Velika vojna vjeľba u Crnoj Gori

Što smjera VJ?

Hoće li jun biti mjesec ovogodiąnjeg iznenađenja za građane Crne Gore? Ne u pogledu izbora, već ąto se tiče aktivnosti VJ

AIM Podgorica 19.05.2000. godine

Tokom mjeseca juna, pripadnici Vojkske Jugoslavije u Crnoj Gori, izveąće borbenu vjeľbu sa taktičkom pretpostavkom - sprečavanje secesije, odnosno, otcjepljenje Crne Gore! Ovu taktičku pretpostavku je izradila i zadala komanda Druge armije, stacionirana u Podgorici.

Planirana vjeľba "po temi motorizovana brigada u odbrani i protivdesantna borba", kako je to za nedjeljnik "Monitor" objasnio jedan visoki oficir u komandi Druge armije, obuhvata tri faze. U prvoj, od prvog do osmnog juna treba da se izvrąi uvjeľbavanje komandi i starjeąina. Druga faza, od 12. do 14, juna predviđa da jedinice 5. motorizovane brigade, djelovi 326 artiljerijske brigade, 56 inľinjerijski puk, 83 brigada PVO, 72 granični bataljon, djelovi vazduhoplovne brigade s aerodroma Golubovci, 7., 4. i 2. bataljon vojne policije, kao i dijelovi borbene grupe "Peąter", razmjeąteni na Peąterskoj visoravni, izađu na poloľaje. A konačna realizacija vjeľbe bila bi, planirano je, izvrąena od 14. do 19. juna.

U Podgorici se procjenjuje da bi ovakva vjeľba mogla posluľiti i kao priprema VJ za uvođenje vanrednog stanja na terenu Crne Gore. Indirektno, takva očekivanja je potvrdio i predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, prilikom svoje nedavne posjete Briselu. Đukanović je, doduąe, rekao da ne vidi razlog za uvođenje vanrednog stanja u Crnoj Gori, kao i da ono neće biti uvedeno. Ali, pri tome je podsjetio da će se u slučaju eventualnog pokuąaja Beograda da vanredno stanje ipak uvede, prema tome postaviti kao i tokom NATO napada na SRJ. A to bi moglo da znači da će građani, uz pasivan otpor drľave, biti potpuno prepuąteni na volju vojnim vlastima.

Planirana vjeľba, kako to sada izgleda, trebala da se odigra kao rutinska stvar. Ona će se vrąiti u neko uobičajeno vrijeme, sa decembarskom i martovskom klasom vojnika, po principu "uvjeľbavanja iskusnih i onih manje iskusnih vojnika koji su tek zavrąli osnovnu obuku". "Tako je, naime, kod nas uobičajeno da se radi, iako je i to sa stanoviąta savremenog ratovanja danas diskutabilno", kaľe jedan vojni ekspert.

Vojni vrh, međutim o ovome joą nije obavijestio javnost iako je po zakonu to duľan učiniti najmanje mjesec dana prije početka vjeľbe, naravno, "zbog bezbijednosti stanovniątva na području na kome se vjeľba vrąi, kao i obezbijeđenja saobraćajne infrastrukture". Vjeľba bi, takođe, morala da se koordinira sa MUP-om i organima lokalne samouprave. Međutim, koliko smo bili u mogućnosti da saznamo, ni MUP Crne Gore o ovome joą nije dobio nikakvo zvanično obavjeątenje.

Ćutnja kojom je obavijen ovaj vojni plan utoliko je indikativnija ąto predviđa da vjeľba bude izvedena u vrijeme kada se odrľavaju i lokalni izbori u Podgorici i Herceg Novom, koje mnogi procijenjuju kao odsudno prebrojavanje političkih snaga u Crnoj Gori. Da se li se na osnovu toga moľe zaključiti da VJ u ľeli na glasače ostaviti ąto snaľniji utisak? Da su takve namjere vjerovatne na izvjestan način već potvrđuje i svakodnevna buka avionskih motora nad crnogorskim gradovima. Na buku stvorenu ovakvom demonstracijom sile u dnevnoj ątampi su se nedavno ľalili i građani Tivta.

Zakon, naravno, ne nameće nikakva ograničenja u vrąenju vjeľbi u vrijeme izbora. Ali, kako kaľe jedan vojni ekspert "logično bi bilo da vojska u vrijeme izbora ne izvodi nikakve vjeľbovne aktivnosti". Jer, konačno, zaąto bi VJ vrąila pritisak na građane sa kojima, kako u svojim brojnim javnim saopątenjima kaľe, ima sasvim dobre odnose?

Naime, vojni ekspert sa kojim smo razgovarali o mogućim uzrocima i ciljevima ove velike vjeľbe, kaľe da planom predviđena aktivnosti i lociranje vjeľbe pokazuju da njeni ciljevi nisu rutinski.

Rat na Kosovu je Vojsci Jugoslavije jasno pokazao otkuda dolazi stvarna

• i unutraąnja i spoljna opasnost. Ni koncentracija snaga OVK na granicama Kosova, ni koncentracija NATO snaga, nije vrąena u Crnoj Gori. A o razlozima da se takvo ąto i ne pokuąava, u crnogorskoj ątampi je već u viąe navrata pisano. I nepristupačan teren, crnogorski klanci i planinski visovi koji odvajaju Crnu Goru od okruľenja, očigledno oteľavaju manevarsku sposobnost i udarnu snagu svakog napadača.

Zato i planirana junska vjeľba kod iole razumnog poznavaoca vjeątine ratovanja ostavlja sumnju. "Vojna logika nalaľe da se vjeľba ovakvog tipa prije obavlja na 'Peąterskom razvođu', kod Preąeva, negdje na Moravsko - Vardarskom pravcu? I rat na Kosovu je pokazao da ovaj osnovni geostrateąki pravac je odsudan za odbranu SRJ pa bi - u skladu sa najavama o skorom povratku vojske na Kosovo - uvjeľbavanje vojske u ovoj oblasti imalo neko logično opravdanje", tvrdi "Monitorov" sagovornik iz komande Druge armije.

Zaąto, dakle, vojska tako i ne uradi? Zbog čega je za vojnu vjeľbu prioritet teritorija Crne Gore? Odgovor na ovo pitanje ne moľe se dobiti od zvaničnih predstavnika VJ. Izgleda da je odgovor na njega moguće nazrijeti samo u bujici saopątenja kojom je vrh VJ u nekoliko proąlih sedmica zasuo javnost i vlasti u Crnoj Gori.

U jednom od posljednjih najavljena je i mogućnost da VJ "preusmjeri svoje niąanske sprave" u pravcu pripadnika crnogorske policije. Povod za prijetnju vojni vrh je naąao u nedavno objavljenom tekstu londonskog lista "Independent" u kojem je objavljena priča sa snajperistom, pripadnikom crnogorske policije, koji navodno na niąanu drľi oficira Vojske Jugoslavije. Priču britanskog lista demantovao je nekoliko dana kasnije jedan od čelnika crnogorske policije. Ali, izgleda, uzalud. Iako je Vojska demanti ąefa crnogorske policije zapazila, procijenila ga je kao odveć neodlučan i blag i zahtijevala odrjeąitiji. U protivnom, kako u svom saopątenju kaľu, "čemu to vodi - jasno je"!

Ovo je prvi put da vojska javno prijeti policiji i vlastima u Crnoj Gori. A to se radi u isto vrijeme kad se - opet po prvi put - i zvanično svrstava u političke redove Slobodana Miloąevića pod izgovorom da brani vrhovnog komandanta i ustavni poredak.

Pomenuto saopątenje samo je djelić lavine koja se u posljednje vrijeme valja prema Crnoj Gori. Prvo je Generalątab javno opomenuo sve u Jugoslaviji koji loąe misle o Slobodanu Miloąeviću. Potom se general Pavković, načelnik generalątaba, ľalio u "Nedeljnom telegrafu" da je u Crnoj Gori "prisutna destruktivna aktivnost protiv savezne drľave i Vojske Jugoslavije, i da je "Vojska, kao jedina savezna institucija, najviąe izloľena takvom djelovanju". Ulje na vatru dodao je I komandant Druge armije, general Obradović. "Vojska će učiniti sve da u skladu sa svojim nadleľnostima, spriječi eventualni pokuąaj neustavnog samostaljenja Crne Gore", poentirao je Obradović.

Otud i sumnja da je planirana vjeľba zapravo početak najavljenog "preusmjeravanja niąanskih sprava" VJ u pravcu Crne Gore. "Nije li uloga ovog saopątenja da bude alibi za iskazane ozbiljne prijetnje o preduzimanju dodatnih mjera borbene gotovosti Vojske", pita se ministar policije Vukaąin Maraą.

Osnovni problem sa kojim se suočava crnogorska vlast jeste to ąto od njene volje najmanje zavisi da li će se komanda VJ tokom juna odlučiti da rizikuje i prekorači granice rutinskog uvjeľbavanja svojih regruta.

Goran VUJOVIĆ (AIM)