Bezobrazno bogati i nepodnosljivo siromasni
AIM-JUNIOR, Skoplje, 17. 07.2000
U uslovima integracije i globalizacije svjetskih procesa, pojava i povecanje siromastva u pojedinim zemljama u tranziciji predstavlja fenomen danasnjice. Makedonija se u minulom periodu suocila i jos uvijek se bori s rastucim brojem siromaha i svim negativnim implikacijama sto ih bijeda sobom nosi. Priblizno 20% stanovnistva egzistira ispod utvrdjene granice siromastva s minimalnim sredstvima za zivot kaze se u vladinoj strategiji za smanjenje siromastva. Smanjenje socijalne pomoci za 35 - 40.000 socijalno ugrozenih domacinstava, najavljena otpustanja radnika iz novih 40 preduzeca-gubitasa, predstojeca reforma javne administracije i reforme u penzijskom sistemu dovesce do novog priliva siromasnih. Biljeg socijalno ranjive kategorije stanovnistva imaju nezaposleni, socijalno ugrozena domacinstva, penzioneri i zemljoradnici. Prema podacima iz "Strategije", stopa siromastva u periodu 1996 - 98. se uvecala sa 18,1% na 20,7% a indeks "dubine" sa 3,9% na 5,3%. Za 1999. nema zvanicnih statistickih podataka. Ali, s visokim stepenom sigurnosti se moze zakljuciti da znacajnih promjena nema.
Mala pomjeranja u stopi siromastva se uocavaju u odnosu na tip domacinstva. Tako, naprimjer, stopa siromastva kod starackih domacinstava se povecava sa 12,5% na 14,5% u 1998. s tendencijom daljeg rasta. Kod domacinstava s djecom starosti do sedam godina stopa siromastva u 1998. se povecava za 5% u poredjenju s 1996-om dostigavsi 27,2% sto predstavlja najveci porast u odnosu na sve druge uporedjivane grupe. U ovom periodu se povecava i grupa siromasnih domacinstava kod kojih je samo jedan clan zaposlen, sa 19,7% u 1997-oj na 22,5% u 1998. godini s tendencijom porasta sto potvrdjuje vezu niske zarade i siromastva. Skoro svako cetrnaesto domacinstvo sa dvoje zaposlenih se naslo u grupi siromaha.
"Ukoliko se realizuju aktivnosti predvidjene "Strategijom" vlada se obavezuje da ce u narednom trogodisnjem periodu smanjiti procenat siromasnog stanovnistva za 3%. Prioritet ce se dati dinamici razvoja i realizaciji reformi cime se bruto-drustveni proizvod do 2003. godine treba godisnje povecati za 5,6%, ucesce investicija za 25% a zaposlenosti i neto-plata za 2% godisnje u prosjeku" istakao je ministar Trajko Slavevski. Ministar Slavevski je dodao da se porast siromastva uglavnom duguje padu potrosnje i rastucoj neadekvatnosti u njenoj distribuciji. Drastican pad ekonomske aktivnosti (proteklih godina bruto-drustveni proizvod je padao 1,7% prosjecno godisnje), realnom smanjenju penzija, plata i svih drugih socijalnih primanja, povecanju razlika u prihodima medju gradjanima, realizaciji privatizacije i strukturnim reformama kao i likvidnosti banaka i privrednih subjekata. Sve su ovo faktori koji uticu na pogorsanje materijalne i socijalne strukture.
U Makedoniji postoji cvrsta veza izmedju stepena obrazovanja i siromastva. Srednje i visoko obrazovanje garantuju visi standard zivota za razliku od formalnog, osnovnog. Analiza sprovedena 1998. godine u 400 makedonskih porodica je pokazala da najveci broj djece zavrsava samo obavezno osmogodisnje osnovno skolovanje. Zavrsavanje fakulteta je istinska rijetkost. Kao uzroci se navode finansijske mogucnosti porodice, nemogucnost da se obezbjede udzbenici, odjeca, novac za prevoz. Profil makedonskog siromastva moze se okarakterisati kao pretezno ruralni, zastupljen uglavnom kod zemljoradnickih domacinstava s vise clanova od kojih je vecina, pak, nezaposlena ili s niskim obrazovanjem. U zemlji sve se vise povecava broj nezaposlenih a time i broj siromasnih. Skoro jedna trecina makedonskog stanovnistva je bez posla. Najnoviji podaci Zavoda za statistiku govore da stopa nezaposlenosti u zemlji iznosi 32,1%. Anketa o radnoj snazi provedena u aprilu pokazuje da od ukupno 802.553 radno sposobnih, zaposleno je samo 545.063 dok polovina njih odnosno 257.485 trazi posao. Bilo kako bilo, ono sto se desava je vise nego kosmarno. Ono sto je evidentno, sve je dublji jaz izmedju ekstremno bogatih i ljudi koji zive na rubu egzistencije. "Otkud toliko akumulirano bogatstvo kod pojedinaca, s jedne strane, i ogromna armija nedopustivo siromasnih gradjana, s druge?" pita se Skopljanka Verica Roleva. "Ima ljudi s kojima se sudbina surovo poigrala, tehnoloski viskovi, stecajci - a drzava ih smatra beskucnicima. Umjesto da se skuce i zbrinu, ovi ljudi ostaju na milost i nemilost. Velik broj nas koji smo ucestvovali u pionirskoj izgradnji zemlje i decenijama ulagali u penzijski fond, stambeni fond, skolstvo, zdravstvo, razne samodoprinose svoje penzionerske dane prezivljavaju u malim stanovima, s niskim penzijama od kojih polovinu daju za lijekove. I, umjesto da ponude narodu spas iz bezizlazne situacije, makedonska vlast servira dopunske tenzije i uzavrelu atmosferu".
AIM JUNIOR Skopje
ALEKSANDRA GRCEVA