome da su nakon nedavnog incidenta sa podužim zadržavanjem Ante Jelavića, člana Predsjedništva BiH, na inače izuzetno propusnoj hrvatskoj kontroli postavljena po dva punkta sa svake strane ulaska u Neum. Po jedan hrvatski i po jedan bosanskohercegovački. Režim prelaska je sada izuzetno spor - stvaraju se gužve i redovi zbog dvostrukog u biti nepotrebno sistematičnog pregleda. Dopredsjednik Vlade HNŽ Josip Merdžo je na spomenutom sastanku zatražio pojačan rad državnih službi, te obećao da će Županija "razmotriti mogućnost potpore u vodoopskrbi, sanaciji lokalnih cesta u zaleđu Neuma, te pomoći u dogradnji zgrade osnovne škole, iznalaženju prostora za rad pravosudnih tijela, kao i za nabavu plovila za lučku kapetaniju". Razmotrit će se, kako je dogovoreno, i "mogućnost kako bi se u hotelskim kapacitetima barem u izvanturističkoj sezoni organiziralo liječenje u ljekovitim vodama".

A gradić koji je prije ovih posljednjih ratnih i poratnih godina bio poznat po aferama (vile i zagrađivanje "svog" mora od strane bh. partijskih funkcionera - ovi novi trenutno na isti način okupiraju "svoje" Jablaničko jezero) nekada je osvajao i prestižna mjesta u raznim anketama. Tako je 1989. godine sa 700.000 noćenja bio po uspješnosti turističkih gradova na trećem mjestu (odmah iza Umaga i Budve). Uporabe radi, deset godina kasnije ovaj broj pada na kritičnih 108.000 noćenja. Ili, 1990, posljednje prave turističke godine, Neum je imao 3.800 ležajeva u osnovnim kapacitetima (hoteli, odmarališta, auto-kamp) i 2.400 u privatnom smještaju, a u 2000. godini ulazi sa 1.800 hotelskih i odmarališnih ležajeva manje (auto-kamp je devastiran i pretvoren u parkirališni) dok je broj u privatnom smještaju povećan. Točno povećanje nemoguće je utvrditi jer, prema nekim procjenama, 30 odsto kreveta uopće nije prijavljeno Turističkom uredu.

U Neumu je, inače, od konca sedamdesetih do početka ratnih razaranja izgrađeno šest hotelskih kompleksa, od čega su neki imali status radničkih odmarališta. Najveći neumski hotel Zenit je bio u vlasništvu RMK Zenica, Hotel Neum Mirovinskog fonda BiH, Sunce APRO Hercegovine, te Salinas Sodaso-a iz Tuzle koji je tijekom rata razoren u avionskom bombardiranju. U svim je hotelima izvršena dokapitalizacija, a u Suncu po modelu Ante Markovića i djelomična privatizacija.

Nekadašnja radnička odmarališta su prepuštena propadanju, ili su u njih smještene izbjeglice. Tko su njihovi vlasnici, kao i vlasnici hotela "politika još nije decidirano odgovorila". Jedina "politička povlastica" jeste činjenica da hotelijeri imaju manje porezno opterećenje kolega iz susjedne, hrvatske, države, ali cijene smještaja u Neumu su veće, i kreću se od 40 do 50 KM po osobi za polupansion u dvokrevetnoj sobi, dok se cijena u jednokrevetnoj sobi penje i do 80 KM po danu. Cijene ležajeva u privatnom smještaju, po kategorijama, se kreću: u II kategoriji 14 do 16 KM po osobi, u i kategoriji 16 do 18 KM po osobi, a u apartmanima od 20 do 25 KM po osobi. Dnevni parking za automobile iznosi 10 KM, za autobuse 50 KM, s tim da su svi izletnici obavezni na licu mjesta platiti boravišnu taksu (dvije KM). Predviđene su i kazne, od 50 KM, za javno obavljanje vjerskih obreda, kao i za nedolično odijevanje na plaži?!

Na glavnoj šetnici koja se veže na rivu postavljeni su na brzinu sklepani kiosci u kojima se zajedno prodaju kupus i audio-kazete

• naravno piratske. Posebna priča su prodavnice u srušenom objektu hotela Salinas nad kojima vise armaturne žice s komadima betona, tako da kupci doslovno riskiraju život. Na samoj Jadranskoj magistrali su načičkani bespravno izgrađeni diskonti, dok obalu u gradskom kampu Surdu uzurpiraju vlasnici vikend kuća gradeći i ograđujući privatne plaže. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata nije ograničeno tako da je i u dva sata ujutro moguće popiti kavu ili kupiti cigarete.

Turistička ponuda je obogaćena otvaranjem dvije diskoteke, mogućnošću iznajmljivanja rekreativnih plovila na samoj plaži, kao i izleta u sklopu paket-aranžmana u Mostar i Dubrovnik ili na foto-safari u Hutovo blato, odnosno mini-krstarenja neumskim i malostonskim zaljevom. Autobusne linije sa Splitom i Dubrovnikom su odlične - gotovo svaki sat, a domaći autoprijevoznik RIVA-tours uspostavio je osim izletničkih i redovnu liniju sa Mostarom. Pored domaćih (u većini) gostiju ima i eha, Slovaka, Poljaka, Slovenaca, uz ponekog Talijana ili Nijemca. Kako doći do dobrog gosta prepreka je koju je teško savladati kad, primjera radi, direktor prodaje jednog hotela ima samo srednju stručnu spremu i ne govori niti jedan strani jezik.

ćto još dodati ovoj "turističkoj razglednici Neuma", gradića koji zapravo ne zna na čemu da gradi svoj identitet u situaciji kad nema ni odgovarajuću cestovnu povezanost s ostatkom svoje države. Neum se očito nalazi na prekretnici: hoće li ostati grad - slučaj (afere s vikendicama, teritorijalne pretenzije, granični sporovi) i slučajno grad, odnosno može li ponovno steći epitet bosanskohercegovačkog St. Tropeza.

Branimir JUKIĆ (AIM Neum)