Nasiljem protiv demokratije

Crna Gora i Zakon o terorizmu

Većina u Crnoj Gori neće prihvatiti sprovođenje Zakona o terorizmu ma kad ga Savezna skupština usvojila. Ali, to ne znači da crnogorski građani i političar mogu biti mirni i da ih neće doseći “ruka pravde”

AIM Podgorica, 02.07.2000. godine

Crnogorski građani koji su se javno eksponirali kao protivnici režima Slobodana Miloševića odavno izbjegavaju odlazak u Srbiju, strahujući za vlastitu sigurnost. Što će tek biti kad se usvoji dugonajavljivani Savezni zakon. Kratkotrajno odlaganje nikoga u Crnoj Gori nije uvjerilo da Milošević ipak neće naćin načina da izglaasa Zakon o terorizmu.

Što, dakle, valja očekivati, kakve posljedice po građane i ljude na vlasti? "Svaki funkcioner Crne Gore može biti preventivno zadržan u pritvoru ako Zoran Sokolović proceni da je političkim delovanjem ugrozio ustavno uređenje ili bezbednost SRJ", tvrdi, u izjavi za najnoviji "Monitor", advokat iz Beograda Borivoje Borović.

Toga su, očito, svjesni i u crnogorskom državnom vrhu. Crnogorski premijer Filip Vujanović izričito je saopštio da se taj zakon u Crnoj Gori neće primjenjivati, jer je izvjesno "da mu je motivacija politička, a ne krivično-pravna zaštita".

• Savezni krivični zakon ima krivično djelo terorizma i zna se ko su organi otkrivanja, gonjenja, ko su organi presuđenja. Očigledno je da se želi donijeti zakon kojim bi se omogućilo da se pored postojećih angažuju i drugi organi za otkrivanje, a vjerovatno i za krivično gonjenje i suđenje", kaže Vujanović, uz ocjenu da novi zakon neće dodatno iskomplikovati odnose na relaciji Podgorica-Beograd jer su oni "na maksimalno niskom državničkom nivou".

To nije zakon protiv terorizma, već zakon protiv demokratije i to ostatka demokratije u zemlji Srbiji, smatra Miodrag Vuković, savjetnik crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista.

"Zakon protiv terorizima je još jedna blasfemija beogradskog režima. Već su pravnici rekli da u Srbiji nema državnog terorizma, jer niko nije protiv države Srbije, nego protiv režima. Srbija je ostala bez Kosova, izbacila je Crnu Goru iz zajedničke države, smanjila se, i u tom smanjenom dijelu Srbije niko nije protiv i takve države da bi se mogao proglasiti teroristom. Taj zakon za Crnu Goru ne znači ništa ni u formalnom ni u faktičkom smislu iako je, u to ne treba sumnjati, sračunat da nanosi zlo i Crnoj Gori. Znaćemo, kao i u svim dosadašnjim prilikama, koje su stvorene ranijim "patriotskim zakonima", da reagujemo na odgovoran način. Ja vjerujem da je ovo jedna od posljednjih laubudovih pjesama političke i državne destrukcije beogradske diktature i svih njihovih, sve malobrojnijih, sluganskih servisa i u Srbiji i u Crnoj Gori", ocjenjuje Vuković.

Potpredsjednik Narodne stranke Crne Gore Predrag Popović Zakona o terorizmu tumači kao još jedan korak Savezne vlade ka razbijanju zajedničke države. "Ovo nije zakon o sprečavanju terorizma, jer vlast u Srbiji upravo podstiče terorizam. Ovo je zakon protiv demokratije i protiv višepartizma kao stuba demokratskog ustrojstva jedne države. Nakon Zakona o univerzitetu i Zakona o javnom informisanju, ovo je treći zakon kojim se guše ljudska prava i slobode gra|ana i uvodi sistem gulaga. Preko ovog zakona Milošević namjerava da uhapsi svu Srbiju i da od nje napravi koncentracioni logor", ističe Popović.

I Rifat Rastoder, potpredsjednik crnogorskog parlamenta i Socijaldemokratske partije, smatra da nije riječ ni o kakvom antiterorističkom već tipično antidemokratskom projektu.

"U očajničkom strahu od suda građana zbog svega što je činila tokom minulih deset godina, ta ista vlast u Srbiji najavljenim zakonom samo pokušava da grubo ućutka svaki mogući otpor produžavanju autokratske vlasti porodice Milošević i njihove posluge. Riječ je, svakako, o novoj gruboj provokaciji Crne Gore, njenih predstavnika i svih građana. U slučaju donošenja tog akta malo će ko iz Crne Gore moći da slobodno pođe do prijatelja u Srbiji.

Ne dijele svi u Crnoj gori ovakva mišljenja. Kontroverzni zakon, kao uostalom i sve ostalo što dolazi iz Beograda, jednoglasno podržava Socijalistička narodna partija Momira Bulatovića. To je novinarima potvrdio i njen potpredsjednik Zoran Žižić, upozoravajući:

"Ukoliko crnogorske vlasti ne budu primjenjivale zakon protiv terorizma, može doći do situacije da oni koji su izvršili terorističko djelo u Srbiji, u Crnoj Gori nađu luka spasa, što bi bilo veoma nezgodno i opasno po sve nas".

Da "zakon za političko zastrašivanje" ipak nema šta da traži u Crnoj Gori nedvosmisleno je poručeno i sa još dva autoritativna mjesta. Državni tužilac Božidar Vukčević i ministar pravde Dragan Šoć takođe su, kao nešto ranije premijer Vujanović, kazali da zvanična Podgorica i ne pomišlja da primjenjuje "antiteroristički zakon".

Najavljeni zakon o terorizmu naišao je na burna reagovanja i u dvjema strankama koje okupljaju Albance u Crnoj Gori. Fuad Nimani, predsjednik Demokratske unije Albanaca, okvalfikovao ga je kao "još jedan u nizu zakona koji podstiče bezakonje, nasilnost, nesigurnost i državnu anarhiju". Mehmed Bardhi, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori, u tom činu prepoznaje "političke namjere koje, nažalost, ne idu u prilog poboljšavanju situacije u regionu, nego naprotiv dizanju tenzija, izazivanju straha i neizvjesnosti".

Crna Gora je uglavnom zaokružila svoj samostalni zakonski sistem i pored žestokog protivljenja Beograda. Uspjela je da vrati dio zakona koje mu je svojevremeno velikodušno prenijela i da se odupre nametanju akata sličnih ovom najnovijem. A svi su, kao i on, imali za cilj infiltriranje saveznog tužilaštva, savezne policije i drugih saveznih organa u Crnu Goru radi njenog destabilizovanja i disciplinovanja predsjednika Đukanovića. Sudeći prema burnim reagovanjima na "antiteroristički zakon", Beograd će još jednom pucati u prazno.

Veseljko KOPRIVICA (AIM)