Zdravstvo na bolesničkoj postelji

Banjaluka, 23. juni 2000. (AIM)

Zdravstvo Republike Srpske je na bolesničkoj postelji. Ova dijagnoza mogla se poslednjih dana čuti u javnim raspravama o situaciji u banjalučkom Kliničkom bolničkom centru (KBC), najvećoj i najopremljenijom zdravstvenoj ustanovi ovog bosanskohercegovačkog entiteta.

Situaciju u KBC najbolje ilustruje činjenica da ova ustanova dobavljačima lijekova, medicinske opreme i hrane duguje oko 16 miliona KM. Zbog opake bolesti, zvane besparica, uvedene su restrikcije na lijekove, a na bolničkom liječenju se zadržavaju samo akutni bolesnici. Operišu se samo hitni slučajevi. KBC je u posljednje 2 godine takvu situaciju imao najmanje tri puta.

Republika Srpska na zdravstvo izdvaja onoliko koliko dobije samo jedna bolnica od 400 do 500 kreveta na zapadu. Glavni finansijer KBC je republički Fond za zdravstveno osiguranje, ali ugovor o finansiranju još nije potpisan, niti ima izgleda da će se potpisati u dogledno vrijeme. Vlada je nedavno smijenila direktora Fonda Dragutina Ilića, inače potpredsjednika Socijalističke partije RS, i za prinudnog upravnika postavila ministra zdravstva Željka Rodića, sa kojim Ilić inače nije bio u dobrim odnosima.

KBC Fondu za zdravstveno osiguranje, kako kaže njegov direktor dr Branislav Lolić, mjesečno fakturiše oko 3,5 miliona KM, a uspije naplatiti samo oko milion. "U odnosu na ono što smo fakturisali, već ove godine imamo 7 miliona KM nenaplaćenih potraživanja, dok dug iz 98. i

1. godine iznosi 23 miliona KM", kaže Lolić.

Direktor Fonda Boro Janjetović odgovara da Fond nije u mogućnosti izvršiti svoje obaveze zbog toga što ni njemu nisu isplaćena sva dugovanja. Najveći dužnik Fondu, kaže Janjetović, je buddžet RS.

Svoje 'argumente' ima i ministar zdravlja i socijalne zaštite Željko Rodić. On kaže da je cijela država u krizi sa parama i da ih ima onoliko koliko ih ima. Rodić predlaže samo strpljenje, a zdranstvena sindikalna organizacija prijeti generalnim štrajkom na nivou cijele RS. "Znamo da je štrajk najgore što može biti, ali zdravstveni radnici su na granici egzistencije", kaže sindikalac iz Srbinja Božo Ivanović. Primarijus Petar Danilović iz Gradiške smatra da je u rješavanju problema zdravstva država najvažniji faktor, ali da njene institucije do sada nisu učinile ništa na njegovoj boljoj organizaciji.

Zbog teškog položaja zdravstva u poslednje vrijeme veliki broj zdravstenih radnika daje otkaze i potpuno mijenja struku. Banjaluka je puna kafića i butika čiji su vlasnici ljekari. Poznata je priča o bračnom paru ljekara koji je napustio bolnicu i u Banjaluci otvorio modni salon. Danas su poznati po svojoj modnoj liniji. Atraktivna djelatnost za doktore je i politika. Samo u Narodnoj skupštini RS ima desetak poslanika ljekarske struke.

U poslednje vrijeme dodatno breme za zdavstvo je i sve češća nestašica lijekova. Dr Lolić kaže da niko od dobavljača ne želi više KBC snadbijevati lijekovima, jer nekima dugovanja nisu plaćena i po 6 mjeseci. "Ne možemo dobiti nove lijekove jer nemamo garanciju kada i čime ćemo da platimo. Jednostavno, ulazimo u jedan kolaps sistema", ne krije pesimizam dr Lolić.

KBC je mjesečno na lijekove trošio oko 600 hiljada KM, a fakturisani računi upućivani su Fondu zdravstvene zaštite. U resornom ministarstvu kažu da su sumljali da je dio računa dolazio na ilegalan način. Stoga ministarstvo namjerava da zdravstvenim ustanovama uskrati pravo nabavljanja lijekova i da se to ubuduće vrši preko Fonda i ministarstva putem tendera. "Na ovaj način želimo uvesti više reda u snadbijevanje lijekovima", objašnjava ministar Rodić. Direktor Lolić nije sklon ovakvoj filozofiji i kaže da baš u ovoj oblasti postoje razne špekulacije, pa je najjeftinije često i najlošije za medicinu. "Zbog svih tih silnih pritisaka mi smo nedavno nabavili odredjene injekcije po najjeftinijoj cijeni i to je bila katastrofa. Umjesto jedne, trošili smo tri igle", objašnjava Lolić logiku štednje.

Zbog lošeg stanja u zdravstvenim ustanovama najveći broj pacijenata se liječi u privatnim ambulantama. Vrlo često i po preporukama ljekara iz državnih ustanova. U privatnim ambulantama može se dobiti svaka vrsta usluge. Potrebno je samo imati novac. Za jedan pregled na CT aparatu potrebno je platiti 150 KM. Doktor Lolić postavlja pitanje otkud CT aparat u primarnoj zaštiti, kada ga po zakonu mogu imati samo klinički centri. I odgovara: "Neko je dao odobrenje, a ko - ja ne znam".

Lolić se ljuti na svoje osoblje u KBC-u. "Doktori u toku radnog vremena predaju na fakultetu, pa čak rade i u privatnim ambulantama. "Niko od mojih ljekara nema odobrenje za dopunski rad. Znači da ne funkcionišu inspekcijski organi i sada neko očekuje od mene da ja ovdje budem ta baba roga koja će doktorima davati otkaz", negoduje Lolić.

Ljekari nisu bili raspoloženi da ovo komentarišu. Njihovo objašnjenje je jednostavno: doktorske plate su tako male da se od njih ne može živjeti.

Po svemu sudeći, izlaz iz ovog zdravstvenog vrzinog kola za sada nije na vidiku. U odnosima resornog ministarstva, Fonda i Kliničkog centra u posljednje vrijeme je bilo mnogo dramatičnih obrta. Bilo je pokušaja kontrole nabavke lijekova, stranačkih podmetanja i smjena. Iz novinskih natpisa moglo se zaključiti da će uskoro ministarstvo zdravlja zatražiti smjenu direktora i upravnog odbora Kliničkog centra.

Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Dragutin Ilić tvrdi da zbog toga dr Lolić vodi pregovore sa premijerom Miloradom Dodikom o stranačkom transferu u njegovu stranku (SNSD). U međuvremenu je uslijedio raspad Lolićeve matične stranke (Srpski narodni savez), što ga je približilo premijeru Dodiku.

Vlada i resorno ministarstvo planiraju da u naredne 2 godine uz pomoć inostranih kredita od banjalučke bolnice formiraju jedan moderan dijagnostički centar, koji bi na najbolji mogući način zadovoljavao potrebe građana RS. Za sada, samo obećanja.

Sanela Živković (AIM)