Epidemiolozi zvone na uzbunu

ZOONOZE - zarazne bolesti ljudi I zivotinja u BiH

AIM, SARAJEVO, 13.07.2000.

Nekoliko zaraznih bolesti, takozvanih zoonoza odnosno bolesti od kojih se zarazavaju i obolijevaju i ljudi i zivotinje unijelo je pravu paniku medju stanovnicima Bosne i Hercegovine. Riječ je o Q groznici, brucelozi i hemoragicnoj ili misjoj groznici. Epidemioloska slika ne iscrpljuje sa tim zarazama, jer u posljednje vrijeme je sve vise oboljelih od meningitisa kao i onih od crijevnih zaraza. Koliko je situacija ozbiljna i u medicinskim krugovima relativno rijetka - prema nekim podacima misje groznice ima samo u tri zemlje u svijetu - svjedoci i cinjenica da su bh. epidemiolozima i veterinarima pristigle u pomoc i ekipe kolega iz Atlante (SAD) kako bi zajednicki radili na otkrivanju svih zarazenih i oboljelih, te sprijecili dalja sirenja bolesti.

Jedan od razloga sto su zoonoze izazvale zabrinutost I paniku jeste cinjenica da je rijec o bolestima koje se ne pojavljuju cesto u svijetu, pa su stoga i nedovoljno poznate. Sljedeci razlog jeste tezina bolesti a i moguca smrtnost. Sto se tice broja trenutno oboljelih, on je dovoljan da se proglasi epidemija - od Q groznice su, prema posljednjem objavljenom izvjestaju epidemiologa oboljele 82 osobe. U Bosni i Hercegovini je registrovan i svjetski fenomen, osam lica je istovremeno oboljelo od Q groznice i bruceloze. Epidemije su locirane u HercegovaĽko-neretvanskom i Zenicko-dobojskom kantonu, mada oboljelih ljudi i zivotinja ima i na drugim podrucjima. Zapravo, tek dodatne analize koje su u toku otkrice koliko je zivotinja oboljelo, a nije iskljuceno da ce i broj oboljelih, a posebno zarazenih ljudi biti veci, jer se svi ne prijavljuju dravstvenoj sluzbi, te da stvarni podaci mogu biti veci pet i vise puta.

Q groznica i bruceloza su najprije zabiljezene, u aprilu, u okolici Mostara. Veterinari su registrovali obolijevanje medju zivotinjama nakon sto su se ljekarima prijavljivali ljudi sa specificnim simptomima Kako se ispoljavaju? Bruceloza je zaraza ciji je uzrocnik bakterija iz roda Bruselle-a. Otporan je na vanjsku sredinu. Izvor infekcije su zarazene i oboljele ovce, koze, svinje i goveda. Bolest se na covjeka prenosi preko nekuhanog mlijeka i mlijecnih proizvoda kao sto je mladi sir, mileram, puter. Prenosi se i preko mesa, ali i direktnim kontaktima sa oboljelom zivotinjom te njenim izlucevinama. Nakon zarazavanja inkubacija traje od jedne do tri sedmice. Pocetak bolesti ima opste infektivne sindrome u vidu opste slabosti, bolova u misicima i zglobovima, povisene temperature, znojenja... Dijagnoza se postavlja klinicki, a najpouzdanija je analizom krvi. Bolest zahvata vise organa - kosti, zglobove, genitalije, pluca, misice, jetru i nervni sistem. Moze kod muskaraca ostaviti posljedice u vidu steriliteta.

Q groznica je vrlo slicna brucelozi. Kod zivotinja se najcesce pojavljuje u prikrivenom obliku, a kod ljudi su prvi znaci atipicne upale pluca. Izvori zaraze su bolesne ili zivotinje koje mogu biti kliconoçe. Putevi prenosenja su izlucevine bolesnih i zarazenih zivotinja, ali se zaraza moze siriti i zrakom, hranom, pa i boravkom u prostoru sa bolesnom stokom. Ljudi se najcesce zarazavaju jeduci meso i pijuci mlijeko zarazenih zivotinja. Od zarazavanja do pojave znakova bolesti moze proci od dvije do tri sedmice. Kod ljudi bolest se manifestuje infekcijom disajnih puteva, povisenom temperaturom, glavoboljom, kasljem, gubitkom apetita i bolovima u grudi. Medjutim, ponekada se ne osjecaju nikakvi simptomi, a zarazenost se otkriva seroloskim analizama. Lijecenje se provodi antibioticima.

KAKO SE ZASTITITI?

Prof. dr Zlatko Puvacic, glavni federalni epidemiolog upozorava da se ne smiju uzimati nekontrolisani proizvodi kao mlijeko i mlijecni proizvodi od nekuhanog mlijeka i meso. Posto se bolest moze prenijeti i preko izlucevina potreban je oprez i kod branja i konzumiranja voca i povrca koje raste po tlu, posebno u podrucjima gdje je registrovana epidemija medju zivotinjama.

OTKUD ZARAZA NA PROSTORIMA BIH?

Prema dosadasnjim istrazivanjima bolest se najprije pojavila medju ovcama koje su kao donacija uvezene iz Rumunije. Nakon tog otkrica nadlezni organi su zabranili uvoz stoke iz ove drzave. Istovremeno su Q groznica i bruceloza registrovane i medju ovcama, govedima i kozama u Makedoniji, zatim Srbiji, ali i nekim drugim susjednim zemljama. To sto su uvezene zarazene zivotinje u BiH kao da nikog ne cudi zbog poznate poroznosti granica i uobicajenog izbjegavanja kontrola. Tek sada inspekcijski organi vrse drasticne kontrole, kako bi zaraza bila zaustavljena. Zaustavljanju doprinose i mjere koje se provode zahvaljujuci sredstvima za ispitivanja eventualne zarazenosti koje je odobrila Federalna vlada, a i zahvaljujuci radu eksperata iz SAD-a koji su donijeli potrebnu opremu koja omogucuje otkrivanje zarazenosti.

Oprez pri koristenju nekih namirnica potreban je i zbog hemoragicne ili misje groznice. Posebno pri konzumiranju voca i povrca koje raste pri tlu, zatim kod pijenja vode koja nije ispitana, odnosno koja se uzima sa neispitanih i nezasticenih izvora. Ali, oprez je potreban i pri boravku u prirodi i konzumiranju malina, borovnica, gljiva.

Od ove bolesti do sada je oboljelo desetak lica i to na podrucju Bosansko-podrinjskog kantona - Foca i Gorazde. Medjutim, kod dvoje su simptomi bili posebno teski, pa su lijeceni na Infektivnoj klinici u Sarajevu gdje su im bukvalno spaseni zivoti u posljednjem trenutku. Jer hemoragicna groznica je prilicno tesko oboljenje, pa je i manji broj oboljelih, a predstavlja veliki zdravstveni problem. Simptomi kod ljudi su visoka temoperatura, malaksalost, glavobolja, pad krvnog tlaka, crvene karakteristicne pjege na kozi. Ukoliko se bolest pojavi u tesem obliku dolazi do disfunkcije bubrega, sto je posebno teska komplikacija, bolesnik ima problema sa mokrenjem. Kod 20 do 30 posto oboljelih dolazi do tezeg ostecenja bubrega koje je trajno, i to uglavnom kod osoba kod kojih bolest nije otkrivena i lijecena na vrijeme. U svijetu se zna da izmedju jedan i pet procenata oboljelih umire od posljedica ove bolesti.

Na podrucju Federacije Bosne i Hercegovine zabiljezeno je vise slucajeva obolijevanja od meningitisa. Prije pojavljivanja u BiH ova je bolest registrovana i to u vidu velike epidemije na podrucju Dalmacije. U Dubrovniku je na primjer bilo toliko oboljelih da su kapaciteti Infektivnog odjela tamosnje bolnice bili mali da bi mogli primiti sve oboljele. U Splitu je dnevno prijavljivano po nekoliko desetina oboljelih. Posto i gradjani BiH odlaze u vecem broju na more, kupaju se i izlozeni su mogucnosti zaraze, to je bilo neminovno da se bolest pojavi na nasim prostorima. Medjutim, epidemiolozi su, kako se cini, na vrijeme reagovali, pa se ne ocekuje posebno siroka epidemija. Ipak, gradjanima je preporucen oprez i prijavljivanje ljekarima cim se osjeti neki od simptoma bolesti, a to su u prvom redu glavobolje i visoke temperature.

Amina AHMETASEVIC (AIM Sarajevo)