Presudni ženski glasovi

Ljubljana May 13, 2000

Prilikom izbora novog mandatara slovenačke vlade Andreja Bajuka presudila su dva glasa; oba pripadaju ženskom poslaničkom lobiju.

Ljubljana, 09.05.2000.

Posle izglasavanja nepoverenja vladi v.d. premijera Janeza Drnovšeka i predloga slovenačke desnice da novi mandatar postane Andrej Bajuk, politički tokovi su krenuli u neočekivanom pravcu. Izgledalo je da su posle prva dva neuspela glasanja Bajuku dani odbrojani i da će predsednik republike Milan Kučan 8. maja raspisati prevremene izbore po – za desne partije neprihvatljivom – proporcionalnom izbornom sistemu. Sve dok se iznenada nije desio preobrat, kada je Andrej Bajuk u trećem krugu naprasno izabran za novog mandatara slovenačke vlade. Posle osam godina vladavine partije Liberalne demokratije Slovenije (LDS) i njenih koalicionih partnera, ovo je najveći politički zemljotres od osamostaljenja Slovenije, naovamo.

Andrej Bajuk je rodjen 1943. godine u Ljubljani. Početkom 1945. godine njegova porodica odlazi u emigraciju. Proveli su oko tri godine po izbegličkim logorima u Austriji, posle čega dospevaju u Argentinu i naseljavaju se u Mendozi. Svoju prvu diplomu Bajuk stiče u Mendozi, a potom je magistrirao iz ekonomije na univerzitetu u Čikagu, dok je drugu magistarsku titulu i doktorat odbranio na Univerzitetu Berkeley u Kaliforniji. Vraća se u Argentinu i radi kao profesor na univerzitetu. Potom je oko godinu dana radio u Svetskoj banci u Washingtonu, da bi sledeće zaposlenje dobio u Interameričkoj banci za razvoj. Od septembra

  1. godine deluje kao predstavnik te banke za Evropu, sa sedištem u Parizu. Oženjen je i ima troje dece. U momentu kada ga je Janši naklonjen deo opozicije predložio za naslednika Janeza Drnovšeka na kormilu slovenačke vlade boravi u hotelu, da bi jedva nekoliko sedmica kasnije stekao stalni boravak i stan u Ljubljani.

Trojanski konj

Izbor novog mandatara ovoga puta nije bio ni malo lak. Bila je impresivna lavina kritika koja je sručena na gotovo nepoznatog Bajuka i njegovo pristalice tokom samo dva dana parlamentarne debate. Rezultat prethodna dva kruga glasanja bio je očekivan – oko 44 poslanika se odlučilo za Andreja Bajuka, a svi ostali su bili protiv ili suzdržani. Premalo za validnu odluku, za koju je neophodna poslanička većina od 46 glasova. Tokom rasprava o novom kandidatu najmanje se govorilo o Bajukovom programu; poslanici levih partija su unekoliko secirali Bajukovu nameru da radikalno izmeni sadašnji zakon o školstvu (tako što bi u državne škole uveo do sada zabranjeni veronauk), dok ga je desnica branila argumentima da su dosadašnje - "komunističke" - slovenačke vlade bile toliko nesposobne, da je Slovenija zbog njih sporije napredovala...

Da je sav taj parlamentarni cirkus upriličen kao start neformalno započete predizborne kampanje kao i da je problematika programskih razlika i mana (odnosno – prednosti) na poslednjem mestu, pokazalo se tek krajem drugog dana. Tada su se u parlament konačno probile Bajukova supruga i ćerka, koje su pomalo zapostavljenom kandidatu za predsednika slovenačke vlade donele kafu, sendviče i vodu! Što nije omelo Bajukovog predstavnika za štampu da potvrdi kako će Bajuk, uprkos svemu, "i sutra, još uvek" ostati kandidat za premijera. A onda je usledio završni udarac - dobar deo poslanika je, kao što se i očekivalo, na veče presudnog glasanja otišlo da prati fudbalsku utakmicu Manchester United - Real Madrid.

Već se činilo da je ukupni saldo (protiv Bajuka) na strani levice. Slično se ponovilo posle samo nekoliko dana, kada je u parlamentu propao i drugi pokušaj desnih partija da u poslednjem momentu ťprogurajuŤ svog mandatara i većinski izborni zakon. Da je rečena politička utakmica više nego tesna svedoči i podatak da levičarima (odnosno ťlevimŤ partijama) nije uspelo da provuku usvajanje posebne ťdeklaracijeŤ o što hitnijim prevremenim izborima, čime su želele da demonstriraju svoju nadmoć. Inicijativu je podpisalo 44 poslanika, dakle ponovo dva premalo da bi se potvrdila volja većine i ťdokazala nadmoć levog krila parlamentaŤ. Komentatori su već bili sigurni da su dva uzaludna pokušaja zapečatila Bajukovu sudbinu i da uzdanica Janše & desnice nema ni teorijskih šansi da osvoji podršku u parlamentu, čime bi se u igru ponovo vratio Janez Drnovšek i opcija prevremenih izbora, kada je usledilo poslednje glasanje.

I eto neočekivanog obrta - Andrej Bajuk je u trećem krugu izabran sa 46 glasova (i 44 glasa protiv) za novog mandatara slovenačke vlade. U pomoć su mu priskočila va ťprebeglaŤ poslanika, čiji glasovi su do sada tradicionalno pripadali levici.

Uvredjene i osvetoljubive

Zna se i ko su dotične. "Omanula" su dva ženska poslanika – Polonca Dobrajc, nekadašnja partijska partnerica i lepša polovina Zmaga Jelinčiča, predsednika SNS, koja se sa njim rastala u svakom vidu iako je formalno još uvek u Jelinčičevoj stranci, a faktički samostalna. I Eda Okretič, koja je takodje samo formalno u partiji penzionera - DeSUS. Još pre odlučujućeg duela u parlamentu, postalo je jasno da rečena dva glasa imaju kontrolu nad situacijom. Da neće baš sve biti kako se očekivalo dalo se naslutiti još tokom pretposlednjeg glasanja, kada su Polonca Dobrajc i Eda Okretič podržale zahtev desnice da se o Bajuku glasa i treći put. I slutnje su se obistinile. A Bajuk prošao.

Sada mu predstoji sastavljanje vlade, koju mora da predloži u roku od 14 dana. Potom sledi intervjuisanje ljudi koje Bajuk odabere za ministre i njihova parlamentarna provera. Prema nekim tumačenjima, cela nameštaljka oko Bajuka jeste da mu se dopusti da pronadje i predloži ministre, a onda svi kandidati odbiju, što se desilo Drnovšeku pre nešto više od mesec dana, kada je pokušao da spasi vlast predlogom o tzv. tehničkoj vladi. Ukoliko je taj scenario na delu, Bajuk, kao Janšina varijanta, bio bi definitivno izvrgnut ruglu, Drnovšek bi ponovo bio u igri i sve što uz to sledi. Ali, o tom potom.

Za sada je glavna tema po slovenačkim kuloarima hoće li Andres Bajuk, argentinski Slovenac, uspeti ili ne. Čak i ako uspe i oformi kabinet, čeka ga naporan put traženja kompromisa sa levicom, posebno što se tiče promena izbornog sistema. Desne partije i dalje navijaju za većinski izborni sistem, mada sličan dogovor sa levicom, posle miniranja Drnovšeka, u ovom trenutku izgleda malo verovatan. Zbog toga čelnici nove hrišćansko-narodnjačke partije (Peterleov SKD plus SLS braće Podobnik) već najavljuju mogućnost blagog zaokreta u vidu kombinovanog izbornog sistema. Slovenija se u medjuvremenu našla u čudnoj situaciji. Trenutno ima dva predsednika vlade – Drnovšeka, koji je v.d. predsednika, i Bajuka, koji je na proveri. Ima jednu vladu koja odlazi i ima još jednu vladu, koje praktično nema. Bez sumnje, Sloveniju ove godine očekuje veoma vruće i naporno političko leto.

Igor Mekina (AIM Ljubljana)