Da li Vojska Jugoslavije ima razrađen plan za savezne izbore koje zvanična Podgorica želi bojkotovati

Vojska Jugoslavije i Crna Gora

***Puna borbena gotovost

AIM POdgorica, 15.07.2000. godine

Promjene saveznog Ustava u režiji beogradskog režima, kao i izjašnjavanje o njima u crnogorskom parlamentu, 7. i 8. jula, nisu na iskušenje stavile samo crnogorsku vladajuću koaliciju, već i komandu Druge Armije u Crnoj Gori. Tačnije: njenu spremnost da bez obzira na cijenu pruži i konkretnu podršku ambicijama Slobodana Miloševića.

Vojska se, po svemu sudeći, za razliku od ovdašnjih političara nije premišljala. U srijedu, 5 jula komandanti VJ počeli su da uzimaju zalet. Tada je general Milorad Obradović, komandant Druge armije, obišao jedinice Užičkog korpusa da bi sagledao stepen njihove borbene gotovosti. Gotovo u isto vrijeme, Generalštab je objavio sopštenje u kome se crnogorski predsjednik optužuje za "destrukciju SRJ". A, već sjutradan, zajedno sa admiralom Milanom Zecom, komandantom ratne mornarice, Obradović se obreo kod generala Nebojše Pavkovića, načelnika Generalštaba. Obradović je od Pavkovića, prema našem izvoru iz Komande Druge armije,"primio konkretne zadatke u vezi sa ponašanjem dijelova Vojske Jugoslavije u Crnoj Gori".

Dva dana kasnije, dok se u ranim jutarnjim časovima, rasprava u crnogorskoj skupštini primicala kraju, svi komandanti jedinica Druge armije i Ratne mornarice dobili su naređenje svoga da budu spremni za prevođenje jedinica u punu borbenu gotovost.

"Planom upotrebe vojske, te noći, predviđeno je izvođenje tenkova na ulice Podgorice i blokada Skupštine RCG, zgrade Vlade Crne Gore i još nekih vitalnih objekata oklopnim borbenim vozilima. A Ratna mornarica i Vojna policija radile bi ono što već rade, samo mnogo striktnije", kaže jedan visoki oficir Druge armije.

On je, u razgovoru za nedjeljnik “Monitor” procijenio da bi do realizacije ovog plana došlo da je Skupština pokušala da izglasa neku radikalniju mjeru. Na primjer, nešto kao samostalnost Crne Gore. "Bilo je, takođe, predviđeno da jedinice Užičkog korpusa budu ojačane sa još dvije specijalne jedinice iz Prve i Treće armije. Znatna pješadijska efektiva, nedavno izmještena sa prostora Crne Gore u Srbiju, trebalo bi da nešto drugačije opremljena i popunjena drugačijim sastavom, u odgovarajućem trenutku, ponovo nahrup i u Crnu Goru", tvrdi ovaj oficir.

Ali, Crna Gora nije "reagovala nervozno i ishitreno i uletjela u zamku ratnog scenarija", kako je kasnije izjavio predsjednik Đukanović. Sa ovom ocjenom se, izgleda, slažu i brojni politički i vojni analitičari. Iz svijeta su gotovo odmah doprli glasovi podrške i razumijevanja za odluku crnogorske Skupštine, kao i konstatacije da se Milošević igra s vatrom. I temperatura je pala za nekoliko podioka.

Problem je, međutim, što su savezni izbori Beogradu sve potrebniji. A lideri crnogorske koalicije na vlasti tvrdo su obećali da oni u Crnoj Gori neće biti sprovedeni. Zato se može reći da vojne pripreme nijesu vršene uzalud i nepromišljeno. Jer, u Vojsci Jugoslavije, kao i u Beogradu, dobro znaju da prema Ustavu Crne Gore Skupština ne može donijeti odluku o političkoj samostalnosti Crne Gore, kao i to da ova privilegija, po Ustavu, pripada građanima Crne Gore, koji o njenoj daljnjoj političkoj sudbini mogu odlučiti samo putem referenduma.

Sudeći prema tome, naredba komandantima jedinica Druge armije da budu spremni za prevođenje jedinica u viši stepen borbene gotovosti više je izraz raspoloženja u redovima VJ prema onome što se događa u crnogorskoj politici nego spreman odgovor na neki, teorijski mogući, nagli rasplet događaja. Time je dat jasan signal da se u vojne planove ne uklapa nikakva samostalna odluka Crne Gore o sopstvenoj političkoj sudbini. Bilo da je donese Skupština, ili narod putem referenduma. A ovo posljednje je upravo slamka za koju se sada drži vladajuća koalicija u Crnoj Gori.

Tako izgleda da je višegodišnji politički sukob između Podgorice i Beograda privodi logičnom kraju. Iako se ocjene o tome šta nas očekuje u sljedeća dva-tri mjeseca razlikuju, gotovo svi se slažu da će do raspisivanja saveznih izbora, u Crnoj Gori biti relativno mirno. A, onda, kako kaže naš sagovornik, doći će do "eskalacije u odnosima Beograda i Podgorice i, najvjerovatnije, ratnog sukoba".

Nakon prošlonedjeljnih promjena Ustava SRJ, Crna Gora gotovo sigurno neće izaći na savezne izbore. To na neki način potvrđuje i nedavni sastanak predstavnika srpske opozicije i crnogorskih vlasti na Svetom Stefanu. Naime, lider opozicionih partija iz Srbije prihvatili su političku platformu o redefinisanju odnosa u federaciji čijim prihvatanjem su predsjednik Đukanović i crnogorska vladajuća koalicija već prije više od godinu dana uslovili funkcionisanje savezne države. A, ukoliko bi Crna Gora, pak, prihvatila učešće na saveznim izborima, pretpostavlja se, ne bi samo njeni sadašnji organi pretrpjeli debakl, već bi se odrekla svakog političkog uticaja u saveznoj državi.

Zato opasnost da Milošević svoje razmirice sa Podgoricom pokuša riješiti pučem u Crnoj Gori, još uvijek postoji. Scenario zapleta kao da je odavno napisan. Logično je, procjenjuju u crnogorskoj policiji, očekivati da će Bulatovićev SNP i prosrpski blok partija, bez odobrenja crnogorskih vlasti, organizovati i provesti savezne izbore u Crnoj Gori. A, savezni organi će proglasiti snage Sedmog bataljona i već formirane slične snage na području Srbije saveznom policijom, koja će pokušati da preuzme ingerencije nad vitalnim funkcijama crnogorske države, tvrde ljudi iz vrha crnogorskog MUP-a.

Ako se to desi, neminovno je da dođe do sukoba crnogorske policije i Miloševiću naklonjenog dijla Vojska Jugoslavije. Djeluje zastrašujuće, ali i tako realno.

Goran VUJOVIĆ (AIM)