Milošević, leševi, hladnjak I flaše sa vodom!

Ćirez-Priština, 22.06.2000

Na jednom brdašcetu u selu Ćirez u Drenici (u centralnom Kosovu), nekoliko desetina međunarodnih istražitelja za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji dočekali su svog šefa Karlu del Ponte koja je stigla helikopterom mirovnih snaga I pešice došla do masovne grobnice u kojoj se nalazi 110 tela žrtva, koju su buldožerima otvarali eksperti Medjunarodnog suda za ratne zločine. Najlonske kese sa ostacima tela žrtava poslednjeg rata, ređane su u jednoj hladnjači, u kojoj su istražitelji hladili I flaše sa vodom. Težak zadah, miris dekomponiranih leševa ispunio je taj prostor, kako je izjavila Glavna tužiteljica Tribunala "gde istražitelji prikupljaju dodatne I nove dokaze za proširenje optužnice protiv predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića". Gospođa Del Ponte je prethodno posetila još jednu masovnu grobnicu u selu Brestovac u Južnom Kosovu, gde su njeni istražitelji započeli eshumaciju kako se pretpostavlja 35 do 50 tela žena I dece ubijenih od strpskih snaga

1. marta prošle godine. Među njima bilo je I beživotno telo tromesečne bebe.

Bila je to 98 masovna grobnica otvorena od aprila meseca ove godine, kada su patolozi započeli rad na istraživanju 440 registrovanih i određenih lokacija za ispitivanje ove godine. Prošle jeseni oni su zaokružili prvu fazu svoje istrage tokom koje je u 192 masovne grobnice otkriveno 2 108 tela ubijenih tokom rata na Kosovu. Tribunal na osnovu indicija, prikupljenih podataka I na osnovu svedočenja pretpostavlja da je više od 11 hiljada kosovskih Albanaca ubijeno od strane srpskih snaga tokom vazdušne kampanje NATO.

Nakon što je posetila grobnice u kojima se vršila espertiza tela, inače više puta sahranjenih i eshumuranih tela, gospođa Del Pointe je izjavila da "podignuta optužnica protiv Slobodana Miloševića može biti povučena samo od strane tužilaštva Međunarodnog haškog tribunala. "Uveravam vas da ne pomišljamo da tako nešto uradimo", kazala je ona. Bio je to i njen odgovor n a poslednje špekulacije oko navodnih pregovora u vezi Miloševićeve amnestije što bi podrazumevalo njegov odlazak sa vlasti i sa Balkana I istovremeno stabilizaciju ovog regiona. "Stabilnost na Balkanu će se uspostaviti onda kada se Milošević privede u Hag. Ne mislim da najodgovorniji čovek za sve ono što se desilo na Kosovu može imati preferencije za takva rešenja. Zbog toga se uopšte ne slažem sa tim konceptom", izjavila je gospođa Del Ponte. Međutim, diskusije oko sudbine Miloševića govore o "nemoći" Tribunala nasuprot eventualnim interesima država i njegovoj potpunoj zavisnosti od njihove saradnje. Gospođa Del Ponte je došla na Kosovo iz Makedonije gde predsednik tamošnje Republike nije smatrao "dostojnim" da se zajedno sa njom nastupi pred novinarima. Ona i njen rad reklo bi se da u potpunosti zavise od volje diplomatija bez obzira na tvrdnje o nezavisnosti I mandatu Tribunala.

Ipak, ona je nastupila veoma odlučno. "Međunarodni istražitelji će nastojati da prikupe još više dokaza za optužnicu protiv Slobodana Miloševića I četiri člana njegovog kabineta, ali I podizanje drugih optužnica protiv Srba I nesrba I posebno protiv Albanaca", izjavila je Karla del Ponte. "Mi smo već započeli istragu oko aktivnosti OVK tokom oružanog konflikta", rekla je gospodja ona, odbijajući da iznese više pojedinosti. "Mogu reći samo da se radi o konkretnim slučajevima baziranim uglavnom na pet različitih epizoda". Glavna tužiteljica Tribunala je u tom kontekstu rekla da međunarodni istražitelji intervjuišu ljude koji mogu raspolagati dovoljnim informacijama za vršene zločine protiv Srba tokom oružanog konflikta. Međutim, ona je iznela i činjenicu da to otežava i nemogućnost njenih istražitelja da stupe u kontakt sa brojnim mogućim svedocima čiji se najveći deo sada nalazi u Srbiji gde je rad Tribunala onemoguićen od strane tamošnjeg režima. Ovo je prvi put da su zvaničnici Tribunala otvoreno izneli da se vodi istraga i mogućem gonjenju vojnih i političkih ličnosti bivše OVK. Njen zamenik Graham Blewit je izjavio da za sada nema dokaza o impliciranju bivših pripadnika OVK u zločine protiv Srba I uopšte nealbanaca. Međutim, dodao je on "ima raznih tvrdnji o tome i kao i u drugim slučajevima, posao tužilaštva I suda je da razmotre I izvrše istragu". On je tom prilikom napravio paralelu sa istragom koja je vođena u vezi sa optužbama da je NATO vršio ratne zločine tokom kampanje bombardovanja. Gospodin Blewit je kazao da je "jedan član albanske delegacije koji je imao susret sa gospođom Del Ponte priznao da su članovi OVK vršili zločine i da treba da se izvedu pred lice pravde". To je po njemu priznanje činjenice da su obe strane bile uključene u zločine.

Karla del Ponte se osvrnula i na konfuziju koja je stvorena oko mandata Međunarodnog tribunala i najavljenog formiranja Suda za ratne i etničke zločine na Kosovu, koji će biti stacioniran u Prištini. "Želim da razjasnim da nema nikakvih sudara. Tribunal je usredsređen na visoke vojne, policijske i političke zvaničnike, ili kako se kaže velike ribe". Ona je objasnila da će se Sud na Kosovu baviti zločincima nižeg nova. Nadovezujući se na ovo pitanje, njen zamenik Graham Blewit je izneo da Tribunal zadržava kompetencije I prvenstvo u odnosu na bilo koji poseban slučaj. Naime, u slučaju da se suđenje održava u nekom nacionalnom sudu, Međunarodni Tribunal ima autoritet da određeni slučaj premesti u Hag.

Bilo kako bilo, Tribinal nastavlja svoj rad, iako se na njegovu adresu upućuju kritike oko sporosti i nedovoljno brzog vođenja procesa u cilju izvođenja pred lice pravde svih onih koji su odgovorni za ratne zločine. To bi mogao biti, kažu uticajniji Albanci, i prvi korak u stvaranju bolje klime, "jer se tako žrtve ne bi osećale "primoranim" da preuzimaju pravdu u svoje ruke".

AIM Priština Arbnora BERISHA