Fakulteti sa dva profesora

Visoko obrazovanje u RS

Banjaluka, 29. juni 2000. (AIM)

Gotovo svake godine u Republici Srpskoj se otvarao po jedan fakultet.U protekli pet godina Banjaluka je dobila Građevinski, Arhitektonski i Prirodno matematički fakultet. Na Filozofskom fakultetu su, pored postojećih odsjeka (jezici, filozofija, istorija, georafija...), otvoreni odsjeci psihologije, fizičke kulture i žurnalistike. Zadnji, dvenesti po redu fakultet Univerziteta u Banjaluci, je Akademija umjetnosti sa tri smjera - likovni, dramski i muzički.

Za relativno kratko vrijeme najveći grad u RS je maturantima srednjih škola u RS mogao da ponudi izbor fakulteta kakav imaju veliki univerzitetski centri u Srbiji. Reklo bi se da više ne postoji potreba da se studira u Beogradu, Novom sadu i Nišu. Zlobnici kažu da su i profesori stručnih predmeta isti.

O kvalitetu nastave na pojedinim fakultetima niko ne govori, a čini se da o tome niko ozbiljno i ne razmišlja. U javnosti se povremeno pojavi poneka informacija o teškim uslovima studija na nekim fakultetima, ali reagovanja izostaju.

O stanju na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu ovih dana javno je progovorio bivši redovni profesor ovog fakulteta Svetozar Bojanić. Na građevinskom odsjeku ovog fakulteta, piše profesor Bojanić, redovno su zaposlena dvojica nastavnika, od kojih jedan živi u Bijeljini. Svi ostali profesori dolaze iz Beograda, Novog Sada i Niša, a među njima je najviše isluženih penzionera koje je nužda natjerala da tezgarenjem zarađuju za golu egzistenciju.

Ovaj fakultet raspolaže sa četiri učionice i nekoliko kabineta, što predstavlja petinu potrebnog prostora. O crtaonicama, laboratorijama i radionicama, koje se podrazumijevaju za nastavni rad, niko i ne govori. "Asistenti na ovom fakultetu, suprotno zakonu, drže predavanja i ispite, a među predavačima ima i onih bez naučne titule i univerzitetskog znanja", kaže profesor Bojanić. Za predmet slobodno crtanje, jedan od osnovnih predmeta na studiju arhitekture, ne postoji ni prostorija ni oprema, a odnedavno nema ni nastavnika ni asistenta.

Slična situacija je i na Elektrotehničkom fakultetu u Srpskom Sarajevi. Tamo su takođe samo dva profesora u redovnom radnom odnosu, od kojih je jedan elektroinžinjer, a drugi matematičar. Sve ostalo je 'gostujući' kadar.

Na Šumarskom fakultetu u Banjaluci su četiri nastavnika u stalnom radnom odnosu. Čak 17 predavača dolazi iz Beograda, 7 iz drugih beogradskih, sarajevskih i banjalučkih preduzeća, a 12 predavača su sa banjalučkih fakulteta. Nedavno izabrani dekan ovog fakulteta dr Čedomir Burlica priča da su asistenti na fakultetu bili u nekom nejasnom statusu stručnih saradnika-stipendista. "Asistenti su bili nešto kao najamna radna snaga. Praktično nisu imali premet, nego oblast", kaže Burlica.

Na Šumarskom fakultetu trenutno borave inspekcijske službe, utvrđujući razne nezakonitosti. Novi dekan potvrđuje da je nedavna kontrola OHR-a pokazala da se na spiskovima za plate nalaze i nastavnici koji ne znaju gdje se Fakultet nalazi.

Osim kadrovskih problema, neki fakulteti u Banjaluci ne ispunjavaju ni elementarne uslove smještaja. Akademija umjetnosti za sada ima samo pečat. Ni studeniti ne znaju na koliko mjesta u gradu imaju nastavu. Dekan tog fakulteta Miljko Šindić je podstanar u kancelariji dekana Filozofskog fakulteta, a studenska služba im se nalazi u prostorijama Udruženja estradnih umjetnika RS!?

Studenti Likovne akademije druge godine tvrde kako su se upisivali na fakultet i ovjeravali indekse u jednom banjalučkom kafiću. Studenti dramskih umjetnosti su nešto bolje prošli - prva godina u Narodnio pozorištu, druga u Dječjem pozorištu RS.

Po Zakonu o Univerzitetu (član 11.), Univerzitet i visokoškolska ustanova mogu početi sa radom i obavljati svoju djelatnost ako ispunjavaju prije svega, kadrovske i prostorne uslove. Po istom članu, visokoškolska ustanova ispunjava kadrovske uslove ako ima najmanje dvije trećine od potrebnog broja nastavnika za predmete utvrđene nastavnim planom u radnom odnosu sa punim radnim vremenom. Uslov o dvije trećine nastavnika ne važi samo za Akademije umjetnosti. Ovaj uslov ne ispunjava ni jedan od novoosnovanih fakulteta, zbog čega se postavlja pitanje da li su fakulteti u silnoj žurbi da ponude bogat izbor obrazovnih profila zaobišli pomenuti član zakona.

Rektor Univerziteta u Banjaluci Dragoljub Mirjanić kaže da za prvu i drugu godinu fakulteti ispunjavaju zakonsku regulativu što se tiče kadrova. "Na prvoj godini imate obično od pet do sedam predmeta, od kojih je većina opštih, tako da na prvoj godini predaju uglavnom domaći profesori. Na starijim godinama mi taj zakonski uslov ne možemo ispuniti i zbog toga imamo veliki broj gostujućih profesora, uglavnom i SR Jugoslavije", priznaje rektor Mirjanić.

Rektor vjeruje da će Univerzitet uskoro moći da zadovolji uslove predviđene zakonom, jer se "radi na obrazovanju domaćih kadrova". Međutim, za ulazak u zakonske okvire smišljena je originalna ideja: donošenje novog zakona, koji neće predviđati uslov o 'dvije trećine'. Mirjanić potvrđuje da je zakon u pripremi, tako da će zakonski uslovi uskoro biti zadovoljeni.

"Uključeni smo u novi projekat koji se odnosi na standardizaciju univerziteta u našem okruženju, vezano za centralnu i jugoistočnu Evropu i očekujemo da će rezultat tog projekta biti uslov po kojem će svaki Univerzitet morati imati devet profesora u rangu doktora nauka. Tako je na na primjer sada u Sloveniji. Takav uslov je sada u radnom nacrtu Zakona o Univerzitetu, ali mi očekujemo još preporuke Evropske rektorske konferencije i Savjeta Evrope", objašnjava Mirjanić.

Nedostatak vlastitog profesorskog kadra rektor objašnjava nemogućnošću rješavanja njihovih stambenih problema. "Univezitet poslednjih godina nije dobio ni jedan kvadratni metar stambenog prostora. Da smo imali stanove, mogli smo dobiti i zadržati kvalitetne profesore", kaže Mirjanić, žaleći se na nerazumijevanje problema od strane gradske vlasti. "Žurnalistika, građevina, arhitektura, Akademija umjetnosti - sve su to fakulteti koji su nastali iz nužde, jer je neophodno da RS obrazuje taj kadar. Međutim, mi nemamo razumijevanje grada za prostor za fakultet, a kamoli za profesorske stanove", kaže.

Zakonom o univerzitetu iz 1993. godine u Republici Srpskoj su osnovana dva Univerziteta - jedan u Banjaluci, drugi u Srpskom Sarajevu. Po Zakonu, RS je dobila gotovo isti broj fakulteta koliko i bivša socijalistička republika BiH. Većina nastavnog kadra bivše države danas je po univerzitetima širom Evrope i svijeta. Jedan dio je u zemljama okruženja, bez želje da se vrati na fakultete koji su to samo po imenu.

Olga Lola Stanić Branko Perić (AIM)