Javno mnenje u Crnoj Gori

Druątvo na dva dijela

I novo ispitivanje javnog mnjenja je pokazalo da je Crna Gora duboko iscijepana po osnovnim pitanjima. Jedina konstanta je da opada broj poątovalaca SRJ

AIM Podgorica, 19.05.2000. godine

TXT: Sadaąnja SRJ ima sve manje pristalica u Crnoj Gori. O tome svjedoči i istraľivanje koje je podgorički Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) proveo u posljednjoj dekadi aprila, u okviru projekta "Javno mnjenje u Crnoj Gori 2000.".

"Stabilna većina, koju u javnom mnjenju ima independističko - konfederalistički blok, otprilike u omjeru 2:1, svjedoči o tome da je SRJ na osnovu Ustava iz 1992. godine, odnosno federalna ideja kao takva, delegitimizirana u Crnoj Gori. U okviru ovog bloka razlika zasad postoji oko toga ąta je cilj i kako do njega doći (referendumom odmah ili neąto kasnije, odnosno pregovorima sa srbijanskom vladom ili opozicijom), ali razlika nema oko toga ąta se neće", zaključuju analitičari CEDEM-a Dr Veselin Pavićević i Mr Srdjan Darmanović nakon analize i sljedećih podataka:

Svega 25,3 odsto od hiljadu anketiranih (terensko istraľivanje obavila je agenciaj Damar, koja se u ovim poslovima pokazala, bez konkurencije, najbolja u Crnoj Gori) smatra da je za Crnu Goru i Srbiju najbolje rjeąenje federacija na dosadaąnjim osnovama. Sadaąnju federaciju treba zamijeniti zajednicom kakva se predlaľe Platformom VCG - smatra 19,8 ispitanika. Unitarnu drľavu podrľava 4,5 odsto anketiranih, dok su najbrojniji zagovornici samostalne Crne Gore - njih je trenutno 35,7 odsto.

Slične rezultate dalo je i izjaąnjavanje o potrebi raspisivanja referenduma o drľavno-pravnom statusu Crne Gore. Da je to "jedini logičan potez", smatra 44 odsto ispitanika. Njima se moľe pridruľiti i 24,9 odsto onih koji smatraju "da je referendum rjeąenje, ali treba joą sačekati". "Sasvim se osnovano moľe pretpostaviti da je tajming kod ove grupacije problematičan iz straha od mogućih sukoba, sličnih onima na teritoriji bivąe Jugoslavije", kaľe se u analizi CEDEM-a. Nasuprot tome, samo 20,9 odsto anketiranih misli da "uprkos svemu, Crna Gora mora ostati u zajednici sa Srbijom bez alternative i preduslova".

Zanimljivo je, ipak, da čak 14,7 odsto anketiranih trenutno nema stav o najboljem modalitetu za budućnost Crne Gore. Pavićević i Darmanović smatraju da bi to moglo biti: "uslovljeno činjenicom da proces razrjeąenja crnogorskog drľavnog pitanja, u jednom ili drugom smjeru, traje prilično dugo, usljed mnogih okolnosti ide relativno sporo i za sada je vremenski neoročeno. U takvoj situaciji kod ljudi se povećavaju konfuzije i oni gube pouzdane orjentire za svoja opredjeljenja, jer nijesu u stanju da prate sve suptilnosti komplikovanog političkog procesa, interakciju domaćih i stranih političkih snaga i uticaja, poteze i odluke koje iz toga proizilaze."

Pojednostavljeno, konfuzija koju u javnim nastupima ąire predstavnici crnogorskih vlasti ('sa referendumom treba poľuriti', 'sa referendumom treba sačekati', 'Platforma viąe ne vaľi', 'nastavljamo razgovore o Platformi', 'Crna Gora je praktično suverena', 'svi se zalaľemo za očuvanje SRJ'...) uticala je na dio birača koji svoju zbunjenost i ne pokuąavaju prikriti. Dok se crnogorski politički vrh precizno ne odredi po ovom pitanju, njihovi sljedbenici biće - neodlučni.

A to se prvjenstveno odnosi na čelnike DPS, odnosno koalicije Da ľivimo bolje koja je, pokazuje ne samo ovo istraľivanje, i dalje najpopularnija medju crnogorskim biračima. Da su izbori odrľani krajem aprila ili početkom maja vladajuća koalicija dobila bi 37,7 odsto glasova. Njihov prvi pratilac i najveći protivnik, promiloąevićeva SNP imala bi - 22,5, a Liberalni savez CG - 9,6 odsto glasova. I ovdje je primjetno da viąe od četvrtine biračkog tijela 'ne zna' kome bi ukazalo povjerenje (11,8 odsto), ili bi apstiniralo na izborima (13,9 odsto).

Istovremeno je ispitivan i rejting političara. Predsjednik parlamenta Svetozar Marović i dalje je najbolje ocijenjeni političar u Crnoj Gori. Na skali od jedan do pet Marović je dobio prosječnu ocjenu 3,72 - neąto manje nego u januarskom istraľivanju CEDEM-a, kada je imao prosječnu ocjenu 3,98. Ovakvu poziciju on zauzima ne samo zahvaljujući svom vjeątom i kompromisnom vodjenju sjednica Skupątine već i zbog činjenice da njegova politička pojava radikalno ne dijeli biračko tijelo, zaključuju analitičari CEDEM-a, uz objaąnjenje da je S. Marović "jedan od rijetkih političara koji je veoma solidne ocjene dobijao od svojih političkih protivnika".

Ipak, autori analize, Veselin Pavićević i Srdjan Darmanović, konstatuju da Milo Djukanović "ostaje neosporno najpopularniji političar, ne samo u sopstvenoj partiji i vladajućoj koaliciji već i u Crnoj Gori. Ovu konstataciju potvrdjuje činjenica da od svih drľavnih institucija predsjednik Republike uľiva najveće povjerenje javnog mnjenja ('veliko'

• 41,4 odsto i 'srednje' - 20,7 odsto), kao i to da ga pristalice njegove, vladajuće partije doľivljavaju kao lidera, dok ga i pristalice druge dvije članice vladajuće koalicije ocjenjuju izrazito visoko".

Zato je pozicija Momira Bulatovića nekadaąnjeg predsjednika Crne Gore a danas (ne)legalnog saveznog premijera, daleko nezavidnija. On je po prosječnoj ocjeni (1,86) tek na četrnaestom mjestu crnogorske rang-liste, dok je čak i medju pristalicama SNP - partije kojoj je predsjednik - tek četvrti po popularnosti. Ispred njega su, redom: Predrag Bulatović (4,48), Slobodan Miloąević (4,00) i Zoran Žiľić (3,94). (Medju pristalicama SNP M. Bulatović je dobio prosječnu ocjenu 3,74). Čini se da rezultati o unutarpartijskoj popularnosti potvrdjuju ocjene o jasnoj podijeljenosti SNP-a na "podgoričku" i "beogradsku" frakciju kao i rastući uticaj podgoričke grupacije koju personifikuje Predrag Bulatović.

Poąto se rezultati aprilskog istraľivanja gotovo u potpunosti podudaraju sa januarskim, dakle, većih pomjeranja nije bilo CEDEM-ovci učvrąćuju tezu o "podijeljenom druątvu" u Crnoj Gori: "Tamo gdje je biračko tijelo podijeljeno u osnovnim vrjednosnim i političkim stavovima, a podjele oątre i duboke, glavni izborni i politički blokovi su relativno stabilni, njihova podrąka ne varira dramatično, a prelasci iz jednog u drugi 'tabor' nijesu masovni".

Ukorijenjenost druątvenih podjela pokazuje i dio istraľivanja koji se odnosi na stavove gradjana Crne Gore prema komąijama i susjedima druge vjere i nacije i narodima u Evropi i svijetu koji utiču na dominantne političke i socijalne trendove. Jer, upravo na ovom pitanju najizrazitije se manifestuje duboka podijeljenost crnogorskog druątva, ne samo prema političkom opredjeljenju već, prije svega, u shvatanju osnovnih moralnih vrijednosti i druątvenog kodeksa.

Skoro svaki ąesti ispitanik (viąe od 15 odsto) ima 'uglavnom' ili 'veoma' nepovoljno miąljenje o vjekovnim starosjediocima u Crnoj Gori: Albancima (34,7 odsto), Hrvatima (23,7) i Muslimanima (18,1), ali i o Amerikancima (30,8), Englezima (29,0), Njemcima (26,8), Francuzima (23,6) i Italijanima (15,7 odsto), dok je procenat negativnog miąljenja o Rusima (13,6) i Kinezima (14,9) tek neąto ispod petnaest odsto!

Joą poraznije djeluje činjenica da pristalice partija koje se deklariąu kao gradjanske (DPS, LSCG) njeguju nezanemarljiv animozitet (u procentima - pribliľno ili viąe od 10 odsto) prema Italijanima i Albancima (DPS), odnosno Albancima, Kinezima, Rusima, Muslimanima, Amerikancima i Njemcima (LSCG). Istovremeno, kod DPS-a, LSCG-a i SDP-a biljeľi se netrpeljivost prema Srbima u procentu od 3,4 odsto (DPS), preko 4,8 odsto (SDP) do 6,3 odsto (LSCG).

Na značajnu podijeljenost ovdaąnjeg druątva ukazuju i podaci - koliko anketirani Crnogorci odnosno Srbi vjeruju pojedinim institucijama sistema. Tako u predsjedniku Crne Gore 'srednje' i 'veliko' povjerenje ima 77,5 odsto anketiranih Crnogoraca, dok 57,3 odsto intervjuisanih Srba prema Djukanoviću iskazuje 'malo' I 'nikakvo' povjerenje. Slično je i sa Skupątinom CG (vjeruje joj 62,6 Crnogoraca a nevjeruje 54,7 odsto Srba); Vladom CG (64,3 prema 61,4 odsto) i MUP CG (48,7 prema 63,9 odsto). Suprotno tome, Srbi u Crnoj Gori najviąe vjeruju VJ (&3,9 odsto) dok 49,6 odsto Crnogoraca ne vjeruje u ovu instituciju...

Na bitne razlike ukazuju i podaci koji ukazuju da Srbi prednjače u procjeni 'velikog' značaja pripadnosti: naciji (69,3 prema 66,1odsto); bratstvu i plemenu (59,3 prema 52,3 odsto) i SRJ (61,8 prema 24,5 odsto). S druge strane, Crnogorci su viąe vezani za crnogorsku drľavu (70,8 prema 33,2 odsto); Evropu (56,9 prema 41,5 odsto) i - partiju kojoj pripadaju(19,3 prema 16,6 odsto)!

Zbog svega gore navedenog, nije teąko prihvatiti zaključak CEDEM-ovih analitičara koji su konstatovali "da pomenute duboke druątvene i političke podjele ne znače da je odnos snaga u Crnoj Gori izraľen u omjeru 50:50, već naprotiv, da vladajuća koalicija i njoj inklinirajući vrjednosni i politički stavovi i dalje čine većinsku Crnu Goru. Isto vaľi i za konstataciju da je izraľenost i ukorijenjenost vrjednosnih i političkih stavova potpuno suprotnih vladajućem političkom bloku dovoljno velika i značajna da se o Crnoj Gori s pravom moľe govoriti kao o podijeljenom druątvu".

Zoran RADULOVIĆ (AIM)