Nakon svađe mir u Vladi

Zagreb Jul 19, 2000

Aim, Zagreb, 19.7.2000.

Šest mjeseci nakon formiranja nova se hrvatska vlada snažno zaljuljala i to u svome temelju. Došlo je do zatezanja, pa i otvorenog prijepora između osovinskih partnera šestostranačke koalicije - socijaldemokrata (SDP) i socijalnih liberala (HSLS). Dosad su problematičnim smatrane četiri manje stranke s kojima je ovaj dvojac formirao vladu, premijer Račan ih je čak nazivao "unutarnjom opozicijom".

Sukob je izbio s inicijativom iz redova liberala da njihov predsjednik Dražen Budiša postane članom vlade. Budiša je sudjelovao na predsjedničkim izborima, bio je uvjeren da na mjestu šefa države nasljeđuje Tuđmana, tvrdio je da će, ne uspije li - što je za njega bilo ravno fantastici - ostati samo saborskim zastupnikom. Međutim, kada se to i dogodilo, osjetilo se da to postaje problem. Teško je reći je li ta pozicija neuključenosti veći problem Budiši ili njegovoj stranci. U svakom slučaju, on pati zbog izvjesne marginalizacije, a njegovi sljednici računaju kako bi im se, s njim u vladi, utjecaj povećao. HSLS se i dosad pokazao vrlo lakom prema funkcijama, ponekad se čini da su im apetiti nezajažljivi. Račana je otvoreno ili prikriveno pritiskao, pa i ucjenjivao, programski i kadrovski, na razne načine, igrajući na kartu činjenice da bi se njihovim povlačenjem vlada raspala.

Sve to stvaralo je nezadovoljstvo u redovima SDP-a, potenciralo njihov osjećaj da su iskorišteni, da svoju poziciju najjače stranke u državi nisu adekvatno iskoristili, ni naplatili. Između te dvije stranke ni u prošlosti nisu vladali sklad i ljubav. Dapače, kada su se Račan i Budiša dogovorili o svome strateškom partnerstvu, morali su smirivati mnoge nezadovoljnike. U međuvremenu frustracije su utihnule, ali su se potiho taložile. Ideje o Budišinom dolasku u vladu nisu dobro primljene, ne samo zato jer se procjenjivalo kako bi u tom slučaju kabinet imao dva premijera, što teško da bi moglo funkcionirati, nego i zato jer je to doživljeno kao bezobrazna ucjena.

"Ne želim sukob s Budišom, ali ne pristajem na ucjene. Zakulisni pritisci HSLS-a destabiliziraju vladu", oglasio se u javnosti dosad prema svome strateškom partneru vrlo svileni Račan. Najavio je da se neće dati ucjenjivati, čak ni po cijenu da mora ići na stvaranje manjinske vlade i raspisivanje novih izbora. Budiša je hitro uzvratio: "HSLS nitko neće ponižavati. Račan se upustio u nešto što je politički nedopustivo: nitko neće dijeliti HSLS na podobne i nepodobne, zdrave i nezdrave". Riječ na riječ, činilo se da će brak iz računa s treskom definitivno pući.

Ali onda su se Račan i Budiša našli u jednoj vikendici izvan Zagreba i uz teletinu ispod peke utvrdili da među njima, kako su rekli, nesuglasica nije ni bilo. Nekoliko dana kasnije pred novinarima su potvrdili kako za svađu nema nikakvih koncepcijskih razloga, a nesporazumi su, kako kažu, normalni. Čak su dogovorili da će dogodine, na izbore za Županijski dom Sabora, izaći zajedno. Na istim principima na kojima su nastupili i pobijedili na parlamentarnim izborima u siječnju. Nakon tog trijumfa, na pojedinačnim lokalnim izborima posljednjih mjeseci, između ostalog i u Zagrebu, dvije su stranke uglavnom išle zasebno i obje su se loše provele.

U pomirbenom ručku dvojca SDP-HSLS čini se da je značajnu ulogu imao i neprisutni predsjednik Republike Stjepan Mesić. Ne samo zato jer im je, u znak poticaja, poslao svoje vino, mnogo više zato jer je uoči susreta u hrvatskom Camp Davidu izjavio da vlada ne dolazi u pitanje čak i ako se Račan i Budiša raziđu. U slučaju ozbiljne destabilizacije unutar vladajuće šestorke grupa sada oporbenih zastupnika spremna je dati potporu Račanovu kabinetu - najavio je Mesić. Po njemu, u dijelu sadašnje opozicije, u Granićevom od HDZ-a odcijepljenom Demokratskom centru, pa čak i u HDZ-u, postoji već dovoljan broj onih koji bi u slučaju potrebe prešli u nezavisne zastupnike i podržali sadašnju vladu.

Da bi DC, ili "HDZ-light" kako ga ironično nazivaju, priskočio u pomoć - to nije velika novost. Mate Granić kaže da je opstanak Račanova kabineta u ovom trenutku hrvatski nacionalni interes. Mnogo je zanimljivija naznaka da bi i dio HDZ-a mogao pomoći Račanu. Kao najveća oporbena stranka, HDZ u Zastupničkom domu Sabora ima 43 zastupnika, ali tvrdi se da ih je veliki broj nezadovoljan politikom svoga sadašnjeg rukovodstva. Nezadovoljnici navodno već razmišljaju o stvaranju vlastite, takozvane umjerene, svakako ne-desne frakcije.

Po vlastitom priznanju inicijator te ideje Zlatko Canjuga frakciju definira kao antipašalićevsku. Desetak nezadovoljnika, tvrdi Canjuga, formiralo bi frakciju koja bi bila suprotna desnom radikalizmu, u HDZ-u još vrlo utjecajnog Tuđmanova savjetnika Ivića Pašalića. Za njim se vuku repovi brojnih afera koje u posljednje vrijeme tresu Hrvatsku. Canjuga smatra da HDZ treba reformirati, to mu je cilj, spremnost da se pomogne sadašnjoj vladi - tek je derivat tog stava. Neki drugi potencijalni članovi HDZ-ova reformističkog krila nešto su oprezniji, oni potvrđuju da se o frakciji razmišljalo, ali se još ništa nije zaključilo. Najavljuju da će najesen početi prava profilacija HDZ-a. U rukovodstvu stranke ideju o frakcijama zasad odbijaju i proglašavaju je dijelom pokušaja destabiliziranja HDZ-a. Upućeni krugovi tvrde da su neki bivši HDZ-ovci ovih dana zatražili povratak u partijske redove, cilj im je, navodno, osnažiti umjereno krilo. To znači da se raslojavanje HDZ-a nastavlja, nastavlja se i unutarnje nadmetanje oko političkog određenja te stranke.

U ovom se trenutku ne čini vjerojatnim da bi vladi trebala pomoć iz oporbe. Ali je Mesićeva izjava svakako svoju funkciju ispunila. Kako reče liberal Kramarić, spremnost DC-a i umjerenog krila HDZ-a da pomognu održanje vlade uozbiljit će šestorku. Strankama vladajuće koalicije poslana je poruka da nitko nije nezamjenjiv. Možda su se upravo zato Račan i Budiša tako lako pomirili. Iz tog je detalja razvidno koliko Hrvatskoj zapravo nedostaje ozbiljna i jaka opozicija. Da u Hrvatskoj postoji bilo kakva alternativa sadašnjim vladarima, da za vratom imaju pravu opoziciju - vladajuća bi šestorka, i ukupna vlast, mnogo bolje funkcionirale.

Jelena Lovrić