Sukob SDA i "Dnevnog avaza"

AIM, Sarajevo, 22.06.2000 "Dnevni avaz", perjanica bh. medijske imperije u nastajanju, u vlasništvu Fahrudina Radončića, krenuo je u otvoreni rat sa svojim dojučerašnjim pokroviteljem i zaštitnikom, vladajućom strankom SDA. Ovom se sarajesvkom dnevnom listu blokiraju žiro računi, poreznici uz pratnju policije ulaze i češljaju papire, dok čelni ljudi "Avaza" upiru prstom u federalnog premijera Edhema Bičakčića, kao nalogodavca i inspiratora "hajke na Avaz". Nekada idilični brak vladajuće nacionalne stranke u Bošnjaka SDA i stranci najdraže novine nalazi se dakle pred razvodom, a kako to obično biva u takvim situacijama, prljavi veš iz porodičnog kruga izlazi na svjetlo dana.

Od pokretanja "Dnevnog avaza", krajem 1995. godine, ovaj list uživao je potpunu podršku vrha SDA i to u svim vidovima, a dugove prema dobročinitelju na vlasti uredno je otplaćivao poslušnošću i medijskim reklamerstvom političkih interesia ove stranke. Zauzvrat, vrata svih institucija na čijem su se čelu nalazili kadrovi iz SDA i informacije koje su mogle biti objavljene, bili su na raspolaganju novinarim ove medijske kuće. U takvoj situaciji, "deblji kraj", kako kod svojih urednika tako i u očima javnosti, izvlačili su novinari drugih medija za koje su se stranački kadrovi na državnim pozicijama pobrinuli da žive u blaženom neznanju.

Izuzetna bliskost sa vrhom SDA omogućavala je ovoj novini da igra ulogu sofisticiranog partijskog biltena preko koga su odašiljane najave i precizne liste "žrtvovanih" unitar partijskih čistki. Najbolji barometar nečijeg rejtinga u političkom vrhu SDA bila je učestalost pojavljivanja u ovom mediju i, naravno, način na koji je o kadroviku pisano. Pod udar kritike redovito su dolazili pojeddinci koji su prethodno bili "otpisani" u stranačkom vrhu. Tako bivšem federalnom premijeru Izudinu Kapetanoviću (kome je kao utješna nagrada pripala fotelja ministra industrije u Vladi FbiH) niko nije morao objašnjavati da mu je politička karijera okončana, nakon što je "Avaz" objavio niz tekstova o luksuznom stanu koji je on dobio u Sarajevu pored svog stana u Tuzli. To što je dobar dio najvišeg rukovodstva njegove stranke i tada, ali i sada, boravio u tuđim stanovima nije mu pomoglo da spasi svoju fotelju. Ovakve medijske egzekucije istrošenih političkih kadrova iz reda SDA, ujedno su korištene i kao navodni dokaz "Avazove" medijske "nepristrasnosti", takoreći, nezavisnosti od uticaja vladajuće političke stranke. Jer, eto, oni objavljuju kritičke tekstove i o kadrovima vladajuće stranke. Naravno, u postizanju najvećeg tiraža među bh. dnevnim listovima "Avazu" su na ruku išle i druge bitne stvari poput obilate pretplate državnih i partijskih institucija na svim nivoima na ovu novinu, ali i pad kvaliteta i dezorijentacija kod direktne konkurencije, dnevnih listova "Oslobodjenje" i "Večernje novine".

No, nakon aprilskih lokalnih izbora na kojima je opozicioni SDP zabilježio respektabilan uspjeh kod birača, a SDA doživjela poraz, počele su se primjećivati i prve naznake promjene uređivačke politike u "Avazu". Lider SDP-a, dr. Zlatko Lagumdžija, kao i njegova stranka u cjelini počeli su dobijati sve više prostora u ovim novinama, prijeteći da u dogledno vrijeme možda čak i dostignu medijsku prisutnost recimo federalnog premijera Edhema Bičakčića. To je za SDA bio dodatni alarm da se konci moraju zategnuti jer brod neumitno tone. Uostalom, jedan od prvih komentara ove stranke povodom svojih više nego loših izbornih rezultata jeste okrivljavanje medija za sadašnje stanje, pogotovu onih "od kojih to nisu očekivali"!

Sukobi na relaciji Partija - Avaz odvijala su se daleko od očiju javnosti sve do 5. maja, odnosno svečanog proglašenje novinara godine u organizaciji "Udruženja novinara BiH" (jedne od šest novinarskih asocijacija ovdje) a pod pokroviteljstvom federalnog premijera Edhema Bičakčića. Na zaprepaštenje prisutnih, ali i gledalaca direktnog TV prenosa, glavni i odgovorni urednik "Dnevnog avaza", Mensur Osmović, odbio je da primi priznanje za najbolji list u protekloj godini zbog prijetnji koje je vozač premijera par dana ranije u zgradi Vlade uputio novinaru "Avaza". Domaća javnost nakon ovakvog gesta bila je podijeljena. Jedni su smatrali da se radi o o konačnom raskidu i namjeri "Avaza" da se otrgne od SDA, jer njene šanse da na opštim izborima u novembru sačuva vlast sve manje, dok su skeptici u svemu vidjeli tek dobro režiranu predstavu, gdje se prijatelji na sceni javno svađaju a potom iza kulisa nastavljaju sa dosadašnjim prijateljstvom. U međuvremenu vozač, čije je ponašanje prema novinaru bilo povod prvog javnog "Avazovog" sukoba sa premijerom, kažnjen je umanjenjem plate za 30 odsto, a "Avaz" zauzvrat biva "počašćen" dolaskom poreskih inspektora u svoje prostorije.

Kada su u zoru 6.juna u "Avazovu" štampariju ušli poreski inspektori sa namjerom da ručno prebroje otštampani tiraž, počelo je stvarno odmjeravanje snaga. Nakon par sati, zaposleni su samoinicijativno pokupili novine i poslali ih na kioske, a poreznici su navodno uspjeli zabilježiti 2.906 primjeraka neprijavljenog, "crnog tiraža". Vlasniku novine, Fahrudinu Radončiću, zaprijećeno je "zatvaranjem radnje", a spor je nakon toga djelimično izglađen (preča se vrućim telefonskim razgovorima Radončića i Izetbegovićevog sina Bakira) pa je narednih dana inspektorima omogućen ulazak u zgradu i kontrola dokumentacije.

Kada inspektorima, nakon par dana, nije dozvoljen ponovni ulazak u zgradu "Avaza", jer po tvrdnjama čelnih ljudi ove novinske kuće nisu imali valajane naloge za kontrolu, 16. juna blokirani su žiro-računi "Avaza", da bi pet dana kasnije 21. juna, inspektori ipak ušli u "Avazove" prostorije, ali ovaj put uz pratnju policije. I pored blokiranih računa, "Avaz" i dalje redovno izlazi zahvaljujući, kako sami vele, rješenošću svih zaposlenih da nastave s poslom iako se najavljuje mogućnost da svaki dan prestanu sa štampanjem novine.

Prema nezvaničnim informacijama, inspektori najveći interes pokazuju za finansijsku dokumentaciju iz 1996. i 1997. godine, što u "Avazu" smatraju dokazom da je cilj igre da im se pronađe neka nepravilnost u plaćanju obaveza prema državi, što bi za sobom povlačilo i obračun zateznih kamata za protekle tri-četiri godine čime bi eventualno sporna suma narasla na astronomski iznos. Čelni ljudi novine tvrde da je cilj da se na ovaj način "Avaz" uništi te upućuju apele domaćoj i stranoj javnosti. Većina međunarodnih predstavnika prisutnih u BiH, pa i dio ovdašnjih nezavisnih medija i novinarskih asocijacija, do sada je ili osudila ili izrazila zabrinutost ovakvim ponašanjem poreske uprave prema jednom mediju.

Najveća nepoznanica ipak ostaje ko sa kime definitivno raskida, odnosno da li je zaista riječ o sukobu "Avaza" i SDA, ili tek o sukobu ove medijske kuće sa federalnim premijerom Bičakčićem, koji je trenutno, poslije lidera Alije Izetbegovića, najmoćnija osoba u stranci. Simptomatično je da se u dosadašnjim razračunavanjima "Avaza" sa federalnim premijerom Bičakčićem, sam Izetbegović upadljivo drži po strani a i "Avaz" još uvijek pazi da u svojim čarkama direktno ne zakači Izetbegovića.

Kako je borba za Izetbegovićevog naslednika javno otpočela, a Bičakčić trenutno jedan od najjačih u njoj, okršaj sa "Avazom" bi u slučaju pobjede dodatno ojačao sadašnjeg federalnog premijera. "Avaz" bi, za pretpostaviti je, u ovom trenutku želio da se distancira od SDA, pogotovu što se predvidjaju novembarske promjene na političkoj sceni u korist opozicijske SDP. No, da li će i SDA biti spremna da se pored vlasti olako odrekne i medijskog "mjezimčeta" u koje je tako mnogo ulagala proteklih godina i čija joj pomoć u predizbornim mjesecima itekako treba, pokazaće upravo nastavak borbe vlati i ove neovine.

Konačan epilog u stilu crno-bijelo, gdje bi sa scene ili otišao premijer Bičakčić, ili bi "Avaz" završio sa ključem u bravi, malo je vjerovatan. Realniji ishod bio bi definitivan prelazak "Avaza" u tabor nezavisnih medija sa svim pratećim posljedicama, što koliko god izgledalo nevjerovatno i nije nemoguće, ili ponovni kompromis sa SDA gdje bi Fahrudin Radončić dobio garancije da će "materijalno-finansijski" integritet "Avaza" biti garantovan, hajka prekinuta, a zauzvrat bi "Avaz" u ime viših nacionalnih interesa čuvao politiku SDA kao svoju uredjivačku vodilju.

Uglavnom, "Avaz" i njegov vlasnik, Fahrudin Radončić, prije ili kasnije moraće donijeti konačnu odluku i opredjeliti se da li će do kraja dijeliti sudbinu SDA, "principijelno" biti uz onoga ko je trenutno na vlasti neovisno od stranke i ideoloških uvjerenja, ili se upustiti u nesigurne vode profesionalizma i nezavisnih medija. Kakva god da bude odluka, vremena za njeno donošenje je sve manje.

Dražen SIMIĆ (AIM Sarajevo)