Sporovi:Ko će građanima platiti ratne štete?

Grube procjene pokazuju da je do sada protiv Ministarstva odbrane RS podnešeno oko 8 hiljada tužbi za naknadu imovinske i neimovinske štete, a potraživanja iznose oko milion KM

Banjaluka, 3. juli 2000. (AIM)

Stavljanje na raspravu pred Narodnu skupštinu Republike Srpske Nacrta zakona o naknadi šteta nastalih građanima i pravnim licima zbog službe u Vojsci Republike Srpske (VRS), ili u vezi s njom, dočekano je među poslanicima sa gotovo jednoglasnim nezadovoljstvom.

Prema odredbama ponuđenog zakonskog teksta, pravo na materijalnu i nematerijalnu štetu borcima VRS i porodicama palih boraca pripadalo bi u okviru prava regulisanih Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca. Pravo na naknadu štete imala bi samo pravna lica koja su svoje obaveze izvršavala u skladu sa Zakonom o odbrani, ukoliko im nije isplačena naknada propisana tim zakonom.

Nezadovoljstvo poslanika nije bilo usmjereno na potrebu donošenja ovog zakona i prava koja bi njime trebala biti regulisana, već na način kako je zakonska materija prezentirana. "Materijal koji nam je u formi nacrta zakona predočen ne sadrži ni obrazloženje, niti ustavni osnov za njegovo provođenje", rekao je poslanik Koalicije za cjelovitu i demoktarsku Bosnu i Hercegovinu Tarik Sadiković. Prema njegovim riječima, predlagač zakona takođe nije naveo ni izvore sredstava koji će omogučiti provođenje zakona, te "kakve će posljedice po materijani položaj građana i pravnih lica proizvesti njegovo provođenje." Poslanici Demokratsko socijalističke partije, složivši se sa ovim primjedbama, naglasili su da je sam "naziv zakona znatno širi od materije koju reguliše, pa je samim tim neprimjeran". Uz to, poslanica Željka Krpić istakla je da bi "nepreciziranje vremena trajanja rata moglo izazvati niz problema u njegovo primjeni."

Najviše interesovanja tokom raprave izazvao je istup ministra odbrane Manojla Milovanovića. Založivši se za što hitnije donošenja ovog zakona, ministar Milovanović je zahtjevao da Narodna skupština usvoji zaključak kojim se "do donošenja zakona zabranjuju sva prinudna izvršenja pravosnažnih presuda za naknadu šteta po ovom osnovu sa računa ministarstva odbrane, te da za njihovu isplatu do tada bude nadležno ministarstvo finansija". "Grube procjene pokazuju da je do sada na ime materijane i nematerijalne štete podneseno zatjeva u visini oko milion KM. Bude li se nastavilo sa prinudnim naplatama na teret ministarstva odbrane, RS će ostati i bez sistema odbrane i vojske", kaže Milovanović.

Ministar finansija Novak Kondić odgovorio je Milovanoviću da je potpuno svejedno sa čijeg računa će se vršiti isplate dospjelih pravosnažnih potraživanja. "Sredstva za isplatu šteta jednostavno nisu planirana u budžetu za 2000. godinu i objektivno nijedno ministarstvo nije u mogučnosti da to izvrši", objašnjava Kondić. Ministar finasija poziva se na član 196. Zakona o izvšnom postupku, prema kojem "nije moguće da sredstva društveno političkih zajednica budu predmet plijenidbe". Stoga Kondić ne spori da se pomenute štete moraju tužiteljima isplatiti, "ali tek kada se donese zakon i za tu namjenu planiraju sredstva u budžetu RS".

Predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci Vukašin Bošković, odbacuje ovu tvrdnju ministra Kondića i ističe da će sud i dalje izdavati naloge za plijenidbu sredstava sa računa ministarstva odbrane po svim pravosnažnim presudama. "U toku prošle godine borci, vojni invalidi i porodice palih boraca podnijeli su osam hiljada tužbi kod Osnovnog suda u Banja Luci za naknadu materijane i nematerijalne štete zbog službe u Vojsci RS, ili u vezi s njom", kaže Bošković. Dosadašnji postupci vođeni su u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, objašnjava Bošković, a građansko vijeće pri Osnovnom sudu je kod izricanja presuda zauzelo stav o određivanju gornje visine naknade koja se može isplatiti na osnovu odštetnog zahtjeva. Do sada je kaže Bošković sud dao nalog za izvšenje preko stotinu pravosnažnih presuda.

Banjalučki advokati, koji zastupaju stranke u ovim postupcima, imaju različita iskustva. Visina oštetnog zahtjeva za pretrpljeni bol i strah određuje se individualno, ali uz pomoć vještaka medicinske struke. "Roditelji za pokinulog sina uspijevaku dobiti oko 5 hiljada KM. To je simbolično i gotovo da se ne isplati podnositi tužbe", kaže advokat Zoran Bubić. Što se tiče naknade materijalne štete, ona obuhvata troškove sahrane i crnine u nekim skromnim iznosima. Advokati kažu da se u postupku ljudi nerijetko dovode u ponižavajući položaj pitanjem tipa "šta se pripremalo za sahranu, ko vam je donio hranu ili piće, koliko je ljudi bilo na sahrani...", a to je običaj u našim krajevima.

Ministarstvo odbane, koje se pojavljuje kao tužena strana, ne spori osnov za podnošenje zahtjeva, ali po pravilu, osporava njihovu visinu. Isto tako, praksa potvrđuje da ministarstvo odbrane po pravilu ulaže žalbu na svaku presudu.

Poseban segment ovog problema su naknade šteta pravnim licima, najčešće državnim i privatnim preduzećima. Pozivajući se na Zakon o odbrani RS, shodno čijim odredbama su svi resursi bili stavljeni u funkciju odbrane, ministri Kondić i Milovanović "podvlače da je riječ o nemoralnim zahtjevima". "Tako sada dolazimo u situaciju da državna preduzeća tuže vlastitu državu, što je potpuno neprihvatljivo", negoduje ministar Milovanović. Sa druge strane, direktori pojedinih preduzeća tvrde da se pod geslom "sve za odbranu RS" vršilo niz nezakonitih radnji kojima su firmama nanesene ogromne materijalne štete.

Sa odštetnim zahjtevima pojavljuju se i građani kojima je su po istom osnovu nerijetko "mobilisani" ne samo kamioni, nego i putnički automobili, bicikli i objekti. Jedan od advokata kaže da se po takvim tužbama ministarstvo odbrane najčešće oglašava nenadležnim uz tvrdnju da je "vojna jednica rasformirana, ili službeni pečati zloupotrebljeni"."RS će, naravno, biti u obavezi da isplati dio šteta, ali zemlja se nalazi u prevelikoj ekonomskoj krizi, tako da je realno očekivati da se sa realizacijom takvih zahtjeva počne tek za pet ili deset godina", kaže ministar Kondić.

Do tada će svako bitku za svoja prava morati voditi kako zna i umije.

Gordana Katana